in MREŽA
Likovno izražavanje je glas osoba s poremećajem iz spektra autizma i intelektualnim teškoćama
Djeca s poremećajem iz spektra autizma su jedinstvena, a u nekima od njih krije se i umjetnički potencijal. Šaroliko likovno stvaralaštvo učenika Centra za autizam Zagreb prikazuje izložba ‘Sreća likovnog stvaranja’, koja je za zainteresiranu javnost otvorena od 7. srpnja do 31. kolovoza u prostorima Knjižnice i čitaonice Dubrava
Poslušaj članak
Jedinstvena izložba nastavak je suradnje osnovnoškolskog programa Centra za autizam i Knjižnice Dubrava kroz projekt ‘Knjižnica otvorenih vrata’, a dugogodišnju suradnju koordinira edukacijska rehabilitatorica Marija Letica Kaleta. Više od desetak izloženih radova zrači pozitivnim emocijama učenika.
– Likovne radove stvarali su gotovo svi učenici iz osnovnoškolskog programa Centra za autizam. Riječ je o izuzetno velikom broju učenika. Neki radovi su individualni, a neki grupni – rekla je učiteljica likovne kulture, likovna terapeutkinja i koordinatorica izložbe Stanka Pinjuh.
Naglasila je da likovni radovi nisu nastali na osnovi zadane teme, nego su učenici imali potpunu slobodu likovnog izražavanja, a pritom su koristili sve likovne tehnike po vlastitom izboru. Izrazila je zadovoljstvo što su mnogi već razgledali izložbu i što su povratne informacije sjajne.
– Ova izložba je šarenilo boja i oblika, dječje mašte i igre, dječjeg veselja. To se dogodi kada se pusti dijete biti dijete, kada se ne intervenira u njegov izražaj, u njegovu zamisao, njegovu igru na papiru, igru bojom i oblikom. To je ono što svako dijete, a posebno dijete s teškoćama u razvoju, treba – treba ga se pustiti da samo izrazi svoje misli, želje i osjećaje na onaj način koji je njemu najadekvatniji. Likovni izraz je najadekvatniji osobama s teškoćama u razvoju. Primjerice, osoba s poremećajem iz spektra autizma od najranije dobi uči komunicirati vizualnim putem. U Centru za autizam pokušavamo zadržati dječje veselje i igru što je dulje moguće, da se izražavaju putem vizualnog stvaranja. Ali ne samo da je dobro za igru i razvoj kognitivnih sposobnosti – likovno stvaranje je bitno za emocionalnu regulaciju, za bilo kakvo izražavanje želja i potreba. Nije li bolje se emocionalno regulirati uz pomoć gline, poteza kista i na taj način preusmjeriti ponašanja koja nisu društveno prihvatljiva i koja štete? – objasnila je Pinjuh.
Naglasila je da su djeca bila ispunjena srećom tijekom stvaranja svojih likovnih djela. Smatra da među učenicima Centra za autizam ima potencijalnih umjetnika jer se ističu svojom kreativnošću.
– Imamo učenike koji su ne samo likovno vješti u smislu tehničke preciznosti, već imamo učenike koji imaju nadprosječnu kreativnu stranu – rekla je Pinjuh i dodala da je likovno izražavanje glas osoba s invaliditetom te osoba s poremećajem iz spektra autizma i intelektualnim teškoćama.
– Društvo mora prepoznati i prigrliti njihov likovni rukopis. Neće biti uvijek savršeno tehnički precizan, neće uvijek biti prema standardima koje nameće društvo, ali trebamo razmisliti kakvi su to standardi koje društvo nameće. Po meni dijete treba pustiti da bude dijete, pustimo ih da se igraju, proliju boju po papiru – ne zadirimo u dječje savršenstvo – poručila je Pinjuh.
Ravnatelj Centra za autizam Ivica Dokleja istaknuo je da ustanova tijekom 45 godina postojanja ima bogato iskustvo u radu s osobama s poremećajem iz spektra autizma. U sklopu Centra provodi se predškolski program, osnovnoškolski program za djecu s poremećajem iz spektra autizma i intelektualnim teškoćama, program za odrasle za koje je organizirano stanovanje u zgradi nekadašnjeg dječjeg vrtića u blizini Centra, a pet stanova za odrasle je i u Novom Jelkovcu.
Ravnatelj Dokleja spomenuo je da je porastao broj osoba s poremećajem iz spektra autizma te je i značaj Centra za autizam sve veći, a s obzirom na broj korisnika Centru su nužni novi prostorni kapaciteti. Stoga se s nestrpljenjem očekuje izgradnja novog objekta u Oporovcu.
– Događaji kao ova izložba trebaju se događati konstantno u svim kvartovima, knjižnicama, trgovima, jer dolazi do sinergije između zajednice i njezinih članova koji su u Centru za autizam – rekao je ravnatelj Dokleja. Istaknuo je da zajednica sve bolje prihvaća korisnike Centra za autizam kao i druge osobe s autizmom, ali još uvijek postoji problem zapošljavanja zbog velikih ekonomskih pritisaka, po čemu se Hrvatska ne razlikuje od drugih zemalja.
Na suradnju Centra za autizam i Knjižnice Dubrava te na izložbu osvrnula se knjižničarka na Odjelu za djecu i mlade Rebbeca Mikulandra. U sklopu projekta ‘Knjižnica otvorenih vrata’ učenici Centra za autizam dva puta mjesečno posjećuju Knjižnicu Dubrava, gdje sudjeluju u nizu edukativnih i kreativnih aktivnosti.
– Djeca sudjeluju u radionicama i malim kazališnim predstavama. Pjevaju i glume prema svojim mogućnostima. Obično dolazi tridesetak djece i mislim da uživaju u aktivnostima. Dobro je da se djeca ovdje međusobno druže i izvode aktivnosti u prostoru koji nije njihov uobičajen. To doprinosi njihovom samopouzdanju – pojasnila je Mikulandra. Naglasila je da je izložba učenika Centra za autizam zanimljiva građanima, a sviđa se i samim djelatnicima Knjižnice Dubrava.
– U likovnim radovima učenika je radost stvaranja. Vidljivo je da su nastali iz ljubavi – rekla je Mikulandra.
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom“ iznosi 25 tisuća eura
Poslušaj članak
Barbara Vardić već se nekoliko godina suočava s kroničnim i intenzivnim bolovima te sve većim ograničenjem pokretljivosti kuka. Živi s cerebralnom paralizom i korisnica je invalidskih kolica, a zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja potrebna joj je operacija ugradnje umjetnog kuka u Sloveniji.
Posljednjih mjeseci bolovi su postali toliko izraženi da Barbara više ne može svakodnevno funkcionirati kao prije. Velik dio vremena provodi ležeći, nastojeći ublažiti bolove, što joj onemogućuje rad i sudjelovanje u aktivnostima koje su joj važne.
Kroz svoj obrt Learn & Joy bavi se edukacijom i motivacijom osoba s invaliditetom i njihovih bližnjih. Povratak poslu, samostalnosti i svakodnevnim aktivnostima za nju zato znači mnogo više od nastavka profesionalnog rada. To je prilika da ponovno živi aktivnije i nastavi raditi ono što voli.
Put do rješenja nije bio jednostavan. Nakon što ju je njezin ortoped uputio u drugu kliniku, Barbara je četiri mjeseca čekala pregled, no termin je otkazan na sam dan pregleda. Zbog neizdrživih bolova odlučila je potražiti pomoć u privatnoj klinici, gdje je rendgenskom snimkom utvrđeno da je kuk potpuno iščašen. Zbog složenosti zdravstvenog stanja upućena je na pregled u Sloveniju, gdje joj je predložena operacija ugradnje umjetnog kuka.
Operacija je važan korak prema smanjenju bolova i poboljšanju kvalitete života. Nakon zahvata slijedi desetodnevna rehabilitacija u sklopu boravka u bolnici, a po povratku kući bit će potrebni dodatna fizikalna terapija, medicinska skrb i pomoć u svakodnevnom funkcioniranju.
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje iznosi 25 tisuća eura.
Iznos predviđen za dodatnu skrb namijenjen je mogućim troškovima nakon otpusta iz bolnice, uključujući fizikalnu terapiju i rehabilitaciju kod kuće, medicinsku skrb, pomoć u svakodnevnim aktivnostima te druge zdravstvene usluge i potrepštine. Budući da se stvarni tijek oporavka i potrebne usluge ne mogu unaprijed u potpunosti predvidjeti, proračun je okviran. Ako prikupljena sredstva budu veća od stvarno potrebnih za operaciju i oporavak, višak će biti iskorišten isključivo za troškove povezane s rehabilitacijom, dodatnom skrbi i prilagodbom svakodnevnog života nakon operacije.
Glazba je važan dio Barbarina života i prati je u lijepim, ali i teškim trenucima. Želi da bude dio i njezina oporavka. Rehabilitacija za nju neće značiti samo vježbe i ponovno usvajanje pokreta, već i priliku da kroz glazbu, pokret i vlastiti ritam ponovno pronađe radost u svakodnevici.
Upravo je zato kampanja dobila naziv „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom”. Iza tog naziva krije se želja za životom s manje boli, većom samostalnošću i više mogućnosti za svakodnevne aktivnosti.
Za Barbaru ova operacija predstavlja priliku za novi početak. Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava je potrebnom zahvatu i oporavku. Ako ste u mogućnosti, podržite kampanju i pomozite joj prikupiti potrebnih 25.000 eura.
Svoje donacije možete uplatiti ovdje, a ako niste u mogućnosti donirati, puno će značiti i ako podijelite kampanju sa svojim prijateljima, obitelji i poznanicima.
Pomozimo Barbari do operacije, oporavka i života s manje boli, više samostalnosti i novom prilikom za radost.
Savezi osoba s invaliditetom održali su 9. studenoga u Zagrebu treći regionalni sastanak s predstavnicima gradova i županija te poslodavcima
Poslušaj članak
Neformalni sastanak organizirala je Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH u suradnji s 13 nacionalnih saveza s ciljem poboljšanja položaja osoba s invaliditetom i jačanja međusobne suradnje saveza s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i poslodavcima. Sastanku su se odazvali predstavnici sedam županija i 11 gradova.
U prigodnom govoru predsjednica SOIH-a Marica Mirić rekla je kako savezi ne ukazuju samo na probleme osoba s invaliditetom nego donose i prijedloge rješenja. Naglasila je kako je savezima bitna suradnja s gradovima i općinama jer se život osoba s invaliditetom odvija u lokalnoj zajednici te je sastanak prigoda da se čuje što se na lokalnoj razini radi za ove osobe.
Tijekom sastanka savezi su predstavili svoj rad, dosadašnju suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te iznijeli viziju buduće suradnje, a gradovi i županije također su predstavili suradnju sa savezima.
U svom obraćanju Branimir Šutalo iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom rekao je da Grad Zagreb dobro surađuje s udrugama osoba s invaliditetom u kreiranju javnih politika te rješavanju prometnih problema. Naglasio je da je Grad Zagreb donio novu Strategiju za izjednačavanje mogućnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom za razdoblje od 2027. do 2030., koja je usmjerena na unaprjeđenje kvalitete života, razvoj usluga podrške te stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg Zagreba.
Jasna Grgurić Malović iz Grada Rijeke istaknula je dobru suradnju s udrugama osoba s invaliditetom. Grad Rijeka intenzivno radi na uklanjanju fizičkih i arhitektonskih barijera kako bi se poboljšala pristupačnost i mobilnost osoba s invaliditetom. Važan projekt u ostvarenju ovog cilja je „Otklonimo barijere“, u sklopu kojeg osobe s invaliditetom i stručne službe gradske vlasti obilaze lokacije u užem središtu grada.
Andreja Bobek iz Grada Varaždina istaknula je kako Gradska uprava u udrugama osoba s invaliditetom vidi važnog partnera. Ove godine pokrenuta je platforma za učenje znakovnog jezika Znakovni.hr u suradnji Grada Varaždina, Udruge gluhoslijepih Varaždinske županije i jednog roditelja.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je da su udruge osoba s invaliditetom u ovoj županiji zagovarateljice prava, pružateljice socijalnih usluga te poslodavci. Dodala je da su ove udruge Županiji važan partner u donošenju mnogih odluka, a osobito doprinose osiguravanju pomoćnika u nastavi djeci s teškoćama u razvoju.
Na sastanku je istaknuto da su veliki problemi udruga nedostatak kontinuiranog financiranja usluga i nedostatak stručnog kadra, a s nedostatkom tog kadra suočavaju se i pojedine županije. Izražena je želja da se ojača suradnja jedinica lokalne i regionalne samouprave s udrugama osoba s invaliditetom.
U ime poslodavca obratila se Mirela Vrbanac iz Zračne luke Zagreb, koja je istaknula da tvrtka zapošljava i osobe s invaliditetom te je za djecu s teškoćama u razvoju otvorila senzornu sobu. S obzirom na značajan broj putnika s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, prostor Zračne luke prilagođen je tim osobama.
Iza udruge su desetljeća borbe za prava, ravnopravnost i bolje životne mogućnosti njezinih članova, a njezina misija nastavlja se i danas
Poslušaj članak
Udruga slijepih Međimurske županije obilježila je velikih 75 godina djelovanja. Svečanost tim povodom održana je 21. listopada u Katoličkom domu u Čakovcu, gdje su se okupili uzvanici i članovi kako bi obilježili ovu vrijednu obljetnicu.
Ovo je samo mali dio priče o dugogodišnjem radu udruge, njezinoj važnosti za članove i svemu što je tijekom desetljeća učinila za bolji i kvalitetniji život slijepih i slabovidnih osoba u Međimurju.
Priča o udruzi počinje 27. srpnja 1951. godine, kada je osnovan tadašnji Savez slijepih, općinska organizacija Čakovec. Osnovali su ga entuzijasti koje je povezivala želja za pozitivnim promjenama u društvu i borba za prava slijepih osoba.
Među osnivačima bili su Anđela Brlek, Valent Brlek, Leopold Vilić, Dragica Vilić, Konrad Herjavec, Josip Strelec, Franjo Bogdan, Marija Nikolić, Stjepan Vlah, Zorica Sklepić i Josip Jagec.
U prvim desetljećima djelovanja, tijekom 1950-ih i 1960-ih godina, udruga se ponajviše bavila zapošljavanjem i stambenim zbrinjavanjem odraslih slijepih osoba. Nakon školovanja u Zagrebu, mnogi su se vraćali u Međimurje i zapošljavali kao telefonisti ili tvornički radnici.
Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina članovima se počela pružati i jednokratna financijska pomoć, osobito onima najugroženijima. Udruga tada nije imala vlastite prostorije pa su se sastanci i druženja održavali u nekadašnjoj zgradi općine, na mjestu današnje zgrade Međimurske županije.
Važan iskorak u samostalnosti slijepih osoba dogodio se nakon što je 1982. godine u Centru „Vinko Bek” u Zagrebu otvoren odjel za kasnije oslijepljele osobe, gdje su se provodile rehabilitacija i prekvalifikacija. Jedna članica međimurske udruge ondje je završila obuku samostalnog kretanja uz pomoć dugog bijelog štapa. Po povratku u Međimurje počela je primjenjivati stečene vještine, postavši primjer i poticaj drugim slijepim osobama.
Devedesete godine donijele su novo razdoblje u životu slijepih osoba. Sve se više radilo na njihovoj ravnopravnosti i uključivanju u društvo. Posebno važan pomak ostvaren je u obrazovanju. Slijepa djeca počela su se uključivati u redovne škole uz prilagodbu nastavnih metoda.
Međimurske predškolske ustanove bile su među prvima u Hrvatskoj koje su primjenjivale model integracije slijepe djece, pridonoseći kvalitetnijem obrazovanju i stvaranju jednakih mogućnosti.
Danas su slijepe osobe aktivno uključene u rad udruge i njezina upravljačka tijela, ali i u senzibilizaciju javnosti o svojim svakodnevnim potrebama i izazovima. Svojim primjerom pokazuju da sljepoća ne znači odustajanje od rada, aktivnog života i sudjelovanja u zajednici.
Posebna pozornost posljednjih godina usmjerena je na obrazovanje i zapošljavanje mladih. Udruga nastoji svakom članu pristupiti individualno, pružiti mu potrebnu podršku te stvoriti što bolje uvjete za uključivanje u radni proces.
Među važnijim projektima ističe se „Razvoj društvenog poduzetništva za slijepe osobe”, sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske. U sklopu projekta otvoren je salon za masažu Lumbago, u kojem je zaposlen certificirani medicinski maser, visoko slabovidna osoba. Prije zaposlenja bio je nezaposlen, a rad u salonu pružio mu je priliku za profesionalnu i društvenu integraciju.
I nakon 75 godina djelovanja udruga nastavlja svoju misiju. Među aktualnim ciljevima ističu se zagovaranje sustavnog financiranja udruga kroz rad u upravljačkim tijelima Hrvatskog saveza slijepih te zapošljavanje stručnjaka, poput socijalnog radnika ili radnog terapeuta, koji bi članovima pružali dodatnu podršku.
Iza 75 godina rada stoje brojne životne priče, trud, borba za prava i ostvareni uspjesi. Od prvih osnivača koji su 1951. godine postavili temelje udruge do današnjih članova koji nastavljaju graditi društvo jednakih mogućnosti, njezina je misija ostala ista – pružati podršku, poticati samostalnost i osiguravati dostojanstven i ispunjen život slijepim i slabovidnim osobama.
Tko su Purger i Purgerica?
Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
Tajni agenti 010 u novoj misiji: spašavaju vlastiti libido
SLAVONSKI BROD MoveNow kamp okupio velik broj djece
-
Life&StylePrije 1 danTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 2 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Civilno društvoPrije 6 satiPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 1 danUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 5 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 5 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke