in MREŽA
INTERVJU, MARIJA SELAK RASPUDIĆ Most u službi osoba s invaliditetom
Marija Selak Raspudić u zadnjem je sazivu Sabora bila moćan glas koji je zastupao prava osoba s invaliditetom. No u njezinoj su stranci Most posebno ponosni na činjenicu da je za saborsku govornicu izlazila s najviše obrazloženih zakonskih amandmana na plenarnim sjednicama, čime je stekla golem ugled kod birača iz desnog spektra i barem donekle vratila povjerenje javnosti da Sabor nije tek institucija za uhljebljavanje stranačkih poslušnika
Poslušaj ovaj članak
Gospođo Selak Raspudić, jednom ste izjavili kako osobe s invaliditetom moraju biti potpuno integrirane u društvo. Jeste li time mislili na izgradnju društva jednakih mogućnosti i je li u tom smislu u posljednjih par godina postignut izvjestan napredak?
– Tokom čitavog saborskog mandata aktivno sam se zalagala za unapređenje prava osoba s invaliditetom i u tom smislu ne smatram da je postignut dovoljan napredak. S obzirom da sam i sama ukazivala na brojne institucionalne poteškoće i njihova moguća rješenja, ne mislim da postoji opravdanje što aktualna vlast nije učinila više za osobe s invaliditetom. Rasprava o Zakonu o osobnoj asistenciji i pravima roditelja njegovatelja samo je jedan od primjera u kojem se nije htjelo više izaći u susret osobama s invaliditetom i sagledati njihove realne potrebe, nego se nastavilo inzistirati na provođenju loših rješenja.
Da bi se moglo govoriti o ključnim promjenama koje bi se mogle kvalitetno i aplicirati u praksi potrebno je prije svega da ljudi koji o tome odlučuju budu, ako ne iz struke ili iz branše, onda barem da budu senzibilizirani za područje kojim se bave, a ne kao što je danas slučaj. Koliko je ovo Ministarstvo bez razumijevanja, takta i osjećaja pokazuje i uspostava socijalnih mentora koji bi trebali pomoći osobama s invaliditetom pri zapošljavanju.
Sada su potpuno nevidljivi i svakih nekoliko mjeseci moraju potpisati privolu da postanu vidljivi na tržištu rada, a tvrtkama je puno jednostavnije plaćati kazne nego ispunjavati kvotu nego zaposliti osobe sa invaliditetom. Brojke govore da u ovom trenutku u Hrvatskoj 680.000 ljudi ima neku vrstu invaliditeta pa vidimo koliki je postotak nevidljivih ljudi o kojima država i sustav ne brinu, a istovremeno ne dozvoljavaju njihovim najbližima da to čine.
Vlada premijera Plenkovića donijela je tri važna zakona za osobe s invaliditetom – zakone o osobnoj asistenciji, inkluzivnom dodatku i povlasticama u prometu. Jeste li zadovoljni mjerama koje je vladajuća nomenklatura poduzela kako bi poboljšala položaj tih ljudi?
– Ne, nisam zadovoljna poboljšanjem položaja ljudi na koji su se navedene zakonske izmjene trebale odnositi. Također, novi zakon o obrazovanju koji je najavljivan za prosinac 2022. godine još nije ugledao svjetlo dana. U tom je zakonu trebalo biti riješeno i pitanje pomoćnika u nastavi čije je zanimanje trebalo biti priznato i trebali su biti doneseni svi drugi bitni akti neophodni da se tim ljudima konačno prizna radno pravni status. Već drugu školsku godinu zaredom oko 40 posto djece, koja imaju potrebu za pomoćnicima u nastavi, ne može pohađati nastavu jer nema dovoljno pomoćnika u nastavi, stručnih komunikacijskih posrednika i videćih pratitelja.
Most smatra da se taj problem treba hitno riješiti te se zalaže da se pomoćnicima u nastavi, stručnim komunikacijskim posrednicima i videćim pratiteljima omogući ugovor na barem 2 do 4 godine, ovisno o razredu kojega dijete pohađa, ugovor koji se neće prekidati zadnjim danom nastavne godine i fiksna mjesečna plaća, od 800 eura neto za razrednu nastavu, 900 eura za predmetnu nastavu i 1000 eura za srednju školu te isplaćivanje plaća po broju nastavnih sati umjesto sunčanih sati.
Danas se nalazimo u situaciji da se oni koji se trebaju brinuti o djeci s posebnim potrebama zapošljavaju ‘s ceste’. Baš iz tog razloga neophodne su stalne edukacije na trošak ili resornog ministarstva ili na trošak osnivača obrazovnih ustanova (županija i gradova). Treba provesti i praktičnu edukaciju (privikavanje) te razraditi mrežu regionalnih povjerenika koji bi na tjednoj, mjesečnoj i kvartalnoj bazi upozoravali središnje tijelo o problemima na terenu, ukazivali na probleme i pogreške, ali bi se i nudila konkretna rješenja čime bi se komunikacijski kanal ubrzao i put od problema do rješenja bio bi efikasniji.
Također smatram da usluga pomoć u kući i osobna asistencija nisu u koliziji te da nisu u koliziji ni usluga osobne asistencije i status roditelja njegovatelja te ćemo predložiti zakonske izmjene koje će omogućiti njihovo paralelno korištenje.
Most je stranka kojoj su društvena pravda i detoksikacija političkog života temelj predizbornog programa. Kako to namjeravate postići?
– Od hrvatske samostalnosti u percepciji hrvatskih građana kao konstanta postoji nisko povjerenje u pravosuđe i pravosudne institucije koje se podjednako odnosi na sudove i na državna odvjetništva. Kako bi se to izmijenilo, Most će se zalagati da se u pravosudnim tijelima uvede sustav kvalitete koji će se temeljiti na složenom praćenju kvalitete sudskih odluka, njihovoj usklađenosti sa sudskom praksom drugih sudova, koji će sustavno pratiti koje se radnje poduzimaju u sličnim i istovrsnim predmetima te koji će biti temelj za edukaciju i usmjeravanje sudova i sudaca da uspoređuju svoju praksu s drugim sudovima kao i da je po potrebi, i ako to smatraju opravdanim, mijenjaju i usklađuju.
Most će tražiti i zakonske izmjene s ciljem povećanog utjecaja objektivnih kriterija prilikom odlučivanja o napredovanju ili izboru pravosudnih dužnosnika uz inzistiranje na otvaranju mobilnosti između različitih pravnih struka i pravosudnih tijela, primjerice, u smislu olakšavanja mobilnosti pravosudnih dužnosnika između sudova i državnih odvjetništava.
Posebnu pozornost unutar pravosudnog sustava posvetit ćemo organizaciji državnih odvjetništava. Nedavni događaji oko izbora novog glavnog državnog odvjetnika u cijeloj su javnosti ponovo osvijestili probleme koji postoje u sustavu državnog odvjetništva. U tom smislu, Most će inzistirati na preciziranju zakonskih pretpostavki za izbor šefa DORH-a, ali osim toga potrebno je i provesti reviziju procesa odlučivanja unutar državnih odvjetništava kako bi se osigurali jasni mehanizmi kontrole i odgovornosti za odluke koje se donose unutar državnih odvjetništava.
Nadalje, imajući u vidu primarnu ustavnu i zakonsku ulogu državnih odvjetništava provest će se analiza svih nadležnosti i poslova koji su zakonima stavljeni u djelokrug državnih odvjetništava s ciljem rasterećenja državnih odvjetništava od dijela poslova u kojima ne postoji objektivna potreba za njihovim sudjelovanjem.
Nasuprot restriktivnim tendencijama koje neki politički akteri nastoje nametnuti kroz referendumsko zakonodavstvo Most će ostati privržen idealima i tradicijama hrvatske demokracije koja uvažava i mogućnost da građani neposredno donose odluke koje se na njih odnose i u tom smislu osnažiti građanske slobode prvenstveno kroz aktivnu participaciju građana u donošenju odluka koje usmjeravaju budućnost zemlje. U tom smislu, Most će tražiti da se na referendumima svih razina bitno smanji broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma te da se omogući prikupljanje potpisa elektroničkim putem, tj. putem sustava e-Građani. Most će inzistirati da se ne uvode nemogući uvjeti za valjanost odluka koje se donose na referendumu poput visokih kvoruma izlaznosti i sl. te će zahtijevati da se ograniče ovlasti Ustavnog suda Republike Hrvatske posebice glede mogućnosti ispitivanja usklađenosti ustavotvornog referendumskog pitanja s Ustavom Republike Hrvatske. Osim navedenoga, Most će posebno inzistirati na promjeni, pojednostavljenju i olakšavanju uvjeta za provedbu lokalnih referenduma na kojima se po prirodi stvari odlučuje o pitanjima koja su građanima vrlo bliska i povezana s njihovom svakodnevicom.
Borba protiv korupcije ima svoj preventivni i represivni aspekt. Jačanje preventivne strane smanjuje oslanjanje na represivni aparat koji dolazi na samom kraju koruptivnog procesa. Korupciji ne smije biti mjesta u javnom i državnom sektoru. Osobe koje preuzimaju najviše dužnosti moraju biti stručnjaci u svom području i svjesni važnosti što obnašanje takve dužnosti znači i spremni voditi vlastitim primjerom. Za učinkovitu borbu protiv korupcije potrebi su djelotvorni zakoni implementirani u praksi, ali prvenstveno ljudi od integriteta na vodećim funkcijama.
Nadalje, Most prepoznaje potrebu stvarnog jačanja neovisnih tijela koja su zadužena za borbu protiv korupcije, poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i to ponajviše jačanjem njihove neovisnosti te proširenjem njihovih ovlasti i automatskog pristupa setovima podataka iz službenih evidencija i baza podataka kojima raspolažu državna tijela.
I za kraj, jeste li kao žena koja je u zadnjem sazivu Sabora podnijela najviše zakonskih prijedloga i amandmana osjećali kao žrtva rodne neravnopravnosti? Vaše saborske kolegice Ivana Kekin, Sabina Glasovac i Katarina Peović u razgovoru za naš portal ustvrdile su da u Saboru vlada mizoginija i seksizam…
– Svi mi koji smo saborski zastupnici na poziciji smo moći u odnosu na obične građane, imajući u vidu privilegije koje imamo i utjecaj koji možemo ostvariti, stoga mi se čini neprimjerenim naglašavati našu ulogu žrtava. U trenucima kada se događaju seksistički istupi u prilici smo na njih glasno i jasno reagirati stoga to i sama činim. Neravnopravnosti ima u svim sferama našeg društva, međutim vjerujem da su upravo žene kroz svoju aktivnost i rad u ovom mandatu pokazale da u saboru ne smije biti mjesta predrasudama.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
VijestiPrije 21 satGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Life&StylePrije 7 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 7 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
Osobe s invaliditetomPrije 20 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu