In Metropola
Mladi su svjesni štetnosti droga, ali ih svejedno konzumiraju
U organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ u Zagrebu je 14. studenog održan 4. simpozij o problemima ovisničkog ponašanja pod nazivom ‘Mladi i (ne)ovisni – Mladi i stimulansi’
Kroz predavanja znanstvenika, teoretičara i praktičara govorilo se o štetnosti konzumiranja stimulansa, problemu zlouporabe i ovisnosti o njima. Simpozij je organiziran uz podršku Grada Zagreba – Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droge i drugih oblika ovisnosti.
U prigodnom govoru zamjenik ravnatelja NZZJZ ‘Dr. Andrija Štampar’ Bruno Cvetković istaknuo je kako je tema ovogodišnjeg simpozija izuzetno važna. Naime, u današnjem vremenu mladi tražeći energiju, samopouzdanje i pripadnost često posežu za psihoaktivnim tvarima.
– Ove tvari stvaraju kod mladih iluziju, snagu kontrole, ovisnost te gubitak zdravlja i identiteta. Zadatak stručnjaka, edukatora, roditelja i drugih članova zajednice je pomoći mladima da nađu zdrave načine nošenja s životnim pritiscima – pojasnio je Cvetković.
Izrazio je zadovoljstvo što i na ovogodišnjem simpoziju sudjeluju stručnjaci iz različitih područja: medicine, psihologije, pedagogije, socijalnog rada, javnog zdravstva, ali i studenti zagrebačkih fakulteta.
Voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Jasna Tucak istaknula je da je Grad Zagreb prepoznao važnost brige o mladima te raznim projektima daje doprinos u toj brizi. Uključio se i u projekt Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za sigurnija noćna okruženja i glazbene festivale.
– Grad Zagreb će osigurati logistiku da se provedu smjernice koje donosi ovaj projekt. Mislimo da će to doprinijeti izboru mladih za zdraviji, sretniji život bez stimulansa – objasnila je Tucak.
Voditeljica Službe za preventivnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Draženka Zadro upozorila je da ovisnost mladih o psihoaktivnim tvarima, alkoholu, kocki ili digitalnom sadržaju nije samo zdravstveni problem, nego i društveni izazov koji zahtijeva međusektorsku suradnju te uključenost roditelja, lokalne zajednice i mladih.
U uvodnim govorima sudionicima simpozija obratila se i voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH Iva Pejnović Franelić. Naglasila je da se u adolescenciji oblikuju obrasci ponašanja koji mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje i dobrobit osobe. Upravo konzumiranje psihoaktivnih tvari započinje u adolescenciji, pa ponekad i ranije.
– Većina adolescenata povremeno ili eksperimentalno konzumira psihoaktivne tvari, ali i takva konzumacija može utjecati na normalan razvoj te dovesti do različitih zdravstvenih i socijalnih poteškoća kasnije u životu – pojasnila je Pejnović Franelić.
Spomenula je novu strategiju za zaštitu djece i adolescenata za razdoblje od 2026. do 2030. godine, koja je nastala suradnjom Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Poseban naglasak stavlja se na prevenciju i rano prepoznavanje rizičnih ponašanja, uključujući i uporabu psihoaktivnih tvari, te na stvaranje sigurnih i poticajnih okruženja za napredovanje djece i mladih.
Pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković održao je predavanje o aktivnim trendovima vezano za uporabu stimulansa.
– Prema trenutnoj situaciji nikad nije bila veća ni raznovrsnija ponuda droga, a cijene su nikada niže. Primjerice, cijena kokaina se kretala od 30 do 35 tisuća eura po kilogramu, a trenutno cijena pada između 16 i 18 tisuća eura – rekao je Petković.
Potražnja za kokainom je u porastu; dostupan je jeftin kokain visoke čistoće. Od konzumiranja droga, kokain u Hrvatskoj zauzima drugo mjesto.
– Najzabrinjavajući trend za Grad Zagreb je pojava metamfetamina. U narednih tri do pet godina imat ćemo velikih problema s time. Trenutno je u Barceloni epidemija metamfetamina te ne znaju kako liječiti ovisnike – upozorio je Petković.
Naglasio je da mladi imaju percepciju rizika, shvaćaju štetnost droga, ali to ih ne sprečava u konzumiranju. Većina korisnika kombinira stimulanse s drugim tvarima, najčešće alkoholom. Stimulansi se povezuju s noćnim životom, klubovima i festivalima, ali se koriste i kod kuće te u poslovnim okruženjima.
Petković je istaknuo važnost multisektorske suradnje u prevenciji ovisnosti. Spomenuo je da je HZJZ pokrenuo portal ovisnosti na kojem se mogu dobiti informacije vezane uz problematiku raznih vrsta ovisnosti te Info liniju za ovisnost putem koje se građani informiraju kome se obratiti za savjet i pomoć. Od 1. studenoga u funkciji je i Registar isključenih igara na sreću.
Psihijatrica iz Klinike za psihijatriju Vrapče Ana Gulam dala je prikaz posljedica dugotrajne konzumacije kokaina.
Kokain je stimulator središnjeg živčanog sustava i, kao i amfetamini, uzrokuje snažnu ovisnost. U početku svog djelovanja izaziva osjećaj euforije, povišene energije i osjećaj omnipotencije te smanjuje mogućnost rasuđivanja i dovodi do seksualne dezinhibicije.
– Euforija često prelazi u anksioznost, razdražljivost i apatiju. Može doći do smanjenja koncentracije, konfuznosti, poremećaja pamćenja te agresivnosti s potencijalom nasilničkog ponašanja. Više doze kokaina mogu izazvati vizualne i auditivne halucinacije, a paranoidne ideje mogu dovesti do agresivnog ponašanja. Dugotrajna uporaba kokaina dovodi do razvoja tolerancije i sindroma ustezanja. Nakon akutne uporabe kokaina tzv. slom sastoji se od disforije, anhedonije, tjeskobe, razdražljivosti, umora i hipersomnolencije – pojasnila je Gulam.
Ovi simptomi mogu nestati za oko 24 sata, ali nakon produžene uporabe kokaina simptomi su ozbiljniji i dugotrajniji, povezani s intenzivnom žudnjom, depresijom, a povremeno se mogu javljati i suicidalne ideje.
Iako mnogi mladi vole eksperimentirati s drogama, postoji i nekoliko čimbenika koji utječu na ovisnost o kokainu i drugim drogama.
– Za umjerene korisnike kokaina dostatno je osigurati pomoć na izvanbolničkoj osnovi. Teškim i kaotičnim pacijentima sa snažno razvijenom ovisnošću potreban je intenzivniji bolnički tretman. Uz simptomatsku terapiju razvijaju se razni psihosocijalni pristupi kod pacijenata s kokainskom ovisnošću. Ovi pristupi mogu uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju, upravljanje kriznim situacijama i programe u zajednici – zaključila je Gulam.
Psihijatar Andrej Kastelić predstavio je rad Centra za liječenje ovisnosti u Ljubljani, koji je osnovan 2023. godine. U Centru se također liječe i adolescenti s mentalnim poremećajem i poremećajem ponašanja.
– Liječenje ovisnika ovisi o tome koju vrstu droge uzimaju, koliko često i koje su zdravstvene poteškoće prisutne. Radi se o kratkoročnim intervencijama, ali može biti i intenzivnije liječenje – pojasnio je Kastelić.
Provode se grupni i individualni programi, te se planiraju i vikend programi s obiteljima.
Na simpoziju je predstavljen i program Tripsitters koji provodi Udruga Terra. Glavni cilj je omogućiti sigurnije okruženje za mlade koji se nalaze u situacijama povećanog rizika. Radi se o aktivnom djelovanju volontera i stručnog tima na terenu, odnosno u klubovima, na događanjima gdje se okupljaju mladi, ali i putem društvenih mreža. Mladima se dijele informativni materijali, razgovara se i pruža neposredna podrška.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 7 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 4 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 5 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 6 danaSvatko od nas sutra može postati OSI