Poveži se s nama

in MREŽA

MARICA MIRIĆ Nitko ne ostaje bez asistenta

Objavljeno

/

Na slici je osoba koja nosi bež majicu s ukrasnim uzorcima oko vrata. Iza osobe se vidi bijela ploča s tekstom i logotipima na njoj. Također se vide i staklena vrata desno od osobe.
Foto: Društvo distrofičara Zagreb

Sasvim odgovorno ponavljam da nitko neće ostati bez asistenta, ni bez posla, istaknula je predsjednica SOIH-a Marica Mirić

Prošlog tjedna osvanuli su naslovi u medijima kako će korisnici osobne asistencije od 1. siječnja 2024. ostati bez svojih asistenata, a asistenti bez posla pa je tim povodom Marica Mirić, predsjednica SOIH-a i voditeljica projekta osobne asistencije u Društvu distrofičara Zagreb, održala u petak 15. prosinca 2023. konferenciju za novinare.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike donijelo je prošlu srijedu 13. prosinca 2023. godine odluku o izvanrednom financiranju udruga koje pružaju uslugu osobne asistencije s trajanjem od dva mjeseca. Niti jedan korisnik neće ostati bez usluge, kao niti jedan asistent bez plaće, a paralelno s time imat će se dovoljno vremena za ispunjavanje uvjeta sukladno Zakonu, obavijest je to koju su svi korisnici i asistenti na vrijeme dobili.

– Već se dugo govori da će se naći prijelazno rješenje jer neke stvari vezane uz licenciranje udruga i slično idu sporije nego što se moglo pretpostaviti, a da se prijelazno rješenje zaista i našlo svatko može provjeriti na stranicama SOIH-a.

Želimo također naglasiti da je Zakon o osobnoj asistenciji najbolji zakon u Republici Hrvatskoj koji je do sada donesen za osobe s invaliditetom zato što pruža uslugu osobne asistencije jednako u ruralnoj i urbanoj sredini. S druge strane, zakon će osobama s invaliditetom pružiti daleko više usluge nego što su do sada primale – istaknula je Mirić i kazala kako je do 14. prosinca rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružatelja usluge osobne asistencije dobilo 99 subjekata, a prijave za korištenje usluge osobne asistencije podnijelo je 3008 osoba s invaliditetom. Komisija za procjenu potrebe zbroja sati donijela je 354 liste procjene i one će se kasnije pretvoriti u rješenja.

– Sporna je u medijima bila i cijena sata usluge osobne asistencije i u ovom se trenutku ne može reći kolika će ona točno  biti. 11 eura po satu ovisi o tome koliko će pružatelji korisnika imati i koliko će korisnici sati usluge dobiti. Generalno je cijena sata usluge povećana za 50 posto u odnosu na dosadašnju satnicu.  Što se pak tiče osobnih asistenata, oni će sada imati sva prava iz radnog odnosa – kazala je Mirić.

Podsjetimo da je Yannis Vardakastanis, predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom Zakon o osobnoj asistenciji u Republici Hrvatskoj ocijenio epohalnim dostignućem.

– Ovaj zakon je nastajao 16 godina, sve smo dobro izanalizirali premda je bilo jako teško i sad ćemo ga godinu dana pratiti, dobiti profesionalnu evaluaciju, a može se reći i znanstvenu evaluaciju i mijenjati ćemo sve što nije dobro. Pozivam preostale osobe s invaliditetom da se prijave, a komisije da ubrzaju rad koliko mogu – kazala je Mirić i istaknula da na terenu ima poteškoća, ali svi rade što mogu da ih bude što manje.

– Zakon o osobnoj asistenciji će unijeti novu kvalitetu u život osoba s invaliditetom, omogućiti mladima da ne uzimaju roditelje za njegovatelje nego da uzimaju asistente i da mogu imati izbor, kontrolu i donositi odluke u vlastitom životu. I na kraju, sasvim odgovorno ponavljam da nitko neće ostati bez asistenta, ni bez posla – zaključila je Marica Mirić.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
1 Komentar

1 Komentar

  1. Gordana Hosni Hrvatin

    24/12/2023 at 10:28

    Molim redakciju da proslijedi pitanje:

    Poštovana gđo. Mirić,
    zanima sve asistente u RH kako ste došli do tog postotka. Molimo matematički izračun minimalne-maksimalne NETO plaće asistenta po satu kako bismo mogli odgovoriti našim korisnicima usluge i asistentima.

    Zahvaljujem uz srdačan pozdrav!
    Gordana Hosni Hrvatin,
    predsjednica Udruge cerebralne paralize Istarske županije

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

in MREŽA

Društvu distrofičara Zagreb dodijeljena Erasmus+ akreditacija

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje certifikat “Erasmus Akreditacija” koji je dodijeljen Društvu distrofičara Zagreb. Certifikat je okružen žutim i plavim detaljima, a na njemu su vidljivi logotip Europske unije i pečat.
Foto: Društvo distrofičara Zagreb

Erasmus akreditacija otvara prilike za stjecanje novih znanja i vještina, ali i iskustva drugih kultura i naroda ne samo zaposlenicima DDZ-a već i korisnicima koji će također koristiti mobilnost i odlazak u nove gradove i države EU

Društvo distrofičara Zagreb (DDZ) prijavilo se na dodjelu za Erasmus akreditaciju u području obrazovanja odraslih u okviru Poziva na podnošenje prijedloga za 2023. za program Erasmus+, koju dodjeljuje Agencija za mobilnost i programe EU-a za programsko razdoblje do kraja 2027.

Prijava pod brojem 2023-1-HR01-KA120-ADU-000194572 ispunila je sve kriterije formalne prihvatljivosti te je ostvaren dovoljan broj bodova na kvaliteti prijave pa je time DDZ-u dodijeljena Erasmus+ akreditacija u području obrazovanja odraslih za razdoblje od 1. veljače 2024. do 31. prosinca 2027.

Erasmus akreditacija zamišljena je kao članska iskaznica za projekte mobilnosti (jamči pristup financiranju u okviru KA1 svake godine), a moguće ju je dobiti u području odgoja i općeg obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih.

Akreditacija omogućava jednostavnije sudjelovanje u Erasmus+ programu i trajniji pristup financiranju, a za dodjelu sredstava za projekte akreditirane organizacije prijavljuju se po znatno pojednostavljenom obrascu (navode se samo aktivnosti i broj planiranih sudionika). Akreditacije se dodjeljuju za cijelo programsko razdoblje (do 2027.) te je u tom razdoblju moguće postizanje konkretnih i dugoročnih učinaka.

DDZ kroz petogodišnje razdoblje ima za cilj:

  • Usvajanje novih i povećanje postojećih kompetencija i vještina zaposlenika DDZ-a za rad s osobama s mišićnom distrofijom (MD) utemeljenih na EU ciljevima i vrijednostima;
  • Usvajanje novih metoda rada zaposlenika DDZ-a za unapređenje pružanja neformalnih edukacijskih programa;
  • Jačanje kapaciteta osoba s MD u području digitalnih kompetencija i kompetencija u tehnologiji, međuljudskih vještina i sposobnost usvajanja novih kompetencija te kulturne svijesti i izražavanje.

Erasmus akreditacija otvara prilike za stjecanje novih znanja i vještina, ali i iskustva drugih kultura i naroda ne samo zaposlenicima DDZ-a već i korisnicima koji će također koristiti mobilnost i odlazak u nove gradove i države EU. U cilju poboljšanja kvalitete rada i pružanja usluga, DDZ je prepoznao kao ključnu aktivnosti dodatno stjecanje znanja kroz razmjenu iskustva te pohađanje dodatnih edukacija što je omogućeno u okviru Erasmus+ akreditacije.

Budući da su osobe s invaliditetom osobe koje spadaju u skupinu osoba sa smanjenim mogućnostima, Europska unija potiče da se tim osobama na razini Europe pruža prilika za cjeloživotno učenje i stjecanje novih kompetencija što će DDZ iskoristiti i svoje korisnike s mišićnom distrofijom uključiti u mobilnosti u narednih pet godina.

Izvor: Društvo distrofičara Zagreb

Nastavi čitati

Civilno društvo

Održan okrugli stol ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima’

Objavljeno

/

Slika prikazuje konferencijsku sobu u kojoj se održava sastanak. Sudionici su okupljeni oko dugog stola, a na zidu iza njih projicira se prezentacija. Na stolu su različite boce i čaše. Ispred nekih sudionika nalaze se papiri i bilježnice. Prostorija je dobro osvijetljena, vjerojatno prirodnom svjetlošću koja dolazi iz prozora koji nisu vidljivi na slici.
Foto: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA održan je 13. veljače 2024. u Zagrebu, na temu ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima – nacionalna i međunarodna perspektiva’

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA uvodno je pozdravila Anja Šimpraga – potpredsjednica Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava te NJ. E. Simon Thomas – veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj, kao i sami organizatori.

Govornici na Okruglom stolu bili su predstavnici/ce ministarstava, posebno Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva zdravstva, drugih institucija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva.

Cilj Okruglog stola je razmjena iskustava iz njihove nadležnosti u odnosu na problem seksualnog nasilja u ratu, procesuiranje počinitelja, ostvarivanja prava žrtava te suradnje s drugim državama u ratnim sukobima i iznalaženja globalnog odgovora na ovaj sveprisutni problem.

Istaknuto je da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je donijela poseban zakon koji regulira prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, pod nazivom ‘Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu’, koji je na snazi od 2015. godine.

U proteklih osam godina  podneseno je 305 zahtjeva za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja u ratu. Od tog broja 227 osoba je ženskog spola te je pozitivno riješeno 166 zahtjeva, dok je 78 osoba muškog spola i pozitivno je riješeno 50 zahtjeva. Nekoliko je zahtjeva neriješeno jer su podnositelji nedostupni. Budući da su posljedice rata dugotrajne i danas se brojne žrtve obraćaju institucijama sustava i organizacijama civilnog društva tražeći pomoć i podršku. Hrvatska je također pristupila globalnoj Inicijativi za sprječavanje seksualnog nasilja u sukobu – PSVI (The Preventing Sexual Violence in Conflict Initiative). S obzirom na preživljeni rat i uspostavljanje sustava za ostvarenje prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, hrvatska iskustva su od izuzetnog značaja državama u ratnim sukobima, kao što su to Ukrajina, Sirija i brojne druge države.

Ispred institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom Okruglom stolu prisustvovala je savjetnica Andreja Makar.

Izvor: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Nastavi čitati

in MREŽA

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Prisjetimo se URIHO-ve gastro povijesti

Objavljeno

/

Krenimo danas u URIHO-vu gastro povijest koja je i oku i uhu, a tek nepcima, desetljećima ugodna i ukusna bila

Nakon svih ovotjednih degutantnih i gadljivih ‘čašćenja’ i nezdrave verbalne političke hrane, vratimo se našim ‘povjesticama’ i vremenima opuštenijim i jednostavnijim, u kojima ljudima za zadovoljstvo puno manje i duhovne i jestive hrane trebalo, a komunikacija ipak zer’cu uljuđenija bila.

I zato, krenimo danas u URIHO-vu gastro povijest koja je i oku i uhu, a tek nepcima, desetljećima ugodna i ukusna bila.

Zaštitne radionice Osvit i ZIRI osamdesetih godina prošloga stoljeća DIOZ-u u integracijski miraz donijele i svoje uhodane kuhinje i restorane društvene prehrane, kako se to tada zvalo.

Na Kajzerici Osvitova velika kuhinja i restoran bili u prostorima gdje je sada keramika. Odatle se hrana odvozila i u Masarykovu 15 gdje se u malom podrumskom, čistom i ugodnom restorančiću servirala i za vrijedne ruke radnica iz dječje konfekcije (Gundulićeva 14 – 16) i vezilja s te lokacije. U restoranu na Kajzerici imali i velike zborove radnih ljudi, a i Djeda Mraza s dječicom našom dočekivali.

U Držićevoj ZIRI-eva kuhinja i restoran bili na katu prve zgrade (desno), gdje je sada dio komercijale. Do današnjih me dana na salatu od cikle podsjeća, jer su je kuharice na poseban, vrlo ukusan način spravljale, ali iznad svega na nezaboravne proslave Dana žena nakon kojih smo dobivenim poklonom svake godine dopunjavali svoje kristalne zbirke.

Za radnike modne obuće i ortopedije, koji su radili na lokaciji Vlaška 52 (nekada pripadalo DES-u), gdje je sada veliki trgovački centar, restoran je otvoren 1984. godine. Zorno se sjećam otvorenja i govora tadašnjeg direktora (onoga kojega sam već spominjala kao jednoga od najuspješnijih u povijesti Ustanove). Bilo mu je to i prvo javno upoznavanje s radnicima jer je nedugo prije toga stupio na dužnost. Kao i većina (normalnih?!) žena, pamtim i boju njegove košulje, što je ‘vrlo bitan povijesni detalj, danas od nemjerljive važnosti’.

Sve ove kuhinje i restorani imali su svoje mirise, svoju dušu, svoje priče i svoju važnu svrhu jer mnogim zaposlenicima ovo je bio jedini topli obrok u danu. Bilo je to gotovo jednako važno kao i plaća, a zaštitna radionica pomogla subvencionirajući dio cijene…

A onda, devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon što su smijenili onog uspješnog direktora, ‘velikom mudrošću’ novopečenog rukovodstva prvo su stečajno ugašene upravo kuhinje i restorani.

I – čekalo se sve do 2015. godine kada je započeo projekt URIHO-ve Službe za rehabilitaciju, financiran sredstvima Europske Unije, naziva ‘Program osposobljavanja na radnom mjestu za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom – pilot projekt za pomoćne kuhare’. Bio je to novi početak, a ujedno i nastavak gastro povijesti URIHO-a i njegovih pravnih prethodnika.

Iza toga, 2019. godine, slijedio je nastavak i novi EU projekt ‘Model aktivacije dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom kroz razvoj i provedbu prilagođenih programa osposobljavanja i radnog treninga’ za pomoćne kuhare i čistačice. Oba projekta, kreirana i realizirana u URIHO-voj Službi za rehabilitaciju, svojim su sadržajem i rezultatima, kao i mini kuhinjom i restoranom u Radnom centru Službe za rehabilitaciju (u Gundulićevoj 14 – 16), stvorili realan zametak i podlogu za URIHO-v inkluzivni restoran otvoren 2022. u Držićevoj 1.

Moji su preci u dragome mi Hrvatskom zagorju pola stoljeća imali gostionu, iliti krčmu, kako su dedek povedali. I tako birtaška unuka već godinama živi za dan kada će se URIHO-v restoran otvoriti za javnost, kako bi za šankom popila nešto, onako za dušu, i za uspomene mnoge na sve dane i ljudske priče, ali samo one lijepe…

Nastavi čitati

U trendu