Connect with us

Kultura

KNJIŽNICA ZA SLIJEPE Pristupačni formati za one s teškoćama

Objavljeno

/

Foto: Hrvatska knjižnica za slijepe

Unatoč velikom broju djece s teškoćama u čitanju i pisanju, naše je društvo u posljednje vrijeme puno više senzibilizirano prema njima

Poslušaj članak

U sklopu Interlibera, 47. međunarodnog sajma knjiga koji se održavao na Velesajmu od 11. do 16. studenog, Hrvatska knjižnica za slijepe sudjelovala je u dva zanimljiva programa.

Prvo u srijedu, 12. studenog, s mini radionicom u sklopu dječjeg programa ‘Pričam ti priču: bajka u nadim rukama’.

Ova interaktivna radionica na galeriji 5. paviljona bila je prilika da najmlađi posjetitelji i njihovi roditelji prolistavaju taktilne slikovnice, dodirnu brajični tekst, slušaju zvučnu knjigu i saznaju kako Hrvatska knjižnica za slijepe proizvode pristupačne formate za djecu, mlade i odrasle s teškoćama čitanja. U praktičnom dijelu ove vrlo živahne radionice sudionici su naučili napisati svoje ime na brajici, a svoj ‘brajični potpis’ ponijeli su kao uspomenu.

Panel raspravu ‘Kad pisanje i čitanje djeci i mladima nije lako – koja podrška mijenja živote’ organiziralo je Hrvatsko knjižničarsko društvo u okviru Nacionalne kampanje za osobe s poteškoćama čitanja i disleksijom ‘I ja želim čitati!’, Hrvatsko čitateljsko društvo i Hrvatska knjižnica za slijepe, a razgovaralo se o izazovima s kojima se susreću djeca s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom i ostalim teškoćama u čitanju i pisanju, o čemu smo već pisali.

Uz Karolinu Zlatar Radigović, ravnateljicu Hrvatske knjižnice za slijepe i dopredsjednicu Hrvatskog čitateljskog društva na panelu su sudjelovali Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice i koordinatorica centra za razvoj knjižnice i knjižničarstva, Marijana Češi, voditeljica Odjela za predškolski odgoj i osnovno školstvo, viša savjetnica za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje, ravnateljica Poliklinike SUVAG te Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb. Panel je moderirao Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Sudionici su raspravljali o tome kako djeci s teškoćama u čitanju i pisanju sustavi i društva mogu pružiti bolju podršku, kako im omogućiti bolji pristup knjigama, nastavnim materijalima i tehnologijama prilagođenim njihovim potrebama te kako djeca naučiti da zavole čitanje.

Rasparava je bila zanimljiva i inspirativna. Saznali smo da je Hrvatska jedna od zemalja EU gdje se bilježi rast otvaranja knjižnica te da je unatoč velikom broju djece s teškoćama u čitanju i pisanju, naše društvo u posljednje vrijeme puno više senzibilizirano prema njima.

Ravnateljica Zlatar Radigović istaknula je kako je do 10 posto sadržaja prilagođeno slijepima i kako Hrvatska knjižnica za slijepe pokušava razvijati nove sadržaje te kroz različite formate zadovoljiti potrebe svojih korisnika.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kultura

Predstavljene prve nacionalne smjernice za inkluzivne titlove

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazano predstavljanje Smjernica svima svugdje održano u sklopu programa Pula PRO na 73. Pula Film Festivalu. Na pozornici ispred prepoznatljive žute festivalske scenografije sjedi sedmero sudionika panel-razgovora, dok jedna govornica drži mikrofon i obraća se publici. Uz sudionike su postavljeni stolovi s primjercima Smjernica i osvježenjem, a iza njih istaknut je znak 73. Pula Film Festivala. S lijeve strane nalazi se banner organizacije Kultura svima, dok je s desne strane ekran s prezentacijom. U prvom planu vidi se publika koja prati predstavljanje u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja.
Foto: Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika

Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru

Poslušaj članak

Na 73. Pula Film Festivalu predstavljene su Smjernice svima svugdje, prvi sveobuhvatni nacionalni dokument za izradu inkluzivnih titlova.

 Smjernice su rezultat zajedničkog rada gluhih i nagluhih osoba, čujućih osoba, prevoditelja, prevoditelja za hrvatski znakovni jezik, kulturologa, stručnjaka za inkluziju, producenata i lingvista te predstavljaju važan iskorak prema standardizaciji pristupačnosti audiovizualnih sadržaja u Hrvatskoj.

Predstavljanje je održano u sklopu programa Pula PRO u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja. Smjernice su predstavili članovi autorskog tima Viktor Smiljanić, Nevio Reiter, Sendi Kontošić, Katarina Šturik, Tina Suvajac, Marko Godeč i Maja Ogrizović, uz prevoditelja za hrvatski znakovni jezik Damira Heregu te savjetnicu pravobranitelja za osobe s invaliditetom Teu Rubešu. Posjetitelji su tom prilikom mogli preuzeti i tiskano izdanje Smjernica.

-Smjernice za inkluzivne titlove predstavljaju temelj za standardizaciju prakse kojom u publiku napokon kvalitetnije uključujemo gluhe i nagluhe osobe. One će služiti kao orijentir autorima titlova te olakšati njihovu primjenu među profesionalcima koji prilagođavaju medijske sadržaje. Ovaj dokument na jednom mjestu okuplja sve relevantne informacije potrebne za stvaranje dostupnijih filmskih i drugih audiovizualnih sadržaja široj publici – istaknuo je Marko Godeč iz Ministarstva titlova.

Smjernice su zajednički izdali Društvo hrvatskih prevoditelja znakovnog jezika, Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra za translatologiju, Kultura svima svugdje, Ministarstvo titlova i Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja.

Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru.

Posebnu vrijednost Smjernica predstavlja metodologija njihova nastanka. U njihovoj izradi sudjelovali su gluhe osobe, kulturolozi, djelatnici u kulturi, lingvisti, prevoditelji različitih generacija, znanstvenici, prevoditelji hrvatskog znakovnog jezika te čujuća djeca gluhih roditelja, izvorni govornici hrvatskog znakovnog jezika.

Dokument je oblikovan kroz istraživanja, analize, razgovore, ankete i fokus-grupe s gluhim i nagluhim osobama, čime je osigurano da preporuke proizlaze iz stvarnih potreba zajednice kojoj su namijenjene.

Smjernice su nastale uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba te uz preporuku Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Ovaj dokument odgovara na potrebu za sustavnim i stručnim pristupom osiguravanju pristupačnosti kulturnih i drugih društvenih sadržaja. Donosi cjelovit teorijski i praktični okvir utemeljen na aktualnim javnim politikama, zakonodavstvu i međunarodnim standardima pristupačnosti, s naglaskom na njegovu neposrednu primjenu u svakodnevnoj praksi.

Nastao kao rezultat višegodišnjeg iskustva u razvoju i provedbi inkluzivnih projekata te suradnje stručnjaka različitih područja, dokument predstavlja važan doprinos razvoju standarda koji će dugoročno unaprijediti kvalitetu pristupačnih medijskih i kulturnih sadržaja te ostaviti trajnu metodološku osnovu za buduće generacije kulturnih i medijskih djelatnika.

Smjernice su dostupne ovdje.

Nastavite čitati

Kultura

RAMBO AMADEUS Ponovno u klubu koji je stoput rasprodao

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Core-Event

Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću

Crnogorski kantautorRambo Amadeus nastupit će u zagrebačkom klubu Sax u subotu 14. studenog 2026., najavio je taj klub.

Rambo ponovo nastupa u klubu koji je do sada rasprodao nebrojeno puta, a u Palmotićevu se vraća kao prvo veliko ime nove klupske sezone u Saxu. Kultni glazbenik, kompozitor i performer predstavit će još jedan nekonvencionalni koncert i glazbu koja spaja jazz, rock, funk i satiru u jedinstveni izričaj, stoji u najavi.

Antonije Pušić, javnosti poznat kao Rambo Amadeus, na sceni se pojavio sada već davne 1988. godine.

U naslijeđe je već ostavio izuzetna autorska djela poput Jemo voli jem, Glupi hit, Urbano, samo urbano, Plastik fantastik, Otišo je svak ko valja, Turbofolk, Dik tu kava, Rano za početak, prekasno za kraj, E moj Rambo, ostara se, O’ruk, sad ga lomi ili Privatizovat.

Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću.

Film Radio Rambo Amadeus redatelja Dušana Varde prati razmišljanja, probe i razvoj njegove ideje iz 2022. kada je odlučio pokrenuti svoj radioprogram. Uz umjetničke cikluse Tribute samom sebi ili Kult Ličnosti u kojem se poigrava s navikama nekritičkog društva, Rambo Amadeus od koncerta pravi ritual i spektakl.

Nastavite čitati

Kultura

LUCIJA HALUŽAN HAČIĆ Osobe s invaliditetom i folklor

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje

Upravo završena, jubilarna Međunarodna smotra folklora u Zagrebu ugostila je 35 folklornih skupina iz nekoliko zemalja svijeta koje su javnosti predstavile zavidno bogatstvo svoje kulturne baštine.

Organizatori Smotre iznimno su zadovoljni rezultatima ove međunarodne manifestacije koja bitno obogaćuje kulturni krajolik hrvatske metropole.

Tim povodom razgovarali smo s Lucijom Halužan Hačić, stručnom suradnicom za marketing zaposlenom u KUC Travno, a na samoj Smotri zaduženoj za komunikaciju s javnošću. Kao novinari portala specijaliziranog za priče o osobama s invaliditetom, Luciju dakako najprije pitamo jesu li i folkloristi s invaliditetom sudjelovali na ovogodišnjoj, 60. po redu, Međunarodnoj smotri folklora.

– Osobe s invaliditetom nisu bile aktivni sudionici, no značajnu smo pažnju posvetili tome da kao publika mogu uživati u nastupima folklornih skupina koje su nam, među ostalim, došle i iz Argentine, Italije, Tajvana te Sjedinjenih Američkih Država. Uklonili smo sve arhitektonske barijere te ovu Smotru i na taj način učinili uključivom i inkluzivnom – kaže Lucija Halužan Hačić.

Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje. Stoga Lucija poziva osobe s invaliditetom da se bez ikakve zadrške uključe u rad neke folklorne skupine u svojoj lokalnoj zajednici, jer to, uz sve ostalo, podrazumijeva i česta putovanja u druge gradove i zemlje.

– Apsolutno bi bilo dobro da i osobe s invaliditetom budu proaktivnije u očuvanju folklorne baštine naše zemlje. Jer ako je čovjek možda fizički indisponiran za neke zahtjevnije aktivnosti, to svakako ne znači da folklor nije za njega. U folkloru nije u pitanju samo ples, ovdje je ponajprije riječ o zajedništvu, a kroz to se zajedništvo prenose druge tradicije, primjerice narodne predaje i priče, a usto imamo i dosta glazbenika koji su osobe s invaliditetom – napominje Lucija.

Tek da podsjetimo, Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova.

U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskoga pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značaja.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu