Poveži se s nama

in MREŽA

INTERVJU, MARIJA SELAK RASPUDIĆ Most u službi osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: Privatni arhiv Marije Selak Raspudić

Marija Selak Raspudić u zadnjem je sazivu Sabora bila moćan glas koji je zastupao prava osoba s invaliditetom. No u njezinoj su stranci Most posebno ponosni na činjenicu da je za saborsku govornicu izlazila s najviše obrazloženih zakonskih amandmana na plenarnim sjednicama, čime je stekla golem ugled kod birača iz desnog spektra i barem donekle vratila povjerenje javnosti da Sabor nije tek institucija za uhljebljavanje stranačkih poslušnika

Poslušaj ovaj članak
Gospođo Selak Raspudić, jednom ste izjavili kako osobe s invaliditetom moraju biti potpuno integrirane u društvo. Jeste li time mislili na izgradnju društva jednakih mogućnosti i je li u tom smislu u posljednjih par godina postignut izvjestan napredak?

– Tokom čitavog saborskog mandata aktivno sam se zalagala za unapređenje prava osoba s invaliditetom i u tom smislu ne smatram da je postignut dovoljan napredak. S obzirom da sam i sama ukazivala na brojne institucionalne poteškoće i njihova moguća rješenja, ne mislim da postoji opravdanje što aktualna vlast nije učinila više za osobe s invaliditetom. Rasprava o Zakonu o osobnoj asistenciji i pravima roditelja njegovatelja samo je jedan od primjera u kojem se nije htjelo više izaći u susret osobama s invaliditetom i sagledati njihove realne potrebe, nego se nastavilo inzistirati na provođenju loših rješenja.

Da bi se moglo govoriti o ključnim promjenama koje bi se mogle kvalitetno i aplicirati u praksi potrebno je prije svega da ljudi koji o tome odlučuju budu, ako ne iz struke ili iz branše, onda barem da budu senzibilizirani za područje kojim se bave, a ne kao što je danas slučaj. Koliko je ovo Ministarstvo bez razumijevanja, takta i osjećaja pokazuje i uspostava socijalnih mentora koji bi trebali pomoći osobama s invaliditetom pri zapošljavanju.

Sada su potpuno nevidljivi i svakih nekoliko mjeseci moraju potpisati privolu da postanu vidljivi na tržištu rada, a tvrtkama je puno jednostavnije plaćati kazne nego ispunjavati kvotu nego zaposliti osobe sa invaliditetom. Brojke govore da u ovom trenutku u Hrvatskoj 680.000 ljudi ima neku vrstu invaliditeta pa vidimo koliki je postotak nevidljivih ljudi o kojima država i sustav ne brinu, a istovremeno ne dozvoljavaju njihovim najbližima da to čine.

Vlada premijera Plenkovića donijela je tri važna zakona za osobe s invaliditetom – zakone o osobnoj asistenciji, inkluzivnom dodatku i povlasticama u prometu. Jeste li zadovoljni mjerama koje je vladajuća nomenklatura poduzela kako bi poboljšala položaj tih ljudi?

– Ne, nisam zadovoljna poboljšanjem položaja ljudi na koji su se navedene zakonske izmjene trebale odnositi. Također, novi zakon o obrazovanju koji je najavljivan za prosinac 2022. godine još nije ugledao svjetlo dana. U tom je zakonu trebalo biti riješeno i pitanje pomoćnika u nastavi čije je zanimanje trebalo biti priznato i trebali su biti doneseni svi drugi bitni akti neophodni da se tim ljudima konačno prizna radno pravni status. Već drugu školsku godinu zaredom oko 40 posto djece, koja imaju potrebu za pomoćnicima u nastavi, ne može pohađati nastavu jer nema dovoljno pomoćnika u nastavi, stručnih komunikacijskih posrednika i videćih pratitelja.

Most smatra da se taj problem treba hitno riješiti te se zalaže da se pomoćnicima u nastavi, stručnim komunikacijskim posrednicima i videćim pratiteljima omogući ugovor na barem 2 do 4 godine, ovisno o razredu kojega dijete pohađa, ugovor koji se neće prekidati zadnjim danom nastavne godine i fiksna mjesečna plaća, od 800 eura neto za razrednu nastavu, 900 eura za predmetnu nastavu i 1000 eura za srednju školu te isplaćivanje plaća po broju nastavnih sati umjesto sunčanih sati.

Danas se nalazimo u situaciji da se oni koji se trebaju brinuti o djeci s posebnim potrebama zapošljavaju ‘s ceste’. Baš iz tog razloga neophodne su stalne edukacije na trošak ili resornog ministarstva ili na trošak osnivača obrazovnih ustanova (županija i gradova). Treba provesti i praktičnu edukaciju (privikavanje) te razraditi mrežu regionalnih povjerenika koji bi na tjednoj, mjesečnoj i kvartalnoj bazi upozoravali središnje tijelo o problemima na terenu, ukazivali na probleme i pogreške, ali bi se i nudila konkretna rješenja čime bi se komunikacijski kanal ubrzao i put od problema do rješenja bio bi efikasniji.

Također smatram da usluga pomoć u kući i osobna asistencija nisu u koliziji te da nisu u koliziji ni usluga osobne asistencije i status roditelja njegovatelja te ćemo predložiti zakonske izmjene koje će omogućiti njihovo paralelno korištenje.

Most je stranka kojoj su društvena pravda i detoksikacija političkog života temelj predizbornog programa. Kako to namjeravate postići?

– Od hrvatske samostalnosti u percepciji hrvatskih građana kao konstanta postoji nisko povjerenje u pravosuđe i pravosudne institucije koje se podjednako odnosi na sudove i na državna odvjetništva. Kako bi se to izmijenilo, Most će se zalagati da se u pravosudnim tijelima uvede sustav kvalitete koji će se temeljiti na složenom praćenju kvalitete sudskih odluka, njihovoj usklađenosti sa sudskom praksom drugih sudova, koji će sustavno pratiti koje se radnje poduzimaju u sličnim i istovrsnim predmetima te koji će biti temelj za edukaciju i usmjeravanje sudova i sudaca da uspoređuju svoju praksu s drugim sudovima kao i da je po potrebi, i ako to smatraju opravdanim, mijenjaju i usklađuju.

Most će tražiti i zakonske izmjene s ciljem povećanog utjecaja objektivnih kriterija prilikom odlučivanja o napredovanju ili izboru pravosudnih dužnosnika uz inzistiranje na otvaranju mobilnosti između različitih pravnih struka i pravosudnih tijela, primjerice, u smislu olakšavanja mobilnosti pravosudnih dužnosnika između sudova i državnih odvjetništava.

Posebnu pozornost unutar pravosudnog sustava posvetit ćemo organizaciji državnih odvjetništava. Nedavni događaji oko izbora novog glavnog državnog odvjetnika u cijeloj su javnosti ponovo osvijestili probleme koji postoje u sustavu državnog odvjetništva. U tom smislu, Most će inzistirati na preciziranju zakonskih pretpostavki za izbor šefa DORH-a, ali osim toga potrebno je i provesti reviziju procesa odlučivanja unutar državnih odvjetništava kako bi se osigurali jasni mehanizmi kontrole i odgovornosti za odluke koje se donose unutar državnih odvjetništava.

Nadalje, imajući u vidu primarnu ustavnu i zakonsku ulogu državnih odvjetništava provest će se analiza svih nadležnosti i poslova koji su zakonima stavljeni u djelokrug državnih odvjetništava s ciljem rasterećenja državnih odvjetništava od dijela poslova u kojima ne postoji objektivna potreba za njihovim sudjelovanjem.

Nasuprot restriktivnim tendencijama koje neki politički akteri nastoje nametnuti kroz referendumsko zakonodavstvo Most će ostati privržen idealima i tradicijama hrvatske demokracije koja uvažava i mogućnost da građani neposredno donose odluke koje se na njih odnose i u tom smislu osnažiti građanske slobode prvenstveno kroz aktivnu participaciju građana u donošenju odluka koje usmjeravaju budućnost zemlje. U tom smislu, Most će tražiti da se na referendumima svih razina bitno smanji broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma te da se omogući prikupljanje potpisa elektroničkim putem, tj. putem sustava e-Građani. Most će inzistirati da se ne uvode nemogući uvjeti za valjanost odluka koje se donose na referendumu poput visokih kvoruma izlaznosti i sl. te će zahtijevati da se ograniče ovlasti Ustavnog suda Republike Hrvatske posebice glede mogućnosti ispitivanja usklađenosti ustavotvornog referendumskog pitanja s Ustavom Republike Hrvatske. Osim navedenoga, Most će posebno inzistirati na promjeni, pojednostavljenju i olakšavanju uvjeta za provedbu lokalnih referenduma na kojima se po prirodi stvari odlučuje o pitanjima koja su građanima vrlo bliska i povezana s njihovom svakodnevicom.

Borba protiv korupcije ima svoj preventivni i represivni aspekt. Jačanje preventivne strane smanjuje oslanjanje na represivni aparat koji dolazi na samom kraju koruptivnog procesa. Korupciji ne smije biti mjesta u javnom i državnom sektoru. Osobe koje preuzimaju najviše dužnosti moraju biti stručnjaci u svom području i svjesni važnosti što obnašanje takve dužnosti znači i spremni voditi vlastitim primjerom. Za učinkovitu borbu protiv korupcije potrebi su djelotvorni zakoni implementirani u praksi, ali prvenstveno  ljudi od integriteta na vodećim funkcijama.

Nadalje, Most prepoznaje potrebu stvarnog jačanja neovisnih tijela koja su zadužena za borbu protiv korupcije, poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i to ponajviše jačanjem njihove neovisnosti te proširenjem njihovih ovlasti i automatskog pristupa setovima podataka iz službenih evidencija i baza podataka kojima raspolažu državna tijela.     

I za kraj, jeste li kao žena koja je u zadnjem sazivu Sabora podnijela najviše zakonskih prijedloga i amandmana osjećali kao žrtva rodne neravnopravnosti? Vaše saborske kolegice Ivana Kekin, Sabina Glasovac i Katarina Peović u razgovoru za naš portal ustvrdile su da u Saboru vlada mizoginija i seksizam…

– Svi mi koji smo saborski zastupnici na poziciji smo moći u odnosu na obične građane, imajući u vidu privilegije koje imamo i utjecaj koji možemo ostvariti, stoga mi se čini neprimjerenim naglašavati našu ulogu žrtava. U trenucima kada se događaju seksistički istupi u prilici smo na njih glasno i jasno reagirati stoga to i sama činim. Neravnopravnosti ima u svim sferama našeg društva, međutim vjerujem da su upravo žene kroz svoju aktivnost i rad u ovom mandatu pokazale da u saboru ne smije biti mjesta predrasudama.

in MREŽA

SOIH Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ’24

Objavljeno

/

Na slici s lijeva stoji muškarac koji govori i gestikulira desnom rukom. S desne strane, druga osoba sjedi za stolom okrenuta prema publici, očito slušajući ili čekajući svoj red za govor. U pozadini se nalazi veliki prezentacijski ekran. Soba ima transparente i plakate vezane uz europske resurse pristupačnosti i suradnju za inkluzivnije opcije za osobe s invaliditetom.
Foto: SOIH

Okrugli stol imao je za zadatak uvidjeti potrebe najranjivijih u prometu – osoba s invaliditetom, te izradu zajedničkog Pozicijskog dokumenta SOIH-a i svih saveza vezanog za prijedlog sustavnog rješavanja pitanja prijevoza osoba s invaliditetom

Poslušaj ovaj članak

U četvrtak 16. svibnja u hotelu Diplomat održan je okrugli stol na temu ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ’24’. Zanimljivi gosti iz brojnih udruga osoba s invaliditetom iznosili su svoje viđenje kada je u pitanju problematika osoba s invaliditetom u prometu.

Okrugli stol vodila je predsjednica SOIH-a Marica Mirić, a održan je u suradnji s nacionalnim stručnjakom za pristupačnost, Ljubomirom Miščevićem, koji je predstavio inicijativu AccessibleEU, jednu od vodećih inicijativa predloženih u Strategiji Europske komisije za prava osoba s invaliditetom 2021.-2030. Miščević je također prikazao rezultate Prve nacionalne godišnje konferencije s međunarodnim sudjelovanjem, na temu ‘Pristupačnost izgrađene okoline u Hrvatskoj – od pravilnika do tehničkog propisa’.

– Jedna od glavnih tema ovog okruglog stola je pristupačna Europska unija. Europska strategija 2021.-2030. stavila je veći broj odrednica kroz koje se Europskoj uniji nalaže da pokrene neka ključna pitanja za osobe s invaliditetom, jedna od tih odrednica bila je i pristupačna EU. Radimo na pozijcijskom dokumentu u koji ćemo vam predstaviti danas. U njemu ćemo navesti s kojim se teškoćama suočavaju osobe s različitim vrstama invaliditeta, kao i što je to problem u mobilnosti osoba s invaliditetom. Svega toga dotaknut ćemo se danas na okruglom stolu – na početku je kazala Mirić.

Predstavnici udruga osoba s invaliditetom predstavili su izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom prilikom korištenja javnoga prijevoza u Republici Hrvatskoj. Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, predstavila je izazove mobilnost gluhih i nagluhih osoba; Nikola Tadić, voditelj programa Saveza udruga za autizam Hrvatske, izazove osoba s autizmom; Mira Katalenić, predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, izazove mobilnosti slijepih i slabovidnih osoba; Miljenko Mišljenović iz Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Rijeka naveo je izazove vezane uz korištenje javnoga prijevoza za osobe s invaliditetom u Rijeci te posebno istaknuo tešku situaciju u Ličko-senjskoj županiji; Zvjezdana Delić, izvršna direktorica Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb (CeDePe Zagreb) navela je izazove prijevoza osoba i djece s cerebralnom paralizom u Gradu Zagrebu; Katarina Strunjak, članica predsjedništva DDZ-a, podijelila je vlastite izazove vezane uz korištenje javnoga prijevoza u Gradu Zagrebu; Valentina Bekina, stručna suradnica Hrvatskog saveza udruga invalida rada, istaknula je izazove korištenja prijevoza za osobe starije životne dobi te invalide rada, a Ratmir Džanić, izvršni direktor SOIH-a, predstavio je izazove osoba s intelektualnim teškoćama u prometu.

Nakon rasprave pokazalo se da niti situacija vezana uz prijevoz osoba s invaliditetom u Zagrebu ne zadovoljava u potpunosti potrebe osoba s invaliditetom, unatoč postojanju niskopodnih autobusa, tramvaja i specijaliziranoga prijevoza, dok je u drugim gradovima situacija daleko lošija. Naglašena su pitanja prijevoza u ruralnim područjima u kojima je situacija zabrinjavajuća jer, ne da nema prilagođenoga prijevoza, već postoji jedna ili niti jedna linija do gradova u županijama kojima pripadaju.

Nadamo se kako će barem nešto od izrečenog na ovom okruglom stolu doprijeti do ljudi koji imaju moć nešto promijeniti te kako je pred osobama s invaliditetom ipak mobilnija budućnost.

Nastavi čitati

in MREŽA

FESTIVAL JEDNAKIH MOGUĆNOSTI Živo mjesto inkluzije umjetnika sa i bez invaliditeta

Objavljeno

/

Foto: In Portal

Društvo tjelesnih invalida F=M organizira s porukom da i osobe s invaliditetom trebaju uživati ista prava i obveze poput drugih građana. Pogotovo kad govorimo o kulturi  i umjetnosti. Jer kod istinskih umjetnika ‘invaliditet’ je riječ viška

Poslušaj ovaj članak

Prva tri dana ovog tjedna središnji je zagrebački trg bio obilježen inkluzivnim, spajajućim bojama, dok je samo mjesto događanja bilo nabijeno pozitivnom, a ipak nenametljivom energijom.

Jelačićev je plac, naime, ovih dana ugostio 22. izdanje Festivala jednakih mogućnosti (F=M), jedno od središnjih događanja u zemlji kada je riječ o inkluziji osoba s invaliditetom i onih koji invaliditet nemaju. Naglasak je ovdje bio u okupljanju ljudi koje povezuje ljubav prema umjetnosti, kulturi življenja općenito, pa je i ovogodišnji festival povezao umjetnike sa i bez invaliditeta.

Prva dama festivala Viktorija Lisec, predsjednica Društva tjelesnih invalida koje je i organizator ovog događanja, nije krila zadovoljstvo činjenicom da je i ovo izdanje F=M-a mjesto žive inkluzije, gdje ne postoje podjele među ljudima na temelju tjelesnih ili intelektualnih ograničenja.

– Festival jednakih mogućnosti ponovno je pokazao da osobe s invaliditetom imaju veliki kreativni potencijal i sposobnosti i sigurno dajemo svoj obol kulturnoj ponudi grada kao i svi drugi – rekla nam je Viktorija.

– Cilj nam je senzibilizirati javnost da se osobe s invaliditetom ne percipira kao ‘ranjivu društvenu skupinu’, jer ispada da smo onda manje vrijedni od ‘onih koji nisu ranjivi’. Želimo da se na nas gleda upravo tako – kao na osobe. Usto nam je ambicija i medijima uputiti snažnu poruku da osobe s invaliditetom mogu itekako pridonijeti u kulturnim i sportskim projektima.

Za one neupućene, ove je godine Grad Zagreb dobio zlatnu medalju za programe namijenjene osobama s invaliditetom. Nagrada je to koja je Zagreb pozicionirala na vrh ljestvice svih gradova u Europskoj uniji i titulirala ga kao prijestolnicu inkluzivnosti i raznolikosti.

Stoga je čast da otvori F=M pripala gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću koji je u pozdravnom govoru, uz sve ostalo, istaknuo podatak da je Grad Zagreb ove godine udvostručio proračun za osobe s invaliditetom.

– Svjestan sam da ima još puno prostora da se poboljša mobilnost osoba s invaliditetom u Zagrebu, a u tom smislu razgovaramo s udrugama osoba s invaliditetom o mogućim rješenjima. Isto tako, imamo u planu sve tramvaje koji to nisu zamijeniti niskopodnim – najavio je gradonačelnik Tomašević.

Na ovom izdanju F=M-a publici se predstavilo devet stotina izvođača, među kojima je bilo oko šesto osoba s invaliditetom. Organizaciju festivala pomagalo je dvadesetak stručnjaka i stotinjak volontera, uglavnom studenata zagrebačkih fakulteta, dakle svih onih ljudi dobre volje bez kojih bi organizacija ovakvog festivala teško bila moguća.

Kako nam to kaže Viktorija Lisec, F=M prvi je inkluzivni festival umjetnosti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj kojeg Društvo tjelesnih invalida organizira s porukom da i osobe s invaliditetom trebaju uživati ista prava i obveze poput drugih građana. Pogotovo kad govorimo o kulturi i umjetnosti. Jer kod istinskih umjetnika ‘invaliditet’ je riječ viška.

Nastavi čitati

in MREŽA

NE-PRE-PRE-KE Anabel Zanze i umjetnost komunikacije sa slijepim osobama

Objavljeno

/

Foto: In Portal

Prigrlivši brajicu, umjetnica stavlja slijepe i videće u isti položaj, u kojem svaki od njih mora premostiti prepreke da bi razumjeli jedni druge

Poslušaj ovaj članak

Tiflološki muzej u Zagrebu, u okviru ciklusa Taktilne galerije, u utorak je svečano predstavio radove renomirane akademske slikarice – grafičarke Anabel Zanze, naziva slojevita značenja: NE-PRE-PRE-KE.

Anabel Zanze karakteristična je i po tome što usvaja tipografiju u svojim radovima te je povezuje s avangardnim umjetničkim nastojanjima na bazi letrizma i konceptualne umjetnosti.

– Večeras otvaramo izložbu NE-PRE-PRE-KE, kojom predstavljamo jedinstvenu umjetnicu izrazite individualnosti, Dubrovkinju sa zagrebačkom adresom, akademsku slikaricu i grafičarku Anabel Zanze, umjetnicu prepoznatljivu po minimalizmu. Ovog se puta predstavlja radovima iz serije likovnih crteža, kolaža, kojima je pokazala otvorenost prema ranjenim skupinama zajednice, osobama oštećena vida. Prigrlivši brajicu, umjetnica stavlja slijepe i videće u isti položaj, u kojem svaki od njih mora premostiti prepreke da bi razumjeli jedni druge. Ovaj naš zajednički rad mnogo je doprinio približavanju umjetnosti i kulture osobama oštećena vida. Ono što smo još željeli postići je pojasniti i približiti suvremenu umjetnost domaćem čovjeku, tako da mu pojednostavimo i omogućimo njeno razumijevanje – predstavljena je umjetnica na otvorenju izložbe.

Izložba u Tiflološkom muzeju prezentira 15 radova koji komuniciraju sa slijepim i slabovidnim osobama, nastojeći dokinuti granice svjetova, tako da prepreke postanu NE-PRE-PRE-KE.

U tu svrhu Zanze je prigrlila grafički znak Brailleovih slova i uobličila ih u umjetničku formu. Autorica je posebno za ovu izložbu napisala bilješke koje su dostupne putem QR kodova u katalogu izložbe.

Autor izložbe i likovnog postava je Igor Maroević, viši kustos Tiflološkog muzeja, a tekstove u katalogu potpisuju Igor Maroević i Nada Beroš. Hrvatski savez slijepih i Hrvatska knjižnica za slijepe sudjelovali su u tehničkoj izvedbi.

– Htio bih se zahvaliti umjetnici Anabel Zanze što je prihvatila neke moje ideje i što je na moje tvrdoglavo inzistiranje pristala izaći iz svoje zone komfora i što je pristala da je se snima dok radi, dok stvara… Izložba koja je pred nama pokazuje njezin raspon rada, od nekih uvjetno rečeno početaka, nizanja slova do ove 2024. godine, kada je napravila posljednji rad, a koji je nastao baš za ovu izložbu – rekao je Maroević.

Sedam izloženih slika prilagođeno je slijepim i slabovidnim osobama taktilnim grafikama, umanjenim prikazima originala koje prate verbalni opisi izrađeni prema smjernicama dobre prakse koji se koriste za opise umjetničkih djela. I, konačno, putem QR kodova, apliciranih uz svako izloženo djelo, slijepim je osobama omogućeno da, njihovim skeniranjem, poslušaju opis i priču o svakom pojedinom djelu koju izgovara sama autorica.

– Ovom izložbom želio sam staviti videće i slijepe osobe u cipele onih drugih, u pokušaju i želji da shvate što su to ‘neprepreke’ i kako se treba ponašati da bi u životu imali neprepreke… Prepreke treba smanjivati, rušiti i dokidati. Najveće prepreke su često u našim glavama. Te prepreke su najčešće strah od nepoznatog. Ponekad prepreke treba prvo postaviti, istaknuti ih, osvijestiti, da bismo ih mogli srušiti. Mi smo ovdje namjerno i svjesno u isti položaj stavili videće i slijepe osobe. Želimo da se jednima i drugima iznad glave pojavi upitnik, što znači položaj u cipelama onih drugih i to je po mojem mišljenju jedini način da se utre put društvu bez prepreka – istaknuo je Maroević.

Nada Beroš, koja je uz Igora Maroevića odabirala radove za ovu izložbu, u tekstu za katalog izložbe detaljno i precizno opisuje rad Anabel Zanze, njenu motiviranost i želju da granice svoga izražavanja protegne i na slijepu i slabovidnu publiku, publiku kojoj je ova izložba prilagođena i namijenjena.

– Ja sam otkrićem brajice za sebe promijenila tek moj svijet. Izložbu smo radili s ciljem da ga malo promijenimo i za druge, onoliko koliko se može. Želimo neprepreke na nekim nepremošćenim teritorijima. Želimo dodir i razumijevanje, a ne izolaciju. Brajica mi je omogućila da se otvorim za ljude kojima je mjera čitanja, u ovom slučaju slike, u jagodici prsta – rekla je Anabel Zanze.

Zahvalila se svima koji su omogućili ovu prezentaciju: Nadi Beroš, vrhunskoj interpretatorici suvremene umjetnosti, stručnome timu Tiflološkoga muzeja – višem kustosu Igoru Maroeviću i ravnateljici Nini Sivec, kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji.

Izložba je ostvarena sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i donacijom Orbico grupe.

Nastavi čitati

U trendu