in MREŽA
MOJA PRIČA Matea Videk, predsjednica Udruge Spektar
Inkluzivnost nije samo integracija, ona je stvaranje prostora u kojem svi imaju priliku dati svoj maksimum. Zapošljavanje osoba iz spektra autizma korak je prema stvaranju zajednice u kojoj svi, bez obzira na razlike, imaju jednaku priliku za uspjeh i doprinos. Odluke koje danas donosimo oblikuju budućnost, a budućnost inkluzivnosti je ona koju vrijedi graditi, poručila je Matea Videk
Udruga Spektar osnovana je 2020. godine, iako je ideja o njoj rođena ranije. Mirna Carević, današnja potpredsjednica Spektra i Matea, radile su tada u drugim organizacijama civilnog društva u Splitu. Kao edukacijska rehabilitatorica i radna terapeutkinja radile su s brojnom djecom s različitim razvojnim teškoćama. Pritom su pored djece dobro upoznale i njihove roditelje, neke i vrlo blisko.
– U redovitom kontaktu s tim ljudima dobile smo uistinu važan uvid u probleme s kojima se susreću, ali i bolje upoznale zabrinutost i opterećenost s kojima žive zbog nedostatka sustavne podrške. Kako smo se upoznavali i gradili međusobno povjerenje, tako nam je sve više postajalo jasno kako tim ljudima treba podrška koliko i njihovoj djeci, a za koju u postojećem sustavu, nažalost nema resursa ni prostora. Na naše dobronamjerne savjete da moraju voditi računa i o svom zdravlju često su odmahivali rukom uz odgovor kako se zbog mnogobrojnih terapija koje žele osigurati svojoj djeci ionako nalaze u nezavidnoj financijskoj situaciji.
Tu se između Mirne i mene dogodio ‘klik’. Odlučile smo pokrenuti udrugu koja će osim skrbi za djecu ponuditi i podršku njihovim roditeljima. Iako je tada izgledalo naivno i neizvedivo, znale smo da terapije koje ćemo u našoj udruzi pružati nikada neće biti naplaćivane. I tu su stvari uzele zamaha i podrška je počela stizati sa svih strana. Podržali su nas zaista brojni, a roditelji djece s kojima smo radile posebno. Nimalo ne pretjerujem kada kažem da bez njih ne bi bilo Spektra i zato smo posebno ustrajne u nastojanju da izgradimo mjesto koje je prvenstveno njihovo, pa tek onda naše – priča Matea.
‘Spektar’ trenutno broji 200 članova, no taj broj kontinuirano raste, baš kao i broj zaposlenika. Stručni tim čine logopedinja, 3 radne terapeutkinje koje rade I senzornu terapiju te dvije edukacijske rehabilitatorice.
– Spektar prvenstveno djeluje u području socijalne djelatnosti u okviru koje pruža niz usluga. U prethodnoj godini u ovom su se polju dogodile velike promjene. Moram istaknuti kako smo se, zahvaljujući odgovornom pristupu kojeg njegujemo od početka i naglasku na poštivanje pravila i visokih standarda, u njima jako dobro snašli, pa smo bez većih poteškoća postali licencirani pružatelji socijalnih usluga namijenjenih različitim ciljanim skupinama. U tom je smislu prošla godina za nas bila jako uspješna jer smo nakon licenciranja s resornim ministarstvom ugovorili uslugu rane razvojne podrške te stručne procjene koje su namijenjene djeci, a naknadno i uslugu osobne asistencije koja je namijenjena osobama s najtežim invaliditetima. U narednom periodu nas isto tako očekuje naporan rad na ugovaranju drugih socijalnih usluga kako bismo svojim korisnicima mogli ponuditi što kompletniju uslugu.
Trenutno u provedbi imamo nekoliko projekata, a ovih dana zaprimamo i pozitivne ocjene projektnih prijedloga na kojima smo u zadnje vrijeme radili.
Iako se ne radi o projektu, posebno nas raduje što smo 1. srpnja započeli s institucionalnom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koja će značajno unaprijediti naš rad i omogućiti nam još bolju podršku našim korisnicima.
Jedan od ključnih je trogodišnji program Ministarstva zdravstva ‘Spektar zajedništva’. Ovaj program je od izuzetne važnosti jer podržava testiranje djece s teškoćama u razvoju, pruža psihosocijalnu podršku njima i njihovim obiteljima, te organizira niz predavanja za stručnjake i suradnike. Kroz ovaj program radimo na unaprjeđenju zaštite i razvoja djece s teškoćama, što je neprocjenjivo za njihove obitelji.
Što se tiče provedenih projekata, moram istaknuti inkluzivne sportske radionice, koje smo provodili u okviru projekta financiranog od Ministarstva turizma i sporta. Radionice su bile izuzetno uspješne i dobro prihvaćene, te su omogućile djeci s teškoćama da se aktivno uključe u sportske aktivnosti, što doprinosi njihovom fizičkom i emocionalnom razvoju. Već planiramo slične aktivnosti i veselimo se reći kako ćemo ih zasigurno opet ponuditi u budućnosti.
Zahvaljujući podršci korporativnog sektora, koju smo primili u okviru projekta ‘Spektar filantropije’, uspjeli smo osigurati plaće za dio naših djelatnika za naredne dvije godine, što nam omogućuje pružanje besplatnih terapija i usluga te smanjuje ekonomski stres roditelja. Suradnja s tvrtkama koje prepoznaju važnost filantropije u poslovanju pokazuje kako korporativni sektor može direktno doprinijeti zajednici i podržati naše ciljeve. Naš cilj je poticanje društveno odgovornog ponašanja koje koristi pojedincima i zajednici. Svakim projektom i suradnjom nastojimo mijenjati društvo na bolje i trudimo se da djeca s teškoćama i njihove obitelji dobiju podršku koja im je potrebna za što kvalitetniji život – pojasnila je Matea.
Kao predsjednica udruge, suočava se s raznim izazovima, no istovremeno je inspirira podrška koju primaju od brojnih donatora i partnera. Jedan od glavnih izazova od prvog je dana osiguranje stabilnog i dugotrajnog financiranja, jer se potrebe korisnika kontinuirano povećavaju, dok su resursi ograničeni. Unatoč tome, ovo je i prilika da budu kreativni i proaktivni u pronalaženju rješenja.
– Udruga ima sreću što je podržana zajednicom donatora koji prepoznaju i cijene naš rad. Ova podrška nam je ključna jer nam omogućava da se fokusiramo na dugoročnije strategije financiranja, što nam daje sigurnost i omogućava stabilnost poslovanja. Isto tako, ovakva podrška nije samo financijska injekcija; ona predstavlja i povjerenje koje su naši partneri ukazali udruzi, te tako dodatno motivirali naš tim da se s entuzijazmom suočava s izazovima.
Želim se posebno zahvaliti gospodinu Daliboru Dekoviću i njegovoj supruzi Ivani za nevjerojatnu podršku koju pružaju Spektru od samih početaka. Osim što su najzaslužniji za to što danas djelujemo u ovako adekvatnom prostoru opremljenom najnovijom opremom koja nam omogućava da našim članovima pružimo usluge na najvišoj razini, njihova pomoć je bila ključna u svim presudnim trenucima, posebno onda kada smo se suočavali s izazovima.
Njihova predanost našem radu ogleda se u različitim akcijama prikupljanja sredstava koje su proteklih godina organizirali. Nedavni primjer njihove inicijative uključuje akciju koju je gospodin Deković pokrenuo među svojim suradnicima. U manje od tri dana prikupili su sredstva za kupovinu skupocjenog digitalnog logopedskog seta.
U ime udruge, zaposlenika i svih naših članova, želim izraziti iskrenu zahvalnost obitelji Deković. Njihova kontinuirana podrška omogućava nam da nastavimo s našim radom, pružamo kvalitetne usluge i učinimo značajan utjecaj na živote onih kojima služimo. Bez njihove pomoći, ne bismo bili tu gdje smo danas, i to zaslužuje posebno priznanje.
S ovakvom podrškom imamo priliku nadvladati trenutne izazove i dodatno proširiti raspon i kvalitetu usluga koje pružamo našim korisnicima. Naš cilj ostaje jasan: osigurati što kvalitetniju podršku našim korisnicima i nastaviti graditi mrežu društvene solidarnosti koja će trajati – kategorična je Matea.
Jedan od najvećih problema s kojima se članovi u županiji suočavaju je manjak mogućnosti za odrasle osobe s invaliditetom koje, osim usluge osobne asistencije, imaju na raspolaganju vrlo malo usluga, aktivnosti ili poslova u kojima bi mogli sudjelovati. Također, pitanje boravka za odrasle osobe s invaliditetom predstavlja značajan izazov jer Grad Split trenutno nema adekvatno rješenje za tu potrebu.
– Osim izazova odraslih osoba s invaliditetom, veliki problem u našoj županiji je i nedostatak podrške za mlade koji nakon završetka školovanja u centrima za odgoj i obrazovanje ostaju bez daljnjih opcija. Takvi mladi često ne pronalaze daljnje aktivnosti, podršku, ili zapošljavanje, što otežava njihovu integraciju u društvo.
Ovi problemi, uz pitanje nedostatka boravka za odrasle osobe s invaliditetom, zahtijevaju dugoročna rješenja koja su uključiva i prilagođena različitim potrebama naših članova. Grad Split još uvijek nije ponudio sustavna rješenja za mnoge od tih izazova, no zajedno ulažemo napore kako bismo zajednički poboljšali situaciju. Trenutno smo posvećeni razvoju planova za stambeno zbrinjavanje osoba s invaliditetom koje ne mogu živjeti samostalno. Smatramo da je ovo pitanje ključno za unapređenje kvalitete života naših članova i osiguranje njihove stabilnosti i sigurnosti.
Pružanje podrške ovim grupama zahtijeva dugoročne strategije i značajna financijska sredstva. Srećom, već uživamo podršku brojnih donatora. Naš je cilj omogućiti našim članovima da ostvare sve svoje potencijale u okruženju koje ih podržava, uključuje i osnažuje – navodi Videk.
Nedavno su zaposlili mladu ženu s autizmom.
– Veseli me istaknuti kako je Marija s nama već nekoliko mjeseci. Njeno zapošljavanje je donijelo novu dimenziju našoj radnoj zajednici. Ona radi kao pomoćna administratorica i već je svojim trudom i sposobnostima pridonijela pozitivnoj atmosferi i povećanju učinkovitosti u našem timu. Ovaj korak odražava našu predanost socijalnoj inkluziji, uvažavanju različitosti i pružanju prilika osobama s invaliditetom.
Što se tiče budućih zapošljavanja, uvijek tražimo načine za proširenje našeg tima, uzimajući u obzir potrebe i resurse. Zbog velikodušne podrške donatora, nadamo se da ćemo uskoro imati priliku otvoriti nova radna mjesta. Naš je cilj dugoročno osigurati financiranje za sve pozicije kako bismo nastavili stvarati poticajno i raznoliko radno okruženje koje doprinosi kvaliteti usluga i rastu naše organizacije – kaže Matea.
– U narednom periodu, aktivnosti naše udruge bit će usmjerene na nekoliko ključnih područja s ciljem unapređenja usluga i podrške našim članovima. Prvo, trenutačno smo posebno fokusirani na povećanje broja djece koje možemo obuhvatiti našim uslugama, jer je broj onih koji su trenutno na čekanju zaista velik. Kako bismo ostvarili ovaj cilj, planiramo započeti pregovore s različitim dionicima našeg društva, uključujući Ministarstvo i lokalne samouprave. Vjerujem da ćemo uskoro moći povećati naše kapacitete i osigurati da više djece dobije potrebnu podršku.
Također, opet ću napomenuti kako smo svjesni izazova u vezi sa stambenim zbrinjavanjem osoba s invaliditetom, kao što sam navela u prethodnom pitanju. Radimo na razvoju planova koji će omogućiti dugoročna rješenja i podršku našim članovima i drugim osobama u nepovoljnom položaju koje nemaju daljnje opcije nakon školovanja – kaže predsjednica i ističe da je vizija stvoriti inkluzivno okruženje u kojem svaka osoba s teškoćama ima mogućnost sudjelovati u društvu, razvijati svoje potencijale i imati podršku koja joj je potrebna. Uz podršku kakvu su do sada imali i koja raste iz dana u dan, vjeruju da će ostvariti ove ciljeve i značajno unaprijediti kvalitetu života osoba s invaliditetom na širem splitskom području.
– Poruka za kraj je inspirirana našim iskustvom s Marijom, našom kolegicom koja, kao osoba s autizmom, donosi neprocjenjivu vrijednost našem timu. U današnjem svijetu rada, u kojem težimo izgradnji inkluzivnog i pravednog društva, ključno je prepoznati potencijal koji osobe s poremećajem iz spektra autizma mogu donijeti. Zapošljavanje ovih pojedinaca ne predstavlja samo moralnu odgovornost, već i priliku koja može obogatiti našu radnu sredinu.
Marija, poput mnogih drugih osoba s autizmom, posjeduje izvanredne vještine, uključujući iznimnu pažnju prema detaljima, preciznost i sposobnost fokusiranja na složene zadatke. Njen jedinstveni način razmišljanja donosi inovativne ideje i rješenja koja obogaćuju naše radno okruženje. Otvaranjem vrata zapošljavanju osoba iz spektra autizma, ne samo da potičemo raznolikost, već i jačamo timsku suradnju i kreativnost.
Inkluzivnost nije samo integracija, ona je stvaranje prostora u kojem svi imaju priliku dati svoj maksimum. Zapošljavanje osoba iz spektra autizma korak je prema stvaranju zajednice u kojoj svi, bez obzira na razlike, imaju jednaku priliku za uspjeh i doprinos. Odluke koje danas donosimo oblikuju budućnost, a budućnost inkluzivnosti je ona koju vrijedi graditi – poručila je Matea Videk.
in MREŽA
Stigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Osobe s invaliditetom
Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
Civilno društvo
Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom“ iznosi 25 tisuća eura
Poslušaj članak
Barbara Vardić već se nekoliko godina suočava s kroničnim i intenzivnim bolovima te sve većim ograničenjem pokretljivosti kuka. Živi s cerebralnom paralizom i korisnica je invalidskih kolica, a zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja potrebna joj je operacija ugradnje umjetnog kuka u Sloveniji.
Posljednjih mjeseci bolovi su postali toliko izraženi da Barbara više ne može svakodnevno funkcionirati kao prije. Velik dio vremena provodi ležeći, nastojeći ublažiti bolove, što joj onemogućuje rad i sudjelovanje u aktivnostima koje su joj važne.
Kroz svoj obrt Learn & Joy bavi se edukacijom i motivacijom osoba s invaliditetom i njihovih bližnjih. Povratak poslu, samostalnosti i svakodnevnim aktivnostima za nju zato znači mnogo više od nastavka profesionalnog rada. To je prilika da ponovno živi aktivnije i nastavi raditi ono što voli.
Put do rješenja nije bio jednostavan. Nakon što ju je njezin ortoped uputio u drugu kliniku, Barbara je četiri mjeseca čekala pregled, no termin je otkazan na sam dan pregleda. Zbog neizdrživih bolova odlučila je potražiti pomoć u privatnoj klinici, gdje je rendgenskom snimkom utvrđeno da je kuk potpuno iščašen. Zbog složenosti zdravstvenog stanja upućena je na pregled u Sloveniju, gdje joj je predložena operacija ugradnje umjetnog kuka.
Operacija je važan korak prema smanjenju bolova i poboljšanju kvalitete života. Nakon zahvata slijedi desetodnevna rehabilitacija u sklopu boravka u bolnici, a po povratku kući bit će potrebni dodatna fizikalna terapija, medicinska skrb i pomoć u svakodnevnom funkcioniranju.
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje iznosi 25 tisuća eura.
Iznos predviđen za dodatnu skrb namijenjen je mogućim troškovima nakon otpusta iz bolnice, uključujući fizikalnu terapiju i rehabilitaciju kod kuće, medicinsku skrb, pomoć u svakodnevnim aktivnostima te druge zdravstvene usluge i potrepštine. Budući da se stvarni tijek oporavka i potrebne usluge ne mogu unaprijed u potpunosti predvidjeti, proračun je okviran. Ako prikupljena sredstva budu veća od stvarno potrebnih za operaciju i oporavak, višak će biti iskorišten isključivo za troškove povezane s rehabilitacijom, dodatnom skrbi i prilagodbom svakodnevnog života nakon operacije.
Glazba je važan dio Barbarina života i prati je u lijepim, ali i teškim trenucima. Želi da bude dio i njezina oporavka. Rehabilitacija za nju neće značiti samo vježbe i ponovno usvajanje pokreta, već i priliku da kroz glazbu, pokret i vlastiti ritam ponovno pronađe radost u svakodnevici.
Upravo je zato kampanja dobila naziv „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom”. Iza tog naziva krije se želja za životom s manje boli, većom samostalnošću i više mogućnosti za svakodnevne aktivnosti.
Za Barbaru ova operacija predstavlja priliku za novi početak. Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava je potrebnom zahvatu i oporavku. Ako ste u mogućnosti, podržite kampanju i pomozite joj prikupiti potrebnih 25.000 eura.
Svoje donacije možete uplatiti ovdje, a ako niste u mogućnosti donirati, puno će značiti i ako podijelite kampanju sa svojim prijateljima, obitelji i poznanicima.
Pomozimo Barbari do operacije, oporavka i života s manje boli, više samostalnosti i novom prilikom za radost.
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 1 danPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 3 sataStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 6 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke




