Osam nevladinih organizacija iz cijele Europe sastavilo je izvješće o financiranju projekata namijenjenih marginaliziranim društvenim zajednicama iz fondova Europske unije.
Ovo izvješće, s posebnim osvrtom na osobe s invaliditetom, nemalo je iznenadilo administraciju u Bruxellesu, ponajprije stoga što se u njemu zaključuje da je diljem Europske unije prisutno ‘nisko razumijevanje temeljnih ljudskih prava’. Istraživanjem su bila obuhvaćena 63 projekta u šest zemalja, a za koje se vjeruje da su primili više od milijardu eura financiranih od Europske unije,
Nevladine organizacije koje stoje iza ovog izvješća sugeriraju da su slični projekti vjerojatno rašireni diljem EU, a šest zemalja obuhvaćenih analizom tek su ogledni primjeri šire slike netransparentnog trošenja novca europakih poreznih obveznika.
– Ovo je zapravo samo vrh ledenog brijega – rekla je Ines Bulić iz Europske mreže za samostalan život.
Kao primjer navela je školu u Grčkoj za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju koja je bila dio šireg ulaganja EU-a u posebne strukovne škole, a dodijeljena su sredstva kasnije uložena u ustanovu za skrb osoba s invaliditetom, što je u proturječju s proklamiranom politikom deinstitucionalizacije.
– Ono što bismo željeli vidjeti jest ulaganje u inkluzivno obrazovanje, koje je itekako potrebno u cijeloj EU, poput pristupačnih škola, ulaganja u pomoćnike u nastavi i druge usluge koje omogućuju djeci pohađanje redovnih škola – kaže Bulić.
Spomenula je i ustanovu za djecu s teškoćama u Rumunjskoj, koja je primila 2,5 milijuna eura iz EU fondova, a ta su se sredstva trebala iskoristiti za podršku da ti mališani ostanu sa svojim obiteljima.
– Ovo je razlog za veliku zabrinutost. Pravo je sve djece, imala ona invaliditet ili ne, odrastati u svojim obiteljima – zaključuje Bulić.
Organizacije koje su sastavile izvješće navode nekoliko razloga zašto su milijuni eura na kraju dodijeljeni projektima koji se smatraju diskriminirajućima. Prošle godine, agencija EU-a utvrdila je da se broj osoba s invaliditetom koje žive u segregiranim, ponekad štetnim okruženjima povećao u mnogim državama članicama EU-a, dok su organizacije civilnog društva više puta optužile izbjegličke centre koje financira EU za kršenje ljudskih prava.
– Važno je istaknuti da Europska komisija ne financira nijednu organizaciju koja ne poštuje u potpunosti temeljna prava i vrijednosti – rekao je glasnogovornik Europske komisije.
– U slučaju kršenja primjenjivih uvjeta, imamo sredstva za prekid suradnje i povrat novca, prema potrebi. I EU i njezine države članice moraju kontinuirano osiguravati da projekti koji su nespojivi s europskim vrijednostima ili slijede nezakonitu agendu ne primaju potporu od vlade i europskih fondova – dodao je glasnogovornik.
Steven Allen iz Zaklade Validity, organizacije za prava osoba s invaliditetom koja je također doprinijela izradi izvješća, istaknuo je ozbiljne nedostatke u načinu upravljanja i praćenja sredstava EU-a.
– Vidimo da i države članice EU-a, kao i Europska komisija, ne uspijevaju spriječiti da novac poreznih obveznika EU-a olakšava i financira ozbiljna kršenja prava višestrukih marginaliziranih osoba – rekao je Allen. Objavljivanje izvješća pažljivo je tempirano prije planiranja sljedećeg proračuna EU-a.
