Od 7. do 9. srpnja u Zagrebu se održava 19. bijenalni sastanak Društva za istraživanje dječjeg vida (CVRS), koji okuplja sudionike iz 16 zemalja

Poslušaj članak

Cilj događaja je razmjena znanja stručnjaka različitih profila o istraživanju dječjeg vida i rehabilitaciji djece s oštećenjem vida. Organizatori događaja su Centar za pružanje usluga u zajednici ‘Mali dom’, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Perkins International.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Lora Vidović, izrazila je zadovoljstvo što je Mali dom suorganizator događaja.

– Mali dom je u cijelom svijetu po svom radu prepoznat kao mjesto izvrsnosti. To je mjesto iz kojeg se po cijeloj Hrvatskoj širi znanje što se tiče djece s teškoćama, pogotovo oštećenja vida – rekla je Vidović.

Naglasila je da su u posljednje tri godine povećana izdvajanja iz gradskog proračuna za osobe s invaliditetom za više od 80 posto. Zahvaljujući tome, socijalne ustanove su u tri godine imale 240 posto više korisnika.

– Gotovo najveće širenje imao je Mali dom, kroz otvaranje novih podružnica u Badalićevoj i na Zagrebačkom velesajmu i kroz zapošljavanje novih djelatnika. Nastavljamo s jačanjem naših socijalnih ustanova u kvaliteti njihova rada – rekla je Vidović.

Ravnateljica Malog doma, Tatjana Petrović, rekla je da je postignut značajan napredak u rehabilitaciji djece s oštećenjem vida.

– Danas imamo u Hrvatskoj više pružatelja usluga nego prije 20 godina. Znanstvene spoznaje se dosta koriste u rehabilitaciji djece s oštećenjem vida. Stoga je i slogan ovog sastanka ‘Znanost u službi rehabilitacije’, dakle znanost nije odvojena od rada na terenu. U Malom domu i u Centru Vinko Bek već u najranijoj dobi, prvim mjesecima života djeteta, radi se na vidnim stimulacijama koje rezultiraju značajnim poboljšanjima. Djeca dolaze na funkcionalnu procjenu vida u dobi od četiri mjeseca, ali i ranije. Obitelj dobiva upute na koji način poticati razvoj vida kod djeteta da bi se vid optimalno razvio s obzirom na oštećenje. Neka djeca nemaju dobar ostatak vida, percipiraju samo svjetlo, i oni su također kandidati za vidne stimulacije, gdje svako zadržavanje vidne percepcije služi kasnije za bolje učenje. Naime, oko 70 do 80 posto učenja male djece je kroz spontano gledanje, dakle korištenjem vida – pojasnila je ravnateljica Petrović.

Naglasila je da je danas često cerebralno oštećenje vida, a mali je postotak retinitis pigmentose, što je rezultat napretka medicine. Česta su oštećenja vida s dodatnim teškoćama u razvoju, te Mali dom provodi edukacijsko-habilitacijske programe za djecu s oštećenjem vida i dodatnim teškoćama u razvoju.

Naomi Dale iz Društva za istraživanje dječjeg vida istaknula je da su istraživanja bitna za razvoj smjernica. Značajno pomažu u rehabilitaciji i cjelokupnom razvoju djece s oštećenjem vida. Jedno od bitnih istraživanja je povezanost vida i mozga.

– U Velikoj Britaniji Registar osoba s oštećenjem ne sadrži podatke o djeci s oštećenjem vida. Djeca dolaze u bolnicu na intervencije u kojima sudjeluje mali broj stručnjaka, ali se oni dodatno educiraju – rekla je Dale.

Edukacijska rehabilitatorica iz Malog doma, Snježana Seitz, u svom je predavanju prikazala slučaj djeteta koje ima problema s vidnim funkcioniranjem nakon hemolitičkog uremijskog sindroma. Predstavila je način procjene i intervencije vezano za vidno funkcioniranje te proces vođenja roditelja i djeteta kroz četveromjesečnu habilitaciju.

– Konkretno smo radili edukaciju roditelja, adaptaciju okoline kako bi dijete puno bolje vidno funkcioniralo, te dozirano davanje zadataka. Rezultati su jako dobri, osobito što se tiče vidnog funkcioniranja, dijete sada nema nikakvih problema i ponovo se vraća u dječji vrtić. Ostali su još neki izazovi, kao mali izazovi s pažnjom i samoregulacijom, ali i to kreće na bolje – pojasnila je Seitz.

Doktorica Namita Jacob govorila je o radu s djecom s oštećenjem vida u Indiji. Naglasila je da su u Indiji i drugim državama gdje je boravila slični problemi vezani za oštećenje vida.

– Indija ima veliku populaciju koja treba pomoć, ali mali broj stručnjaka. U Indiji je velika incidencija katarakte, ali su prisutna i ostala oštećenja vida kao što su cerebralno oštećenje vida, prematurna retinopatija te oštećenja uslijed traumatskih ozljeda. Imamo jako dobre programe prevencije i rane intervencije, ali do problema dolazi kada se taj dio medicine treba spojiti s rehabilitacijom. Upravo je u velikoj populaciji rješenje – nemamo dovoljno stručnjaka, ali raspoloživi stručnjaci educiraju populaciju kako bi postala podrška djeci s teškoćama – pojasnila je doktorica Jacob.

Jedna od sudionica bijenalnog sastanka, Alessia Zanatta iz Italije, govorila je o aktivnostima u Siblings programu. Aktivnosti su namijenjene djeci od rođenja do 14. godine života.

– Svaka aktivnost je individualizirana s obzirom na dob i intelektualne sposobnosti. U kreiranju aktivnosti sudjeluje više stručnjaka kao što su oftalmolozi, edukacijski rehabilitatori. U aktivnosti se uključuje i obitelj, odnosno videća braća i sestre. Radi se o različitim aktivnostima – od kuhanja do plesa – a provode se u manjim grupama, u grupama od 5 do 7 djece, te je tako moguće posvetiti se svakom djetetu – objasnila je Zanatta. Naglasila je kako je glavni cilj ovih aktivnosti da se dijete osjeća ugodno i tako ostvaruje svoj puni potencijal.

Pijenje kave moglo bi pomoći ženama da zdravije stare, dok bi cola mogla učiniti suprotno, tvrde istraživači sa Sveučilišta Harvard, Sveučilišta Tufts i Sveučilišta u Torontu

Tim znanstvenika koji je sudjelovao na konferenciji Nutrition 2025 od 31. svibnja do 3. lipnja u Orlandu kaže da su pronašli naznake da je ‘redoviti unos kave u srednjim godinama umjereno i povoljno povezan sa zdravim starenjem’.

Međutim, nemaju sva kofeinska pića isti pozitivan učinak.

– Pijenje više cole povezano je sa značajno nižom vjerojatnošću zdravog starenja – upozorio je tim nakon što je proučio unos kofeina kod gotovo 50.000 žena starijih od 30 godina.

Jutarnja kava ne samo da pokreće dan, već može ‘pomoći ženama da ostanu mentalno jake i zdrave kako stare’, rekli su istraživači, dodajući da ‘nisu pronašli nikakve veze s čajem ili kavom bez kofeina’.

Kava ‘može jedinstveno podržati putanje starenja koje čuvaju i mentalne i tjelesne funkcije’, rekla je Sara Mahdavi s Harvard T.H. Škola javnog zdravstva Chan i Sveučilište u Torontu, koji su istovremeno upozorili da su'”koristi kave relativno skromne u usporedbi s utjecajem općih zdravih životnih navika’.

Unos kofeina procijenjen je pomoću ‘validiranih upitnika o učestalosti konzumiranja hrane’, uzimajući u obzir kavu, čaj, colu i kavu bez kofeina, objasnio je tim, dodajući da su nalazi ‘prilagođeni dobi, indeksu tjelesne mase (BMI), pušenju, alkoholu, tjelesnoj aktivnosti, obrazovanju i proteinima u prehrani’.

Nalazi slijede objavu istraživanja iz 2023. i 2024. godine koja pokazuju da je espresso potencijalna prepreka kognitivnom padu, a umjereni unos kave potencijalno smanjuje vjerojatnost moždanog udara i dijabetesa.

Studija sa Sveučilišta Virginije ukazuje na moguću vezu između majčinog crijevnog mikrobioma i razvoja autizma kod potomaka

Istraživanje, provedeno na miševima, sugerira da određene bakterije u majčinom crijevu mogu potaknuti imunološki odgovor koji utječe na razvoj mozga fetusa.

Ključnu ulogu u ovom procesu ima molekula interleukin-17a (IL-17a), poznata po svojoj ulozi u imunološkim odgovorima i povezana s bolestima poput reumatoidnog artritisa i multiple skleroze. U studiji, ženke miševa s crijevnim mikrobiomom koji potiče proizvodnju IL-17a rađale su potomke s ponašanjima sličnim autizmu. Međutim, kada je proizvodnja IL-17a bila blokirana, potomci su pokazivali tipična ponašanja.

Dodatno, presađivanjem crijevnih bakterija iz miševa s visokim razinama IL-17a u druge miševe, istraživači su uspjeli izazvati slične neurološke promjene kod potomaka. Ovi nalazi sugeriraju da majčin mikrobiom može igrati značajnu ulogu u neurološkom razvoju djeteta.

Iako su rezultati obećavajući, znanstvenici naglašavaju potrebu za dodatnim istraživanjima kako bi se utvrdilo ima li sličnih učinaka kod ljudi. Studija otvara nova vrata u razumijevanju složenih interakcija između majčinog zdravlja, imunološkog sustava i razvoja djeteta.

Važno je napomenuti da, iako ovi rezultati pružaju nove uvide, autizam je složen poremećaj s višestrukim uzrocima, uključujući genetske i okolišne čimbenike. Niti jedno istraživanje ne može pružiti potpuni odgovor, ali svako novo otkriće doprinosi boljem razumijevanju i potencijalno učinkovitijim intervencijama u budućnosti.