Kutak za stručnjake
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke smanjio mortalitet
Rak dojke na globalnoj razini najčešće je sijelo raka u žena. Ova zloćudna bolest je, nakon raka pluća i kolorektalnog raka, treći maligni uzrok smrti. Međutim, pravovremeno otkriven rak dojke izlječiv je u više od 90 posto slučajeva
U povodu mjeseca borbe protiv raka dojke, Hrvatski zavod za javno zdravstvo 14. listopada organizirao je u zagrebačkom hotelu Westin stručni skup koji je okupio stručnjake iz različitih područja medicine.
Na skupu su predstavljeni najnoviji rezultati Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke te novosti u dijagnostici i liječenju.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da je u Hrvatskoj 3888 žena oboljelo od raka dojke, a 697 umrlo. Prije nekoliko godina mortalitet je bio veći, dok je danas mortalitet niži od prosjeka Europske unije, čemu su doprinijeli primarna prevencija, rano otkrivanje i dostupnost inovativnih lijekova.
Najviše je smanjenju mortaliteta doprinijelo prije 19 godina uvođenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka. Iako se podaci razlikuju po županijama, odaziv žena na Nacionalni program je oko 70 posto. Capak je poručio kako je važno slijediti put ranog otkrivanja i kod drugih najčešćih karcinoma.
Epidemiologinja Andrea Šupe Parun istaknula je veliku učinkovitost sekundarne prevencije raka dojke u Hrvatskoj, zahvaljujući mamografiji. Naime, dokazano je da je mamografija najučinkovitija metoda za rano otkrivanje raka dojke kod asimptomatskih žena starijih od 40 godina.
U svom izlaganju predstavila je rezultate Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Ovim programom obuhvaćene su sve žene u dobi od 49 do 70 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine, a poziv putem pisma dobivaju na kućnu adresu. Cilj organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25 do 30 posto te otkriti rak dojke u početnom stadiju, kada su šanse za preživljenje najviše.
Šupe Parun je istaknula da je HZJZ završio osam ciklusa, a trenutno se provodi deveti ciklus Nacionalnog programa.
– Odaziv žena od početka provođenja Nacionalnog programa je između 60 i 70 posto, a najviši odaziv je u posljednjem ciklusu – 70 posto. To znači da se sve veći broj žena odaziva na mamografske preglede. U nekim županijama je oko 60 posto. Međutim, u Bjelovarsko-bilogorskoj, Međimurskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj i Gradu Zagrebu odaziv je viši od prosjeka Hrvatske. Novost već od osmog ciklusa je da žene s gustim dojkama, znači one koje imaju veliki udio žljezdanog tkiva u mamografskom nalazu, automatski dobiju preporuku za magnetsku rezonancu. Do sada je napravljeno oko 2.300.000 mamografskih pregleda i pretpostavlja se da je otkriveno oko 10 tisuća karcinoma. Najveći broj karcinoma – 2081 – otkriveno je u prvom ciklusu, a prosječno se po ciklusima otkriva oko 1300, s izuzetkom četvrtog ciklusa, gdje je otkriven manji broj karcinoma – pojasnila je Šupe Parun.
Naglasila je da su skandinavske zemlje već prije 80 godina započele organizirani program probira te danas imaju najnižu stopu smrtnosti od raka dojke. U Danskoj, Švedskoj i Finskoj najveći je odaziv na screening program – oko 80 posto.
U svom izlaganju na temu ‘Radiološka dijagnostika raka dojke’, predsjednik Povjerenstva Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke i radiolog Boris Brkljačić istaknuo je da se u zadnjih 19 godina razvila dijagnostika i liječenje raka dojke. Pohvalio je napredak triju metoda u radiologiji – mamografije, ultrazvuka i magnetske rezonance.
– Uloga radiologije je da u inicijalnoj dijagnozi utvrdi postoji li lezija u dojci, kakvog je tipa, je li lezija maligna ili benigna, gdje je smještena u dojci, kolika je veličina lezije i zahvaća li okolne strukture u dojci. To su važna pitanja na koja suvremena radiologija može odgovoriti – pojasnio je Brkljačić.
Najveći broj karcinoma otkriva se magnetskom rezonancom. Brkljačić je istaknuo da je uloga magnetske rezonance danas velika – ima najveću senzitivnost od svih slikovnih metoda (preko 95 posto) i ne izlaže pacijenticu ionizirajućem zračenju.
– Magnetska rezonanca u načelu detektira lezije višeg radusa koje su invazivnije, a mamografija nižeg radusa – objasnio je Brkljačić.
Mamografiju, ultrazvuk i magnetsku rezonancu treba koristiti kombinirano prema jasnim kliničkim indikacijama koje se utvrđuju na sastancima multidisciplinarnih timova.
– Screening mamografija reducira mortalitet od karcinoma dojke. Međutim, ova metoda ima dosta ograničenja, pogotovo kod gustih dojki. Što se tiče budućeg screeninga, očekuje se da će biti personaliziran. Žene koje imaju visoki rizik jednom godišnje ići će na mamografiju, a na ultrazvuk nakon šest mjeseci. Žene s niskom gustoćom dojki ići će na običnu mamografiju, s većom gustoćom na tomosintezu i još ultrazvuk, a žene s vrlo visokom gustoćom dojki na magnetsku rezonancu sa skraćenim protokolom – objasnio je Brkljačić.
O rekonstrukciji dojke kod raka dojke govorio je kirurg Rado Žic. Rekonstrukcija dojke sastavni je dio liječenja i svaka pacijentica kod koje je obavljena mastektomija, ukoliko želi, ima pravo na rekonstrukciju dojke.
– Rezultati rekonstrukcije dojke značajno utječu na opće blagostanje pacijentice i trebaju je izvoditi stručnjaci koji imaju najbolje znanje i vještine u rekonstrukciji. Plastični, rekonstruktivni i estetski kirurzi uvijek bi trebali biti uključeni u liječenje pacijentica s rakom dojke. Ovi kirurzi trebaju biti upoznati sa svim aspektima kirurgije dojke i rekonstrukcije – objasnio je Žic.
Klinička nutricionistica s KBC-a Zagreb, Darija Vranešić Bender, govorila je o prehrani u prevenciji i suportivnoj terapiji karcinoma dojke.
– U prevenciji je ključno povrće, voće, hrana temeljena na biljnim izvorima dobrih masnoća. Značajno je isključivanje skupine ultraprocesuiranih namirnica, dakle industrijske hrane. Tijekom liječenja prehrana je iznimno bitan saveznik. U vrijeme terapije važno je konzumirati sve skupine namirnica, ne isključivati određene namirnice iz prehrane kako bi se održala mišićna masa i nutritivni status ostao optimalan. Ono što treba izdvojiti je status vitamina D – održavanje adekvatnog statusa vitamina D može biti korisno u smislu prevencije, a kasnije i u uspješnosti liječenja. Važan je i unos mikronutrijenata – pojasnila je Vranešić Bender.
Tijekom trodnevnog programa naglasak će biti na boljem razumijevanju mucanja i pristupu koji, uz govor, uzima u obzir i osjećaje, strahove te svakodnevne izazove s kojima se susreću osobe koje mucaju
Poslušaj članak
Od 15. do 17. listopada u Tehnološkom parku Split gostovat će profesorica Vivian Sisskin, ugledna američka logopedinja i svjetska stručnjakinja za mucanje. Njezin dolazak organizira Udruga za pomoć osobama koje mucaju i njihovim obiteljima „Horizonti glasa“, uz potporu Splitsko-dalmatinske županije.
Tijekom trodnevnog programa naglasak će biti na boljem razumijevanju mucanja i pristupu koji, uz govor, uzima u obzir i osjećaje, strahove te svakodnevne izazove s kojima se susreću osobe koje mucaju.
Profesorica Sisskin poznata je po terapijskom pristupu ARTS, koji pomaže osobama koje mucaju smanjiti izbjegavanje govornih situacija i slobodnije komunicirati. Prva dva dana, 15. i 16. listopada, održat će se stručna radionica namijenjena logopedima, psiholozima, psihoterapeutima i drugim stručnjacima koji rade s osobama koje mucaju. Na radionici će sudjelovati stručnjaci iz Hrvatske i susjednih zemalja.
U subotu, 17. listopada, od 11 do 13 sati održat će se interaktivno predavanje namijenjeno osobama koje mucaju i roditeljima djece koja mucaju. To je prilika za upoznavanje s drukčijim pogledom na mucanje i razgovor o iskustvima koja često ostaju skrivena.
– Mucam cijeli život. Znam da najteži dio nije ono što se čuje, nego sve ono što prešutimo i preskočimo da nas nitko ne bi čuo. Željeli smo da ovo znanje dođe u Hrvatsku i ostane ovdje, kod ljudi koji rade s djecom i odraslima koji mucaju – istaknula je Vesna Palaversa, predsjednica Udruge „Horizonti glasa“.
Profesorica Sisskin u Europu dolazi u sklopu programa Fulbright, a njezino gostovanje u Splitu održava se uoči Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju, koji se obilježava 22. listopada.
Udruga „Horizonti glasa“, osnovana 2025. godine, nastoji osobama koje mucaju pružiti siguran prostor, roditeljima podršku i informacije, a stručnjake potaknuti na veći interes za ovo područje.
Događaj se održava uz podršku Splitsko-dalmatinske županije i logopedskog kabineta Logopedika. Sponzori su JANAF, Rast, OPG Matulić, Leda i izdavačka kuća Alfa, dok je medijski pokrovitelj Slobodna Dalmacija.
Informacije i ulaznice: shop.adriaticket.com – „Afirmativni pristup mucanju“.
Kontakt za dodatne informacije je Vesna Palaversa, predsjednica Udruge „Horizonti glasa“, na broj 091 513 3990 ili putem e-pošte horizonsofvoice@gmail.com.
Piše: mr. sc. Andreja Marcetić
znanstvenica i stručnjakinja za javne politike, Centar za potporu i inkluziju u zajednici
Povratak obvezne ugradnje razdjelnika topline u višestambene zgrade izaziva sve više prijepora, osobito zbog mogućih posljedica za osobe s invaliditetom, starije osobe, kronične bolesnike i obitelji s djecom
Poslušaj članak
Iako se mjera predstavlja kao doprinos energetskoj učinkovitosti i zelenoj tranziciji, brojni stručni argumenti upućuju na to da bi njezina primjena mogla dovesti do suprotnog učinka.
Naime, ako građani zbog straha od visokih računa počnu manje grijati svoje stanove, posljedica mogu biti hladniji domovi, veći zdravstveni rizici i rast energetskog siromaštva. Za mnoge osobe s invaliditetom toplina doma nije pitanje udobnosti, nego osnovni preduvjet zdravlja, sigurnosti i samostalnog života. Osobe koje zbog zdravstvenog stanja veći dio dana provode kod kuće ili ovise o medicinskim uređajima posebno su osjetljive na niže temperature.
Europski propisi, na koje se hrvatsko zakonodavstvo poziva, ne propisuju bezuvjetnu obveznu ugradnju razdjelnika. Direktiva o energetskoj učinkovitosti predviđa njihovu primjenu samo kada je ona tehnički izvediva i ekonomski opravdana, uz istodobnu zaštitu kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom i drugih ranjivih skupina. Upravo zbog toga postavlja se pitanje je li sadašnji model u skladu s ciljevima europskog zakonodavstva.
Dodatni problem predstavlja činjenica da razdjelnici ne mjere stvarnu potrošnju toplinske energije pojedinog stana, već služe raspodjeli ukupne potrošnje cijele zgrade. Stručnjaci već godinama upozoravaju da su očekivane uštede relativno male te da njihova isplativost nije jednoznačno dokazana.
Posebno su sporne financijske posljedice za stanare koji ne ugrade razdjelnike. Prema važećim pravilima, za stan od 50 četvornih metara godišnja naknada mogla bi doseći oko 300 eura, odnosno gotovo 3000 eura tijekom deset godina, dok je cijena same ugradnje višestruko niža. Uz to, obračun potrošnje za stanove bez razdjelnika može biti nekoliko puta veći od prosjeka zgrade, iako stvarna potrošnja često nije toliko viša. Takav model mogao bi najteže pogoditi upravo kućanstva s osobama s invaliditetom, umirovljenicima i obiteljima s djecom.
Postavlja se i pitanje ostvaruje li mjera uopće željeni klimatski učinak. Ako građani zbog visokih troškova smanje centralno grijanje, a stanove počnu dogrijavati električnim grijalicama ili klima-uređajima, ukupna potrošnja energije i emisije stakleničkih plinova mogu porasti umjesto da se smanje. Time bi se dovela u pitanje i usklađenost mjere s ciljevima zelene tranzicije.
Sporno pitanje već je stiglo i pred Ustavni sud, kojem su podneseni prijedlozi za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o tržištu toplinske energije i pripadajućih pravilnika. Podnositelji smatraju da su pojedine odredbe nerazmjerne te da mogu dovesti do povrede prava vlasništva, jednakosti građana i europskih pravnih standarda.
Kao dugoročno učinkovitije rješenje ističu se ulaganja u energetsku obnovu zgrada, bolju toplinsku izolaciju, modernizaciju sustava grijanja i druge mjere koje trajno smanjuju potrošnju energije, bez ugrožavanja zdravlja i životnog standarda najranjivijih građana. Takav pristup, smatraju zagovornici promjena, istodobno bi pridonio energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša i socijalnoj pravednosti.
Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike
Poslušaj članak
Ljeto je uvijek asocijacija na odmor, putovanja, više vremena na otvorenom i opušteniji ritam života, ali za osobe koje imaju kateter ili stomu ono donosi i neke dodatne izazove o kojima je važno razmišljati unaprijed.
Visoke temperature, pojačano znojenje, promjene rutine, duža putovanja i boravak izvan kuće mogu povećati rizik od infekcija, iritacija kože, dehidracije i neugodnih komplikacija koje se često zanemaruju dok se ne pojave prvi problemi.
Kod osoba s urinarnim kateterom ljetne vrućine posebno povećavaju mogućnost razvoja infekcija mokraćnog sustava. Tijelo se više znoji, gubi tekućinu, a urin postaje koncentriraniji, što pogoduje razvoju bakterija.
Zato je tijekom ljeta iznimno važno unositi dovoljno tekućine, čak i kada osoba nema osjećaj žeđi. Treba paziti i na redovito pražnjenje vrećice te održavanje higijene područja oko katetera, osobito nakon kupanja, znojenja ili duljeg sjedenja tijekom putovanja.
Kateter i cjevčice ne smiju biti savijeni ili pritisnuti jer se tijekom vožnje i dugog sjedenja lako može usporiti protok mokraće, što povećava rizik od komplikacija.
Osobe sa stomom tijekom ljeta često imaju problema s odljepljivanjem podloga zbog znojenja i vlage. Koža oko stome tada postaje osjetljivija, crvenija i sklonija iritacijama. Važno je koristiti proizvode koji dobro prijanjaju uz kožu i po potrebi češće mijenjati podlogu.
Nakon kupanja u moru ili bazenu preporučuje se pažljivo osušiti područje oko stome jer vlaga koja ostane ispod podloge može izazvati oštećenje kože ili slabije prianjanje. Mnogi se boje odlaska na plažu ili nošenja laganije odjeće, ali uz dobru pripremu i kvalitetna pomagala moguće je bez većih ograničenja uživati u ljetnim aktivnostima.
Dulja putovanja zahtijevaju dodatnu organizaciju. Nikada nije dobro nositi samo minimalnu količinu potrebnog materijala jer tijekom puta može doći do kašnjenja, gubitka prtljage ili neočekivanih situacija.
Preporučuje se uvijek imati barem dvostruko više potrošnog materijala nego što se procjenjuje da će biti potrebno. Rezervne vrećice, podloge, kateteri, dezinfekcijska sredstva, zaštitne maramice i dodatna odjeća trebali bi biti pri ruci, a ne spremljeni duboko u kofer.
Tijekom ljetnih putovanja posebno treba paziti gdje se materijal čuva jer visoke temperature u automobilu mogu oštetiti ljepila, plastiku i sterilna pakiranja.
Jedna od skrivenih opasnosti ljeta je upravo osjećaj sigurnosti kada sve djeluje stabilno. Ljudi tada često zanemare prve znakove problema poput peckanja, neugodnog mirisa urina, promjene boje kože oko stome, sitnog curenja ili blage boli.
Međutim, upravo ti simptomi mogu biti prvi znak infekcije ili oštećenja kože koje se po vrućinama može vrlo brzo pogoršati. Dugotrajno sjedenje tijekom putovanja također povećava rizik od pritiska na područje stome ili katetera, a kod starijih i slabije pokretnih osoba može dovesti i do rana na koži.
Važno je misliti i na prehranu. Ljeti se češće konzumira laganija hrana, gazirana pića, sladoledi i voće, ali neke namirnice mogu pojačati stvaranje plinova, proljev ili neugodne mirise, što osobama sa stomom može stvarati dodatnu nelagodu.
Dehidracija je posebno opasna kod ileostome jer tijelo tada gubi više tekućine i elektrolita nego inače. Zato nije dovoljno piti samo vodu, već treba voditi računa i o unosu minerala i soli, osobito tijekom velikih vrućina.
Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike.
Ljeto može biti ugodno i sigurno razdoblje i za osobe s kateterom ili stomom, ali samo ako se na vrijeme razmišlja o stvarima koje drugi često uzimaju zdravo za gotovo. Važnu ulogu u cijeloj priči jasno ima i kvaliteta, funkcionalnost pomagala.
Tko su Purger i Purgerica?
ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
Je li asistivna tehnologija u EU dostupna samo odabranima?
Sjajan uspjeh hrvatskih sportaša na EP u plivanju za gluhe
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
in MREŽAPrije 6 danaUGINZŽ obilježio pet godina rada
-
VijestiPrije 1 danU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
EU kutakPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu