Marija Selak Raspudić bit će nositeljica liste u prvoj izbornoj jedinici, a u Mostu ne sumnjaju da će joj povjerenje ukazati i glasači(ce) s invaliditetom
Poslušaj ovaj članak
Osobe s invaliditetom moraju biti u potpunosti integrirane u društvo, a posebnu ćemo pažnju posvetiti roditeljima njegovateljima čija su prava danas ugrožena, rekao je Nikola Grmoja, premijerski kandidat Mosta, kada su u središnjici stranke predstavljali nositelje lista za jedanaest izbornih jedinica.
Pritom je Grmoja naslasio kako je Mostova saborska zastupnica Marija Selak Raspudić dala snažan doprinos u boljem razumijevanju tegobnog položaja skrbnika osoba s invaliditetom. Njoj zahvaljujući, predmet saborske rasprave bio je i prijedlog povećanja broja osobnih asistenata te da se rad na pola radnog vremena omogući i skrbnicima srodnicima osoba s invaliditetom. Marija Selak Raspudić bit će nositeljica liste u prvoj izbornoj jedinici, a u Mostu ne sumnjaju da će joj povjerenje ukazati i glasači(ce) s invaliditetom.
Kao primjer istinske brige za boljitak osoba s invaliditetom u Mostu ističu i svog najaktivnijeg gradonačelnika Miru Bulja, koji od svog Sinja stvara grad po mjeri svakog čovjeka, a to se odnosi i na građan(k)e s invaliditetom.
– Puno je još posla pred nama, kao gradonačelnik Sinja ne radim samo na poboljšanju materijalnih prava osoba s invaliditetom nego i na uklanjanju arhitektonskih barijera, a njih nije malo – rekao je Bulj za In Portal.
Uzgred, Bulja njegovi Sinjani zovu ‘gradonačelnik s najvećom kilometražom u cipelama’.
Tek da podsjetimo, Most na ove izbore izlazi s kandidatima koji su u prošlom sazivu Sabora uknjižili najviše zakonskih prijedloga i amandmana. Dakle, nositeljica prve izborne jedinice bit će Marija Selak Raspudić, drugu predvodi Nino Raspudić, na čelu treće je Željko Sačić iz Suverenista, četvrte Josip Skočibušić, nositelj pete je Marijan Pavliček kao predsjednik Suverenista, šeste Nikola Grmoja, sedme Zvonimir Troskot, osme Marin Miletić, devete Miro Bulj, desete Božo Petrov dok će jedanaestu predvoditi Slavko Zovko.
Prema podacima HNB-a, građani još uvijek posjeduju oko 155 milijuna eura vrijednih kovanica kuna i lipa. Hrvatski Caritas poziva sve da ih doniraju putem župnih ureda i Caritasa, kako bi pomogli najpotrebitijima
Hrvatski Caritas pokrenuo je humanitarni projekt ‘Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!’ s ciljem prikupljanja kovanica kuna i lipa, koje nakon 31. prosinca 2025. postaju bezvrijedne. Prikupljeni novac bit će pretvoren u eure i kroz program ‘Za 1000 radosti’ usmjeren obiteljima i pojedincima u potrebi.
Na konferenciji za medije održanoj 5. veljače 2025. godine projekt su predstavili predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Bože Radoš, ministar rada Marin Piletić i ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik. Mons. Radoš naglasio je kako Caritas crpi inspiraciju iz Evanđelja, stavljajući male i zaboravljene ljude u središte svojeg djelovanja.
– U ime Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva došao sam podržati još jednu hvalevrijednu akciju Hrvatskog Caritasa, jednog od najpouzdanijih partnera Vlade RH u pružanju socijalnih usluga – rekao je ministar Piletić.
Naglasio je kako kuna, imajući još uvijek onu materijalnu vrijednost, ovim projektom može dobiti i dodatnu vrijednost, kojom će donijeti veselje i pomoć onima kojima je najpotrebnija.
Istaknuo je i kako je uspješnom suradnjom Ministarstva i Hrvatskog Caritasa ugovoreno 19 pružatelja usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka za više od 500 korisnika, te da je Caritas jedna od ustanova koja se odazvala pozivu Vlade u programu Zaželi, kojim su za starije i nemoćne osobe, te osobe s invaliditetom osigurane usluge podrške i skrbi.
Prema podacima HNB-a, građani još uvijek posjeduju oko 155 milijuna eura vrijednih kovanica kuna i lipa. Hrvatski Caritas poziva sve da ih doniraju putem župnih ureda i Caritasa, kako bi pomogli najpotrebitijima. Projekt traje cijelu 2025. godinu, a cilj je razviti solidarnost i zajedništvo u društvu te pružiti konkretnu pomoć onima koji se bore s bolešću, nezaposlenošću i siromaštvom.
Ne dopustimo da neiskorištene kune propadnu – darujmo ih za one kojima su najpotrebnije.
Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb, izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić
Poslušaj članak
Više od 900 djece, mladih i osoba s invaliditetom trebalo bi do 2027. godine napustiti institucije i započeti život u zajednici uz odgovarajuću podršku, izvijestilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
U okviru inicijative za poboljšanje kvalitete života ranjivih skupina, Ministarstvo je u suradnji sa Svjetskom bankom predstavilo rezultate dvogodišnjeg projekta tehničke pomoći usmjerenog na deinstitucionalizaciju. U procesu transformacije i deinstitucionalizacije sudjelovalo je ukupno 38 ustanova socijalne skrbi u Hrvatskoj, a provedba ovog procesa financirat će se sredstvima Europske unije.
Cilj je do 2027. godine razviti mrežu socijalnih usluga u zajednici prilagođenu potrebama korisnika i njihovih obitelji, čime bi im se osigurala kvalitetnija skrb i veća društvena uključenost. Očekuje se značajno povećanje dostupnosti izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, uključujući organizirano stanovanje, dnevne boravke, psihosocijalnu podršku, osobnu asistenciju i ranu razvojnu podršku. Također, planira se unaprijediti pristup programima odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju te osigurati socijalno mentorstvo i inovativne usluge poput odmora od skrbi, peer podrške i podrške pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.
U sklopu ovog procesa, trebalo bi se osigurati više od 200 novih stambenih jedinica za organizirano stanovanje, a uspostavit će se i informatički sustav za praćenje deinstitucionalizacije. Ovaj sustav će objediniti podatke iz različitih izvora, omogućujući preciznije planiranje i prilagodbu socijalnih politika temeljenih na stvarnim potrebama korisnika.
– Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb – izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić.
Planirane aktivnosti financirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+), iz kojih je za deinstitucionalizaciju u programskom razdoblju 2021.-2027. osigurano više od 150 milijuna eura.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić obišao je u utorak projekte dogradnje, izgradnje i rekonstrukcije ustanova socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji, istaknuvši da su u tijeku četiri investicije vrijedne 19 milijuna eura
Piletić je obišao Dom za odrasle osobe Bidružica u Desiniću u kojem su u tijeku opsežni radovi. Riječ je o javnoj ustanovi koja djeluje od 1964. godine, u njoj je smješteno oko 280 ljudi o kojima skrbi 120 djelatnika.
Ministar je rekao da je dom u Bidružici dokaz da nema kutka Hrvatske u kojoj nema značajnih investicija u sustavu socijalne skrbi.
– Živimo u razdoblju u kojem se nikad više nije ulagalo u sustav, a izvori financiranja su EU fond za regionalni razvoj, EU socijalni fond te nacionalna i sredstva županija i općina. Pokrenuli smo investicijski ciklus vrijedan više od 400 milijuna eura – kaže Piletić.
U Krapinsko-zagorskoj županiji trenutno se ulaže u dogradnju, izgradnju ili rekonstrukciju četiriju ustanova.
– Pokrenuli smo investicije da se poboljša sama skrb korisnika, da se objekti koji su u funkciji prilagode suvremenim potrebama, da se energetski urede, te da ustanove dobiju potreban broj stručnjaka – izjavio je ministar.
Dodao je kako su lani pokrenuli snažan investicijski ciklus, a riječ je o 18 centara diljem Hrvatske koji će brinuti o starijima i nepokretnim osobama koje boluju od Alzheimera.
– Omogućit ćemo gotovo 2500 novih smještanih jedinica i 5000 novih izvaninstitucijskih usluga za toliki broj korisnika – najavio je Piletić.
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović rekao je kako se u te objekte desetljećima nije ulagalo. Sada je to prepoznato pa će napokon i oni zasjati u novom ruhu.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.