Tijekom provedbe programa djeci i mladima s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom, ali i njihovim obiteljima, pružena je kontinuirana mogućnost sudjelovanja u terapijskom jahanju i psihosocijalnoj podršci

Poslušaj članak

Udruga Osmijeh – udruga za terapijsko jahanje i sportsku rekreaciju – uspješno je privela kraju trogodišnji program ‘Jahanjem do osmijeha’, koji je od studenoga 2022. do studenoga 2025. godine provodila uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske te partnersku suradnju Koprivničko-križevačke županije.

Tijekom provedbe programa djeci i mladima s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom, ali i njihovim obiteljima, pružena je kontinuirana mogućnost sudjelovanja u terapijskom jahanju i psihosocijalnoj podršci.

Kontakt s konjima i boravak u prirodi pokazali su se iznimno korisnima – sudionici su razvijali motoričke sposobnosti, socijalne vještine, samostalnost i samopouzdanje, a istodobno su jačali emocionalnu stabilnost i osjećaj pripadnosti zajednici. Osmijesi i radost postali su najbolji dokaz učinkovitosti ovakve vrste terapije.

Program je uspješno ostvaren zahvaljujući stručnjacima iz projektnog tima udruge, predanim volonterima i suradnicima, a u fazi pripreme projektne dokumentacije značajnu stručnu pomoć pružila je PORA – Razvojna agencija Podravine i Prigorja.

Udruga Osmijeh posebno zahvaljuje Ministarstvu zdravstva na ukazanom povjerenju i financijskoj potpori, kao i Koprivničko-križevačkoj županiji na partnerstvu i stalnoj podršci razvoju inkluzivnih programa u lokalnoj zajednici.

Višegodišnja institucionalna potpora od iznimnog je značaja za rad udruge, jer omogućuje kontinuitet aktivnosti i stabilnost programa, ali i sigurnost u skrbi o konjima koji imaju ključnu ulogu u terapijskom procesu. Upravo su oni temelj svakog uspjeha postignutog kroz terapijsko jahanje.

Ostvareni rezultati i vrijedno iskustvo stečeno tijekom protekle tri godine predstavljaju čvrstu osnovu za daljnje širenje i unapređenje usluga udruge Osmijeh. Uz vjeru u nastavak suradnje s Ministarstvom zdravstva i Koprivničko-križevačkom županijom, udruga optimistično gleda prema novim projektima koji će i dalje vraćati osmijehe na lica najmlađih i njihovih obitelji.

Cinici smatraju da neki iz LGBT+ populacije uglavnom prijavljuju invaliditet ne bi li se nekako ogrebali za invalidninu

Poslušaj članak

U istraživačkom radu organizacije Trusted Source, objavljenom ove godine, navodi se da postoji sve više dokaza da ljudi iz LGBT+ zajednice prijavljuju znatno veće stope invaliditeta od heteroseksualnih osoba.

Ovaj je podatak poprilično zbunio autore studije koji su iznijeli nekoliko teza zašto sve više LGBT+ osoba pati od nekog oblika invaliditeta, a jedan od razloga svakako je i činjenica da se istraživanja ove vrste ranije gotovo i nisu provodila.

Stručnjaci vjeruju kako se mogući uzrok ovom dosad nezabilježenom trendu nalazi u diskriminaciji LGBT+ osoba, a to može bitno utjecati na zdravlje i potencijalno dovesti do stečenog invaliditeta.

Osobe s invaliditetom i pripadnici LGBT+ zajednice usto dijele neka zajednička iskustva. Obje se skupine, naime, nerijetko osjećaju ‘drugačije od drugih’, a to može povećati njihovu svijest o nepripadanju široj društvenoj zajednici.

Prethodno istraživanje iz 2023. opisuje izazove s kojima se ljudi u objema skupinama mogu susresti, a to je ponajprije nedostatak iskustva vezana za seks ili romantične veze.

Navodi se također kako, premda seks može biti siguran i ugodan, osobe s invaliditetom mogu biti ranjivije na seksualno zlostavljanje. Studija iz 2022. otkrila je da su žene s invaliditetom prijavile otprilike dvostruko više seksualnog nasilja od žena bez invaliditeta tijekom svog života.

Autori studije primijetili su da ove brojke možda ne predstavljaju stvarni opseg problema, jer stigma, nevjerica i drugi čimbenici znače da ljudi često nedovoljno prijavljuju seksualno nasilje.

No u istraživanju ipak nije zaključeno zašto pripadnici LGBT+ zajednice sve češće prijavljuju neki oblik invaliditeta. Neki psiholozi smatraju kako je možda riječ o krizi identiteta, čovjekovoj potrebi da pripada nekoj skupini, svejedno kakav ideološki ili kulturološki predznak ima.

Neki cinici opet smatraju da dio LGBT+ populacije uglavnom prijavljuje invaliditet ne bi li se nekako ogrebali za invalidninu i ostale beneficije.

Volonterski Oskar nije samo nagrada. On je simbol zahvalnosti i priznanje pojedincima, školama i tvrtkama koji dokazuju da svatko može doprinijeti boljem društvu

Volontiranje je jedan od najvrednijih načina na koji pojedinci, obrazovne ustanove i tvrtke mogu poboljšati život u svojoj zajednici. Kako bi se prepoznali njihovi nesebični napori i izniman doprinos, svake se godine dodjeljuje nagrada Volonterski Oskar – priznanje volonterima i organizacijama koje su ostavile vidljiv i pozitivan trag na području Grada Zagreba.

Ova ugledna nagrada već sedamnaestu godinu zaredom odaje počast izvanrednim volonterima i volonterkama, a dodjeljuje je Volonterski centar Zagreb u partnerstvu s Gradom Zagrebom – Uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Nagrada se dodjeljuje u tri glavne kategorije. Najdužu tradiciju ima individualna kategorija namijenjena volonterima i volonterkama starijim od 15 godina koji su se tijekom godine posebno istaknuli svojim radom. Volonterski Oskar ujedno omogućuje i dodjelu nagrade za životno djelo osobama koje već dugi niz godina aktivno promiču i oblikuju volonterstvo.

Druga kategorija namijenjena je školama i fakultetima koji kroz volonterske klubove aktivno razvijaju kulturu solidarnosti među mladima. Pri tome se vrednuje broj provedenih akcija, uključenost učenika i studenata te stvarni doprinos zajednici i osobnom razvoju mladih volontera.

Treća kategorija posvećena je tvrtkama koje kroz društveno odgovorno poslovanje potiču zaposlenike da se uključe u volonterske aktivnosti. Time poslovni sektor dokazuje da može imati ključnu ulogu u stvaranju pozitivnih društvenih promjena.

U svim kategorijama ocjenjivanje se temelji na jasno definiranim kriterijima – od broja volonterskih sati i sudionika, do utjecaja aktivnosti na zajednicu i korisnike. Dodatno se vrednuju osobna motivacija, inicijativa i spremnost na preuzimanje odgovornosti i izazova.

Volonterski Oskar nije samo nagrada. On je simbol zahvalnosti i priznanje pojedincima, školama i tvrtkama koji dokazuju da svatko može doprinijeti boljem društvu. Dijeljenjem njihovih inspirativnih priča jača se kultura solidarnosti i potiče razvoj novih volonterskih inicijativa u cijelom gradu.

Prijave za ovogodišnji Volonterski Oskar otvorene su do 16. studenoga 2025. u ponoć. Nakon što povjerenstvo odabere finaliste, građani će imati priliku dati svoj glas putem online glasanja od 24. studenoga do 8. prosinca. Svečana dodjela i proglašenje dobitnika održat će se 9. prosinca u Centru mladih Ribnjak, od 18:30 do 20 sati.

Više o svemu doznajte ovdje.