Connect with us

in MREŽA

INTERVJU, MAJA LJUBIĆ KUTNJAK Vršiteljica dužnosti voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Objavljeno

/

Europski izbori 2024. u Hrvatskoj se održavaju u nedjelju, 9. lipnja 2024. godine, a o važnosti izlaska i na ove izbore popričali smo s vršiteljicom dužnosti voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Majom Ljubić Kutnjak

Gospođo Ljubić Kutnjak, europski izbori su nam pred vratima, a ovi bi mogli biti i najvažniji u povijesti EU-a zbog vrlo osjetljive geopolitičke situacije u okruženju, kako europskom tako i globalnom. Nedavni parlamentarni izbori su privukli gotovo rekordan postotak birača – što u tom smislu očekujete od predstojećih europskih izbora?

– Otkako hrvatski građani izlaze na europske izbore, vidimo sve veću izlaznost – na ad hoc izborima 2013. kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju izlaznost je bila oko 20 posto, 2014. godine izašlo je 25 posto građana, 2019. nešto manje od 30 posto, stoga vjerujemo da će se taj uzlazni trend nastaviti. Zainteresiranost za EU izbore potvrđuje 61 posto hrvatskih građana u našem proljetnom istraživanju, što je veliki skok u odnosu na 37 posto uoči posljednjih europskih izbora prije pet godina.

Uzastopne krize posljednjih godina i spremnost Europe da se s njima uhvati u koštac ojačali su ulogu EU-a u očima građana, a preko 80 posto Europljana smatra da aktualni geopolitički kontekst nadolazeće izbore čini još važnijima. Sve ovo nas navodi da očekujemo ipak veći odaziv na biralištima u našoj zemlji.

Povijesno gledano, hrvatski birači najmanje važnosti i pažnje pridaju upravo europskim izborima. Koji su tome uzroci i shvaćaju li državljani Hrvatske da izlaskom na birališta neizravno utječu na kreiranje europskih politika koje vrlo izravno kroje njihovu sadašnjost i budućnost?

– Izlazak na europske izbore jedinstvena je prilika za svaku građanku i građanina da oblikuje budućnost Europe te doprinese jačanju demokracije. Jer, što više ljudi glasa, demokracija postaje snažnija. Hrvatski građani biraju 12 od ukupno 720 zastupnika u Europskom parlamentu za sljedeće petogodišnje razdoblje. Oni će odlučivati o zakonima koji utječu na našu svakodnevicu – treba istaknuti da dvije trećine zakona koji se usvoje u Hrvatskoj temelje na europskom zakonodavstvu. Iako se naša zemlja na zadnjim izborima svrstala među države članice s najnižom izlaznošću, u međuvremenu smo obilježili deset godina članstva i dublje se integrirali pristupanjem Schengenu i usvajanjem eura, pa tako danas dvije trećine naših građana kaže da osjeti učinke Europske unije na svoju svakodnevicu.

Kojim aktivnostima Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj potiče veću izlaznost na europskim izborima? Što još, uz pojačan angažman medija, može doprinijeti edukaciji hrvatskih birača o važnosti europskih izbora?

– Početkom godine Europski parlament započeo je svoju institucionalnu, nestranačku kampanju u svih 27 država članica čiji je glavni slogan ‘Iskoristi svoj glas, ne daj da ti drugi kroje budućnost’. Naš Ured prilagođava kampanju hrvatskom kontekstu. S jedne strane putem raznih radionica i rasprava informiramo građane što je sve Europska unija ostvarila za sve nas u posljednjih pet godina i koliko je to utjecalo na naš svakodnevni život. S druge strane osvještavamo važnost svakog glasa za očuvanje demokracije. U kampanju se diljem EU-a uključuju razna udruženja i javne institucije, privatne kompanije te brojne poznate osobe kroz čije aktivnosti naše poruke mogu doći do što većeg broja ljudi.

Inače, Ured EP-a u Hrvatskoj prije svega ima komunikacijsku ulogu. U svim državama članicama postoji ured poput našeg kako bismo građanima približili rad i ulogu Europskog parlamenta, jedine europske institucije čije predstavnike izravno biraju europski građani. Kontinuirano surađujemo i realiziramo projekte s obrazovnim ustanovama, brojnim organizacijama civilnog društva i drugim partnerima. Kada komuniciramo vrijednosti, politike i često kompleksnu narav EU zakona – koji su i naši zakoni – nastojimo govoriti jednostavnim jezikom, objasniti njihove učinke u svakodnevici – od zdravije hrane koju kupujemo, sigurnijih igračaka s kojima se igraju naša djeca, općenito većih potrošačkih prava, slobode kretanja, jačih gospodarstava, ukidanja jednokratne plastike, prilika za studentske razmjene, sve do sredstava kojim EU podržava osobe s invaliditetom, obuku za nezaposlene i brojne druge aktivnosti.

Kad je riječ o našim redovitim aktivnostima, osobito smo ponosni na program ‘Škola ambasador Europskog parlamenta’ koji provodimo u više od 60 srednjih škola diljem Hrvatske, u svakoj županiji. Više od 12 tisuća mladih na praktičan način, kroz iskustvo i projekte, uči o važnosti demokratske participacije i aktivnom građanstvu. Veseli nas što ti mladi, osim što su aktivni u svojim školama, zaista žive europske vrijednosti, ponajviše solidarnost, i sudjeluju u razvoju svoje lokalne zajednice. Mnogi nam se jave i nakon završetka programa kako sudjeluju u udrugama, formalnim ili neformalnim inicijativama i aktivno se zalažu za svoja prava.

Jedno vrlo konkretno pitanje – kako EU, pa tako i ovi izbori, mogu utjecati na položaj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj?

– Europska unija kontinuirano ulaže znatne napore u okviru svoje Strategije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje do 2030. Unatoč napretku ostvarenom u proteklom desetljeću, osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa znatnim preprekama i izložene su većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U novoj, poboljšanoj strategiji uzima se u obzir raznolikost invaliditeta, koja obuhvaća dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja su često nevidljiva.

Izdvojila bih i par nedavnih propisa koje je usvojio Europski parlament, kao što je Direktiva o uspostavi Europske iskaznice i Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Hrvatska je aktivno sudjelovala u predlaganju određenih rješenja te su ona i prihvaćena tijekom rasprave, a sve smjernice su već i provedene u nacionalnom zakonodavstvu. Hrvatska je prva država članica EU-a koja uvodi Europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom.

Osim toga, kroz EU fondove financiraju se projekti poput usluga osobne asistencije za osobe s invaliditetom ili poboljšanja kapaciteta za veću pristupačnost usluga u raznim sektorima – bilo da se radi o transportu, skrbi ili pak obrazovanju. Jedna od glavnih vrijednosti EU-a je pravo svake osobe na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održala i stekla vještine s kojima može u potpunosti sudjelovati u društvu i tržištu rada. Da bi to postigli, programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti nude razne mehanizme i financijsku potporu za jednako i aktivno uključivanje sudionika sa smanjenim mogućnostima. Primjerice, osobe s invaliditetom mogu dobiti plaćenog asistenta tijekom putovanja i boravka na projektu.

Europski parlament institucija je koja njeguje kulturu dijaloga i osigurava platforme za razmjenu mišljenja i prijedloga – prošlogodišnji Peti Europski parlament osoba s invaliditetom jedan je od takvih primjera, u organizaciji EU parlamenta i Europskog foruma osoba s invaliditetom. Okupio je preko 700 predstavnika pokreta osoba s invaliditetom iz svih EU zemalja, pa tako i Hrvatske, kao i kreatora politika, ministara i drugih međunarodnih organizacija. Iznijeli su prioritete i prijedloge za naredni mandat EU parlamenta u relevantnim politikama koje utječu na budućnost osoba s invaliditetom u Europi i šire.

Osim u zakonodavstvu, EU parlament i kao poslodavac izuzetno vodi računa o pravima i potrebama svojih zaposlenika s invaliditetom, a njegujemo isti pristup i prema pripravnicima s istim statusom, za koje je odobren poseban okvir prava i mogućnosti. Svake godine provodimo postupak odabira s posebnim mjerama za osobe s invaliditetom kako bi one prvo radno iskustvo stekle u Europskom parlamentu. Taj je postupak otvoren za sve profile osoba s dugotrajnim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima od najmanje 20%, koja u međudjelovanju s raznim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima.

Zaključno, koja bi bila Vaša poruka hrvatskim biračima?

– Ovogodišnji europski izbori odredit će kako ćemo se zajedno suočiti s jednim od najkompleksnijih trenutaka naše generacije. Vjerujemo da demokracija nije samo temeljno pravo već i zajednička odgovornost svih nas, a glasanje je najizravniji način korištenja te odgovornosti.

Pozivam sve čitatelje da pogledaju naš emotivni četverominutni dokumentarac čiji su protagonisti stariji Europljani koji su iz prve ruke iskusili promjene vezane uz demokraciju. Ti istaknuti pojedinci – koji su živjeli pod represivnim režimima ili su doživjeli krhkost demokracije – željeli su prenijeti svoje osobne priče unucima i budućim generacijama. Njihova zajednička svjedočanstva oblikuju poruku da glasanje nije nešto što bismo trebali uzimati zdravo za gotovo.

in MREŽA

DORIJANA KAVČIĆ Moj život s hrvatskim znakovnim jezikom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Čujući svijet Gluhi poznaju, žive u njemu, školuju se, uče o njemu, ali svijet Gluhih nepoznat je čujućoj okolini. Gluhe osobe postaju ambasadori svoje zajednice i dodana vrijednost cjelokupnom društvu, kaže Dorijana

Dorijana Kavčić iza sebe ima bogatu akademsku karijeru, koja je započela na Filozofskom fakultetu gdje je diplomirala Opću lingvistiku i Bohemistiku.

– Ispalo je najbolje moguće jer sam se pred kraj studiranja u lingvistici usmjerila prema grani u nastajanju, lingvistici znakovnih jezika i svoj interes usmjerila u proučavanje i dokumentiranje upravo hrvatskog znakovnog jezika (HZJ) – priča nam Dorijana.

– Za diplomski sam rad uzela temu hrvatski znakovni jezik, a zatim upisala Poslijediplomski studij lingvistike na kojem provodim istraživanje izražavanja brojeva u HZJ.

Kako sama kaže, budući da je lingvistika HZJ malo istraženo područje, nailazila je na dosta izazova i trebalo joj je više vremena za završetak studija nego je mislila, ali jednog dana i njezinće doktorski rad ugledati svjetlo dana.

– Profesorski smjer na Bohemistici dao mi je alate koje trenutačno koristim u edukaciji HZJ i kulture Gluhih, te sam izvoditeljica kolegija HZJ 1 i 2 na Filozofskom fakultetu, kao vanjska suradnica, a aktivno sam uključena u kreiranje i provedbu kurikuluma za obrazovanje odraslih za stjecanje kompetencija za rad komunikacijskog posrednika za gluhe.

Ali dublji temelj za provođenje svih tih edukacija dala mi je moja obitelj i okolnosti u kojima sam odrastala. Naime, rođena sam u obitelji Gluhih. Roditelji su mi gluhi i duboko involvirani u zajednicu Gluhih, a baka i djed bili su profesori i školi za Gluhe, tako da sam od najranijeg djetinjstva svjesna tog dvostrukog identiteta koji nosim u sebi. Pripadam i svijetu Gluhih i svijetu čujućih – pojašnjava Dorijana.

Splet okolnosti s visokoškolskim obrazovanjem i odrastanje kroz i u hrvatskom znakovnom jeziku i kulturi Gluhih dalo joj je početni temelj kompetencija za komunikacijsku posrednicu hrvatskog znakovnog jezika. Spletom okolnosti, pred kraj studiranja, 2011. otvorila joj se mogućnost zapošljavanja kao tumačica / prevoditeljica hrvatskog znakovnog jezika.

– Do dandanas radim na terenu kao komunikacijska posrednica, ali uz moje osnovno obrazovanje i nadogradnju kroz seminare, ljetne i druge škole u organizaciji europskih organizacija i sveučilišta, dobila sam priliku i za svoj doprinos razvoju materijala za učenje HZJ (suautorica sam Udžbenika hrvatskoga znakovnog jezika, dostupan u PDF-u na internetu) kao i struke komunikacijskog posrednika.

Tako da mogu reći da sam bila intrinzično motivirana za rad komunikacijske posrednice jer sam odrasla uz rečenicu ‘Što kaže?’ i u ulozi prijenosnice informacija iz čujućeg svijeta. Potom sam motivirana jezikoslovnom znanosti koja me potaknula da uvidim koliko je važno dokumentirati jedan jezik i jednu kulturu jer je jedino to što ih čuva od nestanka.

A hrvatski znakovni jezik i kultura Gluhih u Hrvatskoj stvarno jesu jedno neistraženo blago koje će tek obogatiti kulturu Hrvata. Svojim humorom, umjetničkim stvaralaštvom, specifičnim jezičnim izrazima, svojom poviješću borbe za svoja prava predstavljaju nove slojeve mentaliteta hrvatskog naroda u cjelini – kaže Dorijana.

U Hrvatskoj udruzi Silent zaposlena je od 2024. kao komunikacijska posrednica. Dolaskom na snagu novog Zakona o osobnoj asistenciji u kojem je preciznije definiran status radnog mjesta Komunikacijski posrednik udruga se 2023. registrirala kao pružatelj socijalne usluge Komunikacijski posrednik.

– No vrlo brzo po zapošljavanju otvorila mi se prilika za onaj spomenuti doprinos razvoju struke, pa sam bila angažirana u razvoju kurikuluma za obrazovni program Komunikacijski posrednik u kojem, od dopusnice koju je udruga dobila od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 2025., sudjelujem i kao izvoditeljica kurikuluma.

Osim komunikacijskog posredovanja i edukacije s kolegicama i kolegama u udruzi osvijestili smo želju na još jedan način širiti potrebu razvoja inkluzivnog društva. Odlučili smo se na prijavu projekata kojima kreiramo situacije u kojima dolazi do izravne interakcije gluhih i čujućih osoba gdje se stvara mikro inkluzivno ozračje ravnopravnosti, međusobnog poštovanja i učenja jedni od drugih. Na Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga iz proračuna Grada Zagreba za 2025. odlučili smo prijaviti projekt Silent games večeri, koji uključuje 24 radionice Go igre u kojoj istovremeno sudjeluju i čujuće i gluhe/nagluhe osobe. Sportsko-društvena igra Go drevna je kineska igra koja razvija kognitivni potencijal jer potiče logičko i strateško razmišljanje.

Radi se o igri na ploči na kojoj protivnici postavljaju crne i bijele kamenčiće s ciljem osvajanja područja na ploči, ali i s ciljem da svojim kamenčićima opkolimo protivničke i time ih ‘pojedemo’. Zašto smo se odlučili baš za Go igru, razlog je vrlo jednostavan. Kolegica je imala priliku upoznati se s igrom za vrijeme svog studija i predložila ju je budući da predstavlja idealan omjer vremena koje se provodi u vlastitom promišljanju svakog poteza i vremenu koje je moguće provesti u komunikaciji sa suparnikom.

U našem slučaju omogućava razbijanje leda u komunikaciji jer se započinje s temama same igre, a razgovor se zatim razvija u smjeru hrvatskog znakovnog jezika i kulture Gluhih. Na svakoj radionici je prisutna prevoditeljica hrvatskog znakovnog jezika tako da je omogućena i podrška ako komunikacija krene u ‘dublje vode – pojašnjava Dorijana.

Pitamo ju kako su korisnici, gluhe i nagluhe osobe, reagirali na igru Go, koliko im je ovaj projekt pomogao u interakciji s čujućim osobama?

– Bilo je onih, i gluhih i čujućih, koji su upoznati s igrom pa su tražili dodatne izazove s novim igračima, a bilo je onih koji su se prvi puta susreli s tom igrom – kaže Dorijana.

– Moram naglasiti da je instruktor Zvonko Bednjanec iz partnerske organizacije Zagrebački Go savez bio izuzetno važan faktor, koji je svojom neiscrpnom energijom podučavao sve novajlije i kreirao nevjerojatno lijepo i pozitivno okruženje da su se svi, kako oni najiskusniji tako i početnici, osjećali ugodno.

Trenutak koji mi je osvijestio vrijednost projekta bio je na Festivalu jednakih mogućnosti, na kojem smo organizirali revijalni turnir. Između 15-ak igrača u jednom se trenu dogodilo da su obje prevoditeljice bile zauzete i ja sam se okrenula prema jednom kutku u kojem je bila starija gluha gospođa u komunikaciji s dvije mlađe čujuće osobe, o tome tko je točno u kojem trenutku postavio svoj kamenčić, koje je točno pravilo i tko je zapravo pobijedio te zajednički zaključak da to nije važno i međusobno su si pridavali pobjedu, uz smijeh i prekrasno razumijevanje. Zatim su mlađe osobe počele učiti kako se na HZJ znakuje ‘pobjeda’, ‘čestitam’, ‘hvala’, ‘dobar dan’, ‘kako ste’ i niz drugih izraza. Svjedočila sam iskrenoj zainteresiranosti prema gluhoj osobi, njezinom jeziku i svijetu. Bez sažaljenja, iskrena zainteresiranost.

U takvom okruženju gluhe se osobe osjećaju ravnopravnima, štoviše, vrijednim pripadnicima društva. Čujući svijet oni poznaju, žive u njemu, školuju se, uče o njemu, ali svijet Gluhih nepoznat je čujućoj okolini. Gluhe osobe postaju ambasadori svoje zajednice i dodana vrijednost cjelokupnom društvu.

Ciljne skupine bile su djeca i umirovljenici, ali ono što bih htjela naglasiti je da su djeca imala manju potrebu za komunikacijskim posredovanjem, što nam samo pokazuje da je čovjek u svom najčišćem obliku otvoren za različitosti, inherentno dobronamjeran i motiviran za ostvarivanje povezanosti. Samo je pitanje snalaženja i način se naɗe, komunikacija se ostvaruje, međusobno priznavanje i poštovanje realizira. Takvom svijetu moramo stremiti – zaključuje svoju priču Dorijana.

Nastavite čitati

in MREŽA

Multipla skleroza ne događa se ‘samo drugima’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Društvo multiple skleroze Dubrovačko-neretvanske županije

Društvo multiple skleroze Dubrovačko-neretvanske županije našoj je redakciji uputilo pismo koje objavljujemo u cijelosti:

Povodom Svjetskog dana multiple skleroze želimo jasno reći nešto što se ne vidi na prvi pogled, a određuje svakodnevicu više od 9000 ljudi u Hrvatskoj.

Multipla skleroza je bolest koja mijenja živote upravo onda kada su ljudi u najvećem usponu i snazi. Ponekad uspori korak, ponekad zaustavi dan, a ponekad zatvori vrata koja su jučer bila otvorena.

MS nije ‘trenutni umor’, nije ‘trenutna slabost’, nije ‘trenutno psihičko stanje’ i nije nešto što nestaje nakon odmora. To je neurološka bolest koja oštećuje živčani sustav i mijenja funkcije tijela. Simptomi se mijenjaju iz dana u dan – što mnogi pogrešno tumače kao nedosljednost, pretjerivanje ili neodgovornost.

Nevidljiva invalidnost znači da se borba odvija tiho. Vidljiva invalidnost znači da se vidi samo površina.
A ono što ljudi najčešće ne vide?

Koliko energije treba da se ustane.
Koliko hrabrosti treba da se izađe.
Koliko borbe stane u jedan običan dan.
Koliko puta tijelo kaže “ne”, a osoba kaže ‘idem dalje’.

Najčešće predrasude o MS-u ostaju iste godinama:
– da osoba ‘može sve ako se potrudi’,
– da ‘izgleda dobro pa je dobro’,
– da je bolest predvidiva,
– da se simptomi mogu kontrolirati voljom,
– da je invaliditet uvijek vidljiv,
– da se MS događa ‘drugima’.

Predrasude su često teže od samih simptoma.
One bole dublje, traju duže i ostavljaju trag koji se ne vidi – ali se nosi svaki dan.

Za mnoge osobe s MS-om najveća pobjeda nije maraton. Najveća pobjeda je – doći do kraja dana.

Zato danas mislimo na sve koji su dali sve što su mogli, i na sve koji danas nisu mogli ništa. I jedno i drugo je hrabrost.

Ako želimo društvo koje razumije, moramo prestati gledati samo ono što je vidljivo. Kod multiple skleroze, ono najteže –  najčešće se ne vidi.

I zato danas jedan zgužvani papir s porukom ‘Danas ne mogu’ govori u ime svih koji se bore. To nije slabost. To je istina.
A mi kao udruga kažemo: nema veze – drugi put ćemo.

Nastavite čitati

in MREŽA

SLAVICA Komunikacija gluhih i nagluhih sa zdravstvom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Ivana Vranješ

Ova platforma pruža usluge prevođenja na Hrvatski znakovni jezik na daljinu, uz pomoć videokonferencijske tehnologije

Zbog komunikacijskih barijera, gluhim i nagluhim osobama  otežan je pristup  javnim uslugama i kvalitetnim informacijama.  

Na završnoj  konferenciji, 27. svibnja u Zagrebu, predstavljeni  su rezultati  projekta ‘Slavica – inovativno rješenje pružanja  usluge video prevođenja’, kojeg je provodio Hrvatski savez  gluhih i nagluhih (HSGN), u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo te uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ova platforma pruža usluge prevođenja na Hrvatski znakovni jezik na daljinu, uz pomoć videokonferencijske tehnologije.

Predstavljajući projekt Slavica, predsjednica Hrvatskog  saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek upozorila je da osobe oštećenog sluha nailaze na nerazumijevanje svoje okoline s obzirom da je njihov invaliditet nevidljiv, a zbog nedostatka adekvatnih i  točnih informacija izbjegavaju odlazak liječniku. Istraživanje iz Španjolske pokazalo je da žive pet godina kraće u odnosu na opću populaciju.

Vincek je istaknula da je kroz  projekt Slavica olakšana komunikacija zdravstvenih djelatnika s gluhim i nagluhim osobama kada nije dostupna usluga prevoditelja Hrvatskog znakovnog jezika.

Tijekom tri godine trajanja projekta educirano je 281 zdravstvenih djelatnika u 17  hrvatskih gradova o načinima komunikacije s gluhim i nagluhim osobama. Uz teorijski dio, zdravstveni djelatnici mogli su iskusiti s kojim se barijerama susreću ove osobe. Održana  je edukacija 307 gluhih i nagluhih osoba o korištenju platforme Slavica i ostalim asistivnim tehnologijama.

Vincek je zaključila kako je platforma Slavica dobra podloga za razvoj aplikacije koja bi se povezala s jednistvenim  telefonskim brojem hitnih službi 112 kako bi se u kriznim situacijama omogućio pristup gluhim i nagluhim osobama. Poručila je da ovakve projekte, kao što je platforma Slavica,  treba sustavno financirati država, a ne da ovise samo o trogodišnjem  financiranju.

O modelima unaprjeđenja platforme Slavica na okruglom stolu su  govoriili  predsjednica HSGN Dijana Vincek, Tomislav Benjak iz HZJZ-a, Ratmir Đanić iz SOIH-a, zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anica Ježić i predsjednik Međunarodne telekomunikacijske unije Dušan Caf.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu