U sklopu Interlibera, 47. međunarodnog sajma knjiga koji se održavao na Velesajmu od 11. do 16. studenog, Hrvatska knjižnica za slijepe sudjelovala je u dva zanimljiva programa.
Prvo u srijedu, 12. studenog, s mini radionicom u sklopu dječjeg programa ‘Pričam ti priču: bajka u nadim rukama’.
Ova interaktivna radionica na galeriji 5. paviljona bila je prilika da najmlađi posjetitelji i njihovi roditelji prolistavaju taktilne slikovnice, dodirnu brajični tekst, slušaju zvučnu knjigu i saznaju kako Hrvatska knjižnica za slijepe proizvode pristupačne formate za djecu, mlade i odrasle s teškoćama čitanja. U praktičnom dijelu ove vrlo živahne radionice sudionici su naučili napisati svoje ime na brajici, a svoj ‘brajični potpis’ ponijeli su kao uspomenu.
Panel raspravu ‘Kad pisanje i čitanje djeci i mladima nije lako – koja podrška mijenja živote’ organiziralo je Hrvatsko knjižničarsko društvo u okviru Nacionalne kampanje za osobe s poteškoćama čitanja i disleksijom ‘I ja želim čitati!’, Hrvatsko čitateljsko društvo i Hrvatska knjižnica za slijepe, a razgovaralo se o izazovima s kojima se susreću djeca s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom i ostalim teškoćama u čitanju i pisanju, o čemu smo već pisali.
Uz Karolinu Zlatar Radigović, ravnateljicu Hrvatske knjižnice za slijepe i dopredsjednicu Hrvatskog čitateljskog društva na panelu su sudjelovali Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice i koordinatorica centra za razvoj knjižnice i knjižničarstva, Marijana Češi, voditeljica Odjela za predškolski odgoj i osnovno školstvo, viša savjetnica za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje, ravnateljica Poliklinike SUVAG te Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb. Panel je moderirao Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Sudionici su raspravljali o tome kako djeci s teškoćama u čitanju i pisanju sustavi i društva mogu pružiti bolju podršku, kako im omogućiti bolji pristup knjigama, nastavnim materijalima i tehnologijama prilagođenim njihovim potrebama te kako djeca naučiti da zavole čitanje.
Rasparava je bila zanimljiva i inspirativna. Saznali smo da je Hrvatska jedna od zemalja EU gdje se bilježi rast otvaranja knjižnica te da je unatoč velikom broju djece s teškoćama u čitanju i pisanju, naše društvo u posljednje vrijeme puno više senzibilizirano prema njima.
Ravnateljica Zlatar Radigović istaknula je kako je do 10 posto sadržaja prilagođeno slijepima i kako Hrvatska knjižnica za slijepe pokušava razvijati nove sadržaje te kroz različite formate zadovoljiti potrebe svojih korisnika.
