Djeca i mladi svojim inovativnim idejama mogu biti pokretači promjena u društvu. Njihovu kreativnost i inovativnost Hrvatska zajednica inovatora potiče programima ‘Arhimed academia’ i ‘Tehničke inovacije i mladi’. S istim ciljem provodi se i program ‘Malim koracima do uspjeha’, koji je namijenjen djeci i mladima s teškoćama u razvoju, ali i nekim drugim ranjivim skupinama
Poslušaj članak
– Program ‘Malim koracima do uspjeha’ financiran je kroz javni natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Ovim programom obraćamo se osnovnim školama te centrima za odgoj i obrazovanje osoba s teškoćama u razvoju u gradu Zagrebu i Hrvatskoj. Već desetak godina dio programa namijenjen manjinama provodi se u kampu za romsku nacionalnu manjinu koji se organizira svake godine na Sljemenu, a sufinanciran je od strane jedne američke zaklade te je Hrvatska zajednica inovatora partner – objasnila je zamjenica glavnog tajnika Hrvatske zajednice inovatora Silvana Svilar.
U sklopu programa ‘Malim koracima do uspjeha’ provode se radionice za djecu i mlade s teškoćama u razvoju te predavanja i radionice za stručne suradnike i učitelje u razrednoj i predmetnoj nastavi u osnovnoj školi, kao i za edukacijske rehabilitatore u centrima za odgoj i obrazovanje djece i mladih s većim teškoćama u razvoju te u centrima za rehabilitaciju. Radionice traju po dva školska sata, a u grupi je od 10 do 15 polaznika i svakom se polazniku posvećuje pažnja.
Na interaktivnim predavanjima zna biti i do 30 stručnjaka. Dugogodišnja voditeljica radionica je mentorica – učiteljica likovne kulture i likovna terapeutkinja s više od 25 godina neposrednog rada u odgoju i obrazovanju djece s poteškoćama u razvoju u Centru za autizam Zagreb. Ona ujedno održava i predavanja za stručnjake u sustavu odgoja i obrazovanja.
Na predavanjima se provodi stručna edukacija o različitim pristupima i metodama u odgoju i obrazovanju učenika s poteškoćama u razvoju pomoću likovnih aktivnosti. Jedna od takvih edukacija učitelja održana je 16. ožujka 2022. u OŠ Petra Studenca Kanfanar u Rovinju.
Edukacija se sastojala od predavanja s PowerPoint prezentacijom i vođene likovne radionice radi osnaživanja kompetencija učitelja za svakodnevni rad s učenicima u suvremenim inkluzivnim uvjetima, koji nastoje ravnopravno uključiti sve učenike i učenice u aktivno i što kvalitetnije sudjelovanje u nastavnim procesima.
Naglasak se uvijek stavlja na poticanje, potporu i pomoć učenicima pri likovnim procesima u kojima je pomoću likovnih materijala, pribora i tehničkih postupaka te neverbalne komunikacije omogućeno istovremeno sudjelovanje svih učenika, tako da rad može privući njihov interes i razvijati njihove potencijale. Radionica je zorno predočila učiteljima kako mogu organizirati aktivan rad učenika pomoću vođenih vježbi i zadataka, prilagođujući se različitim interesima i razinama funkcioniranja učenika.
Tako je bila održana i radionica za korisnike Centra za rehabilitaciju u Čakovcu, a nedavno i predavanje za djelatnike u području rehabilitacije u Centru Tomislav Špoljar u Varaždinu. Interesa ima, a s obzirom na velik broj djece s teškoćama – dijagnosticiranima, kao i onih bez dijagnoze u redovitome sustavu – trebala bi postojati i veća potpora zajednice koja bi omogućila njihov veći napredak, a ne samo osnovnu skrb bez inkluzijskih programa i potrebnih stručnjaka.
– S djecom i mladima s teškoćama u razvoju Ivana Ježić najčešće vodi radionice vezane za likovni izražaj, koji nije ovisan ni o verbalnim vještinama ni o visokoj kognitivnoj razini. Pokazalo se da su djeca na takvim radionicama aktivna, opuštenija, slobodnija. Kroz likovni izražaj potiče se njihova motorika ruku i koncentracija. U likovnom izražaju djeca slobodno biraju boje, a često koriste jake boje koje očito nešto potiču kod njih – pojasnila je Svilar.
Naglasila je da sva djeca pokazuju veliki interes za programe Hrvatske zajednice inovatora, pa tako i djeca s poteškoćama u razvoju za radionice u sklopu programa ‘Malim koracima do uspjeha’ te po završetku jedne radionice s nestrpljenjem očekuju sljedeću.
– U šest mjeseci ove godine Hrvatska zajednica inovatora organizirala je 23 radionice u sklopu tri programa. Imali smo oko 900 polaznika. Što se tiče samo programa ‘Malim koracima do uspjeha’, kroz njega je prošlo zajedno stotinjak stručnjaka i osoba s teškoćama u razvoju – rekla je Svilar. Najavila je da će se 11. kolovoza na Sljemenu održati dvije radionice u sklopu programa u kampu za djecu romske nacionalne manjine.
O svom radu u radionicama s djecom s teškoćama u razvoju govorila je Ivana Ježić. Polaznici radionica likovno se izražavaju na različite teme, a najbitnije je da, bez obzira na teškoće u razvoju, svi budu uključeni u likovni izražaj te tako kreativno provedu vrijeme.
– Neke teme vezane su za godišnja doba, događaje ili ono što djeca vole. Uvijek dolazimo s idejom što ćemo raditi, ali gledamo kako dijete ili mlada osoba reagira. U radionici se najčešće nalaze polaznici na različitim razinama funkcioniranja te predviđene vježbe trebaju obuhvaćati i one koji se samo igraju likovnim materijalima, one koji prihvaćaju vodstvo i mogu raditi složenije vježbe, a neki vole i predloške prema kojima lakše započinju rad. Tako mogu upoznati i umjetnička djela pa su im često zanimljivi primjeri u prospektima, katalozima muzeja, knjigama iz povijesti umjetnosti te ih zajedno listamo i odabiremo što će tim polaznicima biti poticaj za rad. Djeca s teškoćama u razvoju na individualan način pristupaju svakoj temi i ako, primjerice, desetero djece prema umjetničkom djelu radi svoj rad, svaki rad će biti drugačiji. Za mlade ljude Udruge za autizam Zagreb s različitim teškoćama u razvoju u stambenoj zajednici u Novom Jelkovcu, kao i u drugoj u Mostarima u Moslavini, puno znači da se za njih organiziraju kreativne radionice. Kad voditelji upoznaju polaznike radionica, odnosno korisnike programa, prilagođavaju im zadatke tako da oni napreduju i motorički, i kognitivno, i emocionalno. Osobno zadovoljstvo i priznanje okoline pomažu im i u osobnome osjećaju uspješnosti, kao i u društvenoj destigmatizaciji. Uz mnoge radionice za djecu s teškoćama u razvoju održala sam i više inkluzivnih radionica, gdje su bila školska djeca redovnog razvoja i djeca s poteškoćama u razvoju. Takve radionice su više puta održane u Knjižnicama grada Zagreba, ali i drugdje – ispričala je Ježić.
Naglasila je da na likovni rad gotovo sva djeca reagiraju pozitivno – to ih odvede u jedan svijet gdje nemaju teškoća u razvoju, gdje se osjećaju slobodno i mogu se izraziti. Spomenula je da je tijekom njezina rada u Centru za autizam nekoliko polaznika osnovnoškolskog programa u početku ispoljavalo agresivno i/ili autoagresivno ponašanje koje je prestalo zahvaljujući interesu za likovno stvaralaštvo.
– Likovno područje bitno je uvijek, a pogotovo u vrijeme izrazite vizualne kulture, gdje su svi opterećeni vizualnim sadržajima, a često postaju i ovisnici o digitalnim programima. Likovno područje iznutra ulazi u svijet djece i ono ih ne opterećuje izvana, ne čini ih ovisnicima, nego im otvara polje gdje oni mogu nešto svoje izraziti, gdje osjete radost, zadovoljstvo. Najvažnije je da osjete radost i zadovoljstvo rada – to im je poticaj za cjelovit razvoj i napredak, kako u likovnome, tako i u drugim područjima. To se vrlo često uspije postići u procesima likovne terapije – pojasnila je Ježić.
Ocijenila je da program ‘Malim koracima do uspjeha’ pridonosi razvoju potencijala djece s teškoćama u razvoju i pozitivno utječe na njih.
– Dobro je da resorno ministarstvo takve programe podržava, a različite bi programe trebao u većoj mjeri podupirati i Grad Zagreb. Često se umjetnički programi i sadržaji formativnih predmeta zapostavljaju na račun informativnih predmeta. Međutim, oni se moraju dopunjavati. Humanistički pristup i kreativni umjetnički pristupi nužni su za cjelovit razvoj djece i mladih – poručila je Ježić.
Ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu nije uvijek svima na jednak način omogućeno ili dostupno. Jedna od skupina kojoj je otežan pristup zdravstvenoj zaštiti i savjetovanju su osobe s invaliditetom
Poslušaj članak
U današnjem društvu su već opće poznati problemi otežane komunikacije, dugih lista čekanja te emocionalno-psihološka iscrpljenost u odnosu na ostvarivanje zdravstvene skrbi, no za osobe s invaliditetom mogu se navesti i dodatni otežavajući faktori.
Fizičke i prostorne barijere – onemogućuju pristup samim prostorijama u kojima se vrši zdravstvena usluga
Nedostatak osobne asistencije – mnoge osobe ovise o podršci članova obitelji i kruga prijatelja kao i poznanika ili podršku kroz rad osobnoga asistenta. Kod osobnog asistenta postoji automatska pretpostavka da isti stoje na raspolaganju 24/7, što nije slučaj. Asistenti isto odrade svojih 8 sati u radnom tjednu te učestalo ili u akutnim situacijama ne stoje na raspolaganju, i to, naravno, kada su prava na istoga ostvarena.
Otežana komunikacija i stigmatizacija – u praksi se pokazuje da postoji nedostatak senzibilizacije na odnošenje i komunikaciju s osobama s invaliditetom. Postoji jedna vrsta automatizma u dijeljenju pacijenata na ‘zdrave’ i one s invaliditetom, te se pojedinci kategoriziraju ili u ‘junake koji su unatoč svemu nešto uspjeli postići’ ili se smatraju u potpunosti onemogućenima.
Financijske prepreke – nije neuobičajeno da osobe s invaliditetom imaju kronične bolesti koje zahtijevaju redovito praćenje i njegu, te mnogi lijekovi, pomagala ili potrebne terapije nisu pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem. Bitno je osvijestiti da unatoč svojim sposobnostima i želji za radom, osobe s invaliditetom često nailaze na zatvorena vrata tržišta rada. Zbog neprilagođenih radnih mjesta, predrasuda poslodavaca i nedostatka podrške, mnogi su prisiljeni osloniti se na socijalnu pomoć te se i time kretati unutar njezinih mogućnosti.
Emocionalna i psihološka komponenta – svaki odlazak liječniku može biti emocionalno ili psihički iscrpljujući zadatak – od organizacije termina do fizičkog dolaska i samog pregleda. Za osobe s invaliditetom zvanje liječnika može predstavljati dodatnu organizaciju kao i izazove. Osvijestimo razlike, primjerice, kada osoba ima teškoća u kretanju te prvotno treba organizirati tko će i kada nazvati liječnika i ugovoriti pregled na koji je opet možda nužna i sama pratnja i dogovor datuma koji svima odgovara, i to što prije moguće. Zamislite sada da iz nekog razloga taj termin bude odgođen i sada sve morate iz početka ugovarati, da li biste imali uvijek volje i snage za isto? Jer ponekad to nije samo poziv i nije samo odlazak liječniku, što stvara osjećaj borbe umjesto podrške.
U sklopu programa ‘I mi smo pacijenti – promicanje prava osoba s invaliditetom’ koji je financiran od strane Ministarstva zdravstva, Centar za razvoj vrijednosti pokušava smanjiti postojeće prepreke, nedoumice kao i nesigurnosti na putu korištenja osobnih zdravstvenih prava, jer ona bi trebala biti svima jednako dostupna, no to nažalost u praksi nije uvijek slučaj.
Iz tog razloga pokrenuli su uslugu ‘Volonterski asistenti za odlazak liječniku’. Ovom uslugom žele osobama s invaliditetom olakšati pristup osnovnoj zdravstvenoj skrbi.
Volonterski asistenti su pojedinci koji svoje vrijeme i energiju daruju pružajući podršku osobama s invaliditetom pri odlasku liječniku i iznimno su zadivljeni njihovim angažmanom i trudom. Njihova pomoć uključuje zadatke kao što su: pozivanje liječnika i ugovaranje pregleda, rješavanje nedoumica u vezi daljnjih pregleda i podrška u slanju upita za moguća slobodna mjesta, pratnju do ordinacije kao i pomoć u snalaženju u zdravstvenim ustanovama, asistenciju pri komunikaciji s medicinskim osobljem, te emocionalnu podršku tijekom pregleda.
Bez volonterske podrške, mnogi korisnici ne bi mogli samostalno ili uspješno obaviti liječnički pregled, što dovodi do odgađanja terapija, pogoršanja zdravstvenog stanja te povećanja osjećaja izolacije i usamljenosti – da smo ostavljeni sami sebi. Volonteri ne samo da olakšavaju fizički odlazak liječniku, već kroz svoj angažman oni umanjuju osjećaj socijalne isključenosti, olakšavaju odnos sa navedenim izazovima i umanjuju osjećaj borbe te samim time, djeluju preventivno i na zdravlje pojedinaca koje podržavaju.
– Mnogi korisnici naših usluga iskazuju zadovoljstvo i osjećaj olakšanja u svojoj svakodnevici nakon što su povezani sa jednim od volontera. Na drugoj strani i naši volonteri iskazuju zadovoljstvo rada s korisnicima te bogatstvo iskustva koje steknu kroz upoznavanje života i perspektive jedne druge osobe. Na osnovu dosadašnjih povratnih informacija možemo zaključiti da se je volonterska usluga iskazala obostrano ispunjavajuća – kažu iz Centra za razvoj vrijednosti.
Od velike dobrobiti za osobe s invaliditetom kao i rasterećenje sustava dovelo bi sustavno financiranje ovakve vrste volonterskog servisa. Kroz implementiranje istoga u lokalne zajednice te uvođenje strukturirane edukacije kao i financiranje građana u ulozi volonterskog asistenta dovelo bi do rasterećenja više skupina i harmonizaciju rada istih.
Sustavno uvođenje sličnih projekata zasigurno neće odmoći u podizanju svijesti zajednice o međusobnim potrebama i otvorenom prostoru za unaprjeđenje, te dovesti do povezivanju građana među sobom, smanjenju stigmatizacije i povećanju razumijevanja te na kraju većoj pristupačnosti i korištenju osobnih prava.
Umor nije znak lijenosti, već fiziološka posljedica promijenjenog načina stvaranja energije u mišićima. Zbog toga se osobe s mišićnom distrofijom brže zamaraju, pa je cilj naučiti kako energiju rasporediti
Poslušaj članak
Povodom Svjetskog dana radne terapije 2025., koji se obilježava pod motom ‘Radna terapija na djelu’, Društvo distrofičara Zagreb održalo je online predavanje pod nazivom ‘Tehnike konzervacije energije kod osoba s mišićnom distrofijom’.
Predavanje je 24. listopada 2025. godine putem Zoom platforme vodila Katarina Kovačić, radna terapeutkinja Društva distrofičara Zagreb.
Tijekom edukacije, koja je bila dio Plana trajnog usavršavanja Hrvatske komore zdravstvenih radnika i bodovana od strane Strukovnog razreda za radnu terapiju, više od 70 ustanova iz cijele Hrvatske imalo je priliku upoznati se s praktičnim strategijama očuvanja energije kod osoba s mišićnom distrofijom. Program se provodio u sklopu trogodišnjeg projekta Ministarstva zdravstva ‘Mostovi za psihosocijalnu podršku mišićnoj distrofiji’.
Kovačić je istaknula kako je umor česta, ali pogrešno shvaćena pojava te naglasila da je važno razumjeti njegovo fiziološko porijeklo.
– Umor nije znak lijenosti, već fiziološka posljedica promijenjenog načina stvaranja energije u mišićima. Zbog toga se osobe s mišićnom distrofijom brže zamaraju, pa je cilj naučiti kako energiju rasporediti – ne da radimo manje, nego pametnije – pojasnila je.
Sudionici su kroz konkretne primjere i smjernice naučili kako planirati aktivnosti tijekom dana, kako koristiti pomagala i prilagoditi prostor te koliko je važno odmoriti prije nego što se pojavi iscrpljenost. Predavačica je naglasila da pomagala treba doživljavati kao podršku, a ne kao znak slabosti.
– Pomagala nisu znak slabosti, nego pametna strategija upravljanja energijom. Naš zadatak nije učiniti da osoba radi manje, već da zadrži snagu za ono što joj donosi radost i kvalitetu života – istaknula je Kovačić.
Posebno je upozorila i na psihološku dimenziju energetske konzervacije. Mnoge osobe s kroničnim bolestima osjećaju krivnju kad moraju tražiti pomoć ili odmoriti, iako upravo to predstavlja preduvjet očuvanja energije i samostalnosti. Kovačić je poručila da traženje pomoći nije znak odustajanja, već svjesna odluka da se sačuva snaga za ono što je zaista važno.
Predavanje je zaključeno porukom da štednja energije ne znači raditi manje, nego živjeti kvalitetnije, s više vremena i snage za aktivnosti koje ispunjavaju i doprinose boljoj kvaliteti života.
Zdravstvene ustanove i djelatnici moraju biti svjesni da pružanje konunikacijske podrške gluhoslijepima nije pitanje dobre volje, nego zakonska obveza
Poslušaj članak
Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir upriličio je povodom Europskog dana gluhosljepoće okrugli stol pod egidom ‘Zdravstvo po mojoj mjeri’ na kojemu se raspravljalo kako poboljšati kvalitetu zdravstvenih usluga za gluhoslijepe osobe.
Pod moderatorskom palicom Ive Habek, stručnjaci i članovi Dodira, uz ostalo, otvorili su i dijalog o politikama koje bi dovele do pristupačnijeg i inkluzivnijeg zdravstva za gluhoslijepe pacijente.
Sanja Tarczay, predsjednica Dodira i Svjetske federacije gluhoslijepih osoba te potpredsjednica Međunarodnog saveza osoba s invaliditetom, već je u pozdravnom govoru izrekla poantu o pristupačnosti.
– Zdravstvene ustanove i djelatnici moraju biti svjesni da pružanje konunikacijske podrške gluhoslijepima nije pitanje dobre volje, nego zakonska obveza proizašla iz prava na jednako pružanje zdravstvene zaštite – rekla je uz ostalo Tarczay na okruglom stolu.
Rehabilitacijska edukatorica Petra Rundek dala si je truda i pozitivne energije pri predstavljanju projekta ‘Zdravstvo po mojoj mjeri’, unutar kojeg su navedene precizne smjernice kako zdravstveni djelatnici trebaju komunicirati s gluhoslijepim osobama.
– Nažalost, većina zdravstvenih djelatnika nema potrebna znanja kako bi zadovoljili potrebe gluhoslijepih pacijenata, stoga se često osjećaju isključeno iz odluka o svojoj zdravstvenoj skrbi. Željeli bismo vidjeti svijet u kojem se komunikacijske potrebe gluhoslijepih pacijenata prepoznaju i rješavaju od strane onih koji su odgovorni za pružanje zdravstvenih usluga – navela je, uz ostalo, Rundek u svom ekspozeu.
Bio je to sjajan šlagvort za raspravu koja je uslijedila kroz svjedočanstva samih gluhoslijepih osoba – jednoglasno su potvrdili kako je za njih i najobičniji odlazak liječniku bez komunikacijskog posrednika vrlo zahtjevna misija.
Potpora komunikacijskog posrednika u ordinaciji ili bolnici za gluhoslijepe je pacijente uvjet bez kojeg se ne može govoriti o inkluzivnom zdravstvu. Komunikacijski posrednici imaju značajnu ulogu i prije samog odlaska liječniku: gluhoslijepim korisnicima pomažu telefonski ili putem interneta ugovoriti termin za liječenje te im pomažu detaljno iščitati medicinske nalaze.
Bez pomoći komunikacijskog posrednika gluhoslijepi pacijenti često nisu u stanju razumjeti upute liječnika ili se pobliže upoznati sa svojim zdravstvenim statusom. To dovoljno govori o ulozi komunikacijskih posrednika u stvaranju inkluzivnog zdravstva za gluhoslijepe osobe.
Nakon sadržajnih rasprava o smjernicama za inkluzivnije zdravstvo, sudionici okruglog stola zaključili su da je ‘sastavni dio kvalitete zdravstvene usluge i osjećaj pacijenta da je shvaćen i uvažen’. Kada je riječ o gluhoslijepim osobama, oni se uvaženo osjećaju tek kad je zdravstvo pristupačno po njihovoj mjeri. A za taj se plemeniti cilj ima još puno toga odraditi.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.
Gastro kutakPrije 2 godine
Gastro kutakPrije 7 mjeseci
Gastro kutakPrije 1 godina
VijestiPrije 2 godine
Gastro kutakPrije 2 godine
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.