Connect with us

Asistivna tehnologija

Južna Koreja razvila robota ‘Iron Mana’ koji pomaže paraplegičarima

Objavljeno

/

Prikaz osobe u rehabilitacijskom odijelu za podršku kretanju. Osoba hoda uz pomoć dvije osobe u medicinskoj uniformi. U pozadini se vide invalidska kolica i bolnički krevet, što sugerira rehabilitacijsku postavku.
Foto: DALL-E

Južnokorejski znanstvenici razvili su laganog nosivog robota koji može prići paraplegičarima i obujmiti ih, omogućujući im da hodaju, prelaze preko prepreka i penju se stepenicama

Poslušaj članak

Tim Laboratorija za egzoskelet pri Korejskom naprednom institutu za znanost i tehnologiju (KAIST) rekao je da je njihov cilj stvoriti robota koji se neprimjetno integrira u svakodnevni život osoba s invaliditetom.

Kim Seung-hwan, koji je i sam paraplegičar i dio KAIST tima, demonstrirao je prototip koji mu je pomogao da hoda brzinom od 3,2 kilometara na sat, da se popne uz stepenice i napravi bočne korake kako bi se spustio na klupu.

– Može mi se približiti gdje god se nalazim, čak i kad sjedim u invalidskim kolicima, i pomoći mi da ustanem, što je jedna od njegovih najistaknutijih karakteristika – rekao je Kim.

Pogonski egzoskelet, nazvan WalkON Suit F1, sastavljen je od aluminija i titana težine 50 kilograma, a pokreće ga 12 elektroničkih motora koji simuliraju pokrete ljudskih zglobova tijekom hodanja.

Park Jeong-su, još jedan član KAIST tima, rekao je da ga je inspirirao film ‘Iron Man’.

– Nakon što sam pogledao Iron Mana, pomislio sam kako bi bilo sjajno kad bih mogao pomoći ljudima s robotom u stvarnom životu – rekao je. 

Kako bi osigurao ravnotežu korisnika tijekom hodanja, robot je opremljen senzorima na potplatima i u gornjem dijelu tijela koji prikupljaju 1000 signala u sekundi i predviđaju željene pokrete korisnika.

Leće na prednjem dijelu robota rade kao oči koje analiziraju okolinu, identificiraju visinu stepenica i detektiraju prepreke kako bi kompenzirale nedostatak senzornih sposobnosti korisnika s potpunom paraplegijom, rekao je Park.

Kim Seung-hwan osvojio je zlatnu medalju noseći WalkON Suit F1 u kategoriji egzoskeleta na Cybathlonu 2024, gdje su programeri s različitim fizičkim nedostacima demonstrirali pomoćne robote u osam kategorija.

– Htio sam reći svom sinu… da sam i ja nekad mogao hodati. Htio sam s njim podijeliti raznolika iskustva – rekao je Kim.

Asistivna tehnologija

VELIKA BRITANIJA Razvijena pametna ortoza za poboljšanje mobilnosti pacijenta

Objavljeno

/

Fotogerafija prikazuje dječaka koji stoji na svojim nogama pomoću ortoza i štaka. Iza njega je masažni krevet, a ispred njega čovjek. U blizni njega se nalazi jedan monitor.
Foto: Hawk Ridge System

Ovakvo pomagalo može pomoći ljudima koji koriste invalidska kolica da ponovo osjete kako je to kretati se vlastitim nogama

Za sobe s invaliditetom koji imaju slabiji jedan dio tijela, kvalitetna ortoza život znači. Bez kvalitetnog ortopedskog pomagala ljudima koji imaju problema s neuromuskularnim problemima donjih udova značajno je smanjena pokretljivost, ali i kvaliteta života općenito.

Danas postoji puno različitih vrsta proteza. Većini ljudi je potreban duži period prilagodbe, ali i kada se naviknu, nakon nekog vremena istu moraju mijenjati zbog razvitka tijela. Upravo iz tog razloga puno ljudi kojima je ortoza potrebna, muči se s nabavkom iste.

Dobra vijest za sve korisnike ortoza dolazi iz Velike Britanije. Naime, tamo je od nedavno u prodaji najsuvremenija ortoza pod nazivom ‘Agilik’, koja bi mogla olakšati muke pacijentima diljem svijeta.

Radi se o električnoj ortozi koja za vrijeme korištenja pruža otpor te tako pomaže korisniku da ojača mišiće zahvaćenog uda. Isto tako, ovo ortopetsko pomagalo potiče ekstenziju koljena, što poboljšava držanje, duljinu koraka, izdržljivost i brzinu hodanja pacijenata.

Isto tako, ova električna proteza prilagođava se svakom koljenu i gležnju jer u sebi ima mikroprocesorski kontrolni sustav koji se prilagođava svakom obliku noge.

Električna ortoza omogućava pacijentu veću razinu stabilnosti na neravnim površinama, a također osigurava veći doseg koji korisnik može napraviti iz iskoraka. Ono što je kod ove ‘pametne’ ortoze prednost, to je što pomoću mikroprocesora prepoznaje koji pokret korisnik želi napraviti, te mu mehanički daje potporu kako bi radnju što bolje, snažnije i kvalitetnije izveo.

Agilik je dizajniran da se prilagodi jedinstvenim potrebama svakog korisnika. Njegovi parametri su prilagođeni i periodički ažurirani kako bi se prilagodili rastu i promjenama hoda korisnika.

Nadalje, dio ortoze koji korisniku pomaže pri hodanju lako se može instalirati na novu ortozu pa nema panike da će je korisnik prerasti.

Ovakvo pomagalo može pomoći će ljudima koji koriste invalidska kolica da ponovo osjete kako je to kretati se vlastitim nogama.

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

Asistivna tehnologija na radnom mjestu

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje ženu u invalidskim kolicima kako tipka po laptopu. Laptop se nalazi na stolu isto kao i cvijeće koje ima bijele i roze cvjetove.
Foto: Pexels

Ovo su samo neke od asistivnih tehnologija koje pomažu osobama – svakoj prema njegovoj vrsti invaliditeta, da se prilagodi i neometano funkcionira u svojoj radnoj okolini

Pravo na rad je, prema Europskoj konvenciji za ljudska prava, jedno je od temeljnih prava svakoga čovjeka. Međutim, svjedoci smo toga kako se ni u ovom segmentu prema svima ne postupa jednako.

Kad se radi o zapošljavanju osoba s invaliditetom, OSI populacija je još uvijek u velikoj mjeri zapostavljena, što zbog needuciranosti poslodavaca, što zbog loše ili nikakve prilagodbe radnog mjesta.

Upravo prilagodba radnog mjesta ključna je kako bi osoba s invaliditetom mogla pokazati svoj puni potencijal u poslovnom okruženju.

Postoji nekoliko asistivnih alata koji mogu doprinijeti boljoj produktivnosti osoba s invaliditetom na radnom mjestu. Jedna od takvih asistivnih pomagala su i ergonomske tipkovnice.

Takve vrste tipkovnica pomažu osobama koje imaju invaliditet gornjih eksremiteta – ruku ili zapešća.

Postoje tipkovnice različitih veličina, a koje se mogu prilagoditi korisniku. Koristeći njih smanjuje se raspon pokreta koji osoba s invaliditetom mora napraviti kako bi koristila tipkovnicu. Ovakve tipkovnice mogu stati između naslona za ruke na invalidskim kolicima što osobi koja koristi takvu tipkovnicu stvara minimalan napor pri pokretu ruku.

Nadalje, specijalizirane programabilne tipkovnice omogućuju prilagođenije rasporede i značajke. Tipkovnice visoke vidljivosti uključuju veći kontrast boja ili veće tipke kako bi ih bilo lakše vidjeti. Naljepnice za povećanje kontrasta također su jedan od prilagodljivih alata koji najviše mogu pomoći osobama s oštećenjem vida.

Također postoje i virtualne tipkovnice ili tipkovnice na zaslonu računala, a osobe smanjene pokretljivosti gornjih ekstremiteta mogu se služiti njome pomoću miša ili zaslona osjetljivog na dodir. Postoje i napredne postavke gdje korisnik mišem može upravljati pomicanjem glave ili očiju.

Kada su u pitanju osobe oštećenog sluha, njima je za rad potrebna prilagodba u vidu slušnih pomagala, dok bi oni kojima to nije dovoljno kako bi funkcionirali na poslu trebali koristiti pojačivače zvuka. To se može postići koristeći Bluetooth sustav, audio indukcijske petlje, FM ili infracrvene sustave.

Također, ako gluhe osobe moraju prisustvovati na poslovnim sastancima, treba im se omogućiti titlove za praćenje sastanaka. Oni pomažu gluhim i nagluhim osobama da mogu pratiti i razumiju sve što je izrečeno na sastanku.

Što se tiče osoba s oštećenjem vida njima je za rad neophodan softver za prepoznavanje glasa. Pomoću glasovnih naredbi slijepe osobe mogu diktirati tekst ukoliko im je potrebno da izrade neki dokument i slično. U današnje vrijeme postoji dosta softvera kao što su Siri i Alexa na novijim mobilnim telefonima.

Isto tako, postoje povećala zaslona. Korisnik može postaviti kursor iznad područja koje želi povećati ili ga postaviti da se automatski pomiče unaprijed određenom brzinom. Mnoga povećala zaslona također omogućuju korisniku povećanje kontrasta boja kako bi lakše prepoznao što piše na zaslonu.

Neke platforme imaju ugrađena povećala zaslona. Windows nudi Windows Magnifier, Apple ima Display Zoom, dok se korisnici Androida mogu poslužiti s Magnifierom. Isto tako postoje alternative kao što su SuperNova i ZoomText.

Naposljetku, postoji i nešto što se zove Brailleovi zasloni. Riječ je o elektroničkoj tipkovnici na Brailleovom pismu. Brailleovi zasloni povezuju se s računalima, tabletima ili pametnim telefonima i omogućuju vam da upisujete i čitate tekst na Brailleovom pismu.

To omogućuje slijepim i slabovidnim osobama da brže i efikasnije obavljaju svoje radne zadatke.

Ovo su samo neke od asistivnih tehnologija koje pomažu osobama – svakoj prema njegovoj vrsti invaliditeta, da se prilagodi i neometano funkcionira u svojoj radnoj okolini.

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

Pet novih asistivnih tehnologija koje svijet OSI populacije čine boljim

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje čovjeka koji ima jednu normalnu,a drugu mehaničku ruku, te stavlja VR naočale na oči.
Foto: Pexels

Asistivna tehnologija predstavljena na ovogodišnjoj CSUN konferenciji, za osobe s invaliditetom otvara vrata popuno novog u kojem neće biti diskriminirani već će samostalno funkcionirati i živjeti život punim plućima

Poslušaj članak

CSUN (California State University, Northridge) već dugi niz godina organizira konferencije o asistivnoj tehnologiji, a takva se održala sredinom ožujka ove godine.

Na konferenciji je predstavljeni noviteti asistivne tehnologije koji su izašli ili će izaći u tekućoj godini, a njihova upotreba uvelike bi trebala olakšati funkcioniranje osoba s invaliditetom u njihovoj svakodnevici što bi u velikoj mjeri moglo poboljšati kvalitetu njihova života.

Tijekom ove konferencije predstavljeno je pet novih asistivnih pomagala koji već sada čine veliku razliku u životu osoba s nekom vrstom invaliditeta.

Jedna od inovacija je Aira aplikacija za vizualno prevođenje. Radi se o sustavu koji slijepim i slabovidnim osobama omogućuje vizualne informacije prostora oko njih. 

Radi s o vizualnom prevođenju uz pomoć agenata kojeg slijepe i slabovidne osobe kontaktiraju putem pametnog telefona, računala ili pametnih naočala. Oni pomažu korisnicima u aktivnostima kao što su snalaženje u javnim prostorima, čitanje tiskanog teksta ili praćenju koja se signalizacija nalazi oko njih što im omogućava lakše i sigurnije kretanje. Također, upotrebom kalendara u aplikaciji, korisnici mogu znati koja se kulturna događanja odvijaju u realnom vremenu.

Ljudi koji su osmislili aplikaciju surađuju s kompanijama kao što su Starbucks, Microsoft, Amazon i Target. U svim tim restoranima slijepi mogu korstiti proizvode ukoliko su prethodno platili godišnju članarinu u aplikaciji.

Nadalje, na konferenciji je predstavljena i igra ‘ASL Flurry’ za učenje američkog znakovnog jezika. Aplikacija ima razne igre vokabulara, kvizove, kartice za učenje ili izazove s više igrača, a sve kako bi se gluhe osobe koje ne razumiju američki znakovni što brže i bolje mogle s njim upoznati i rabiti ga. Igrica u sebi ima čak 70 ASL vokabulara.

Još jedan novi vid tehnologije svakako predstavlja i MauthPad. Ova Bluetooth dodirna pločica omogućava ljudima upravljanje računalom pomoću jezika. Korisnik napravu koja je spojena na računalo stavi na nepce te pokretima jezika upravlja svim funkcijama na računalu.

Kompatibilna je sa prijenosnim računalima, tabletima i pametnim telefonima.  

Između ostalog predstavljena je i aplikacija ‘Be my eyes’ putem koje se slijepe osobe mogu povezati mrežom volontera koji su im dostupni 24 sata. Uz pomoć umjetne inteligencije korisnici dobivaju detaljne opise proizvoda, prostora i svega ostalog što ih zanima kao i detaljne smjernice kako i što trebaju napraviti u datom trenutku, ovisno o tome u kojoj se situaciji nalaze.

Be My Eyes primjer je sinergije između podrške usmjerene na čovjeka i novih mogućnosti umjetne inteligencije. Osnažuje korisnike, personaliziranim alatima za samostalno funkcioniranje pojedinca u svakoj potrebi.

Zadnji, ali jednako koristan proizvod su SignGlasses. Radi se o pametnim naočalama proširene stvarnosti pomoću kojih slijepe osobe mogu čitati titlove koji im se pojavljuju direktno u vidnom polju te tako mogu imati bolje iskustvo okoline oko sebe i razumijeti cijeli kontekst situacije koja se oko njih događa.

Asistivna tehnologija predstavljena na ovogodišnjoj CSUN konferenciji, za osobe s invaliditetom otvara vrata popuno novog svijeta, svijeta u kojem neće biti diskriminirani već će samostalno funkcionirati i živjeti život punim plućima.

Nastavite čitati

U trendu