Connect with us

in MREŽA

INKLUZIJA ŠIBENIK Javna rasprava ‘Zakonodavna regulativa koja potiče socijalnu inkluziju’

Objavljeno

/

Ovom raspravom predstavnika različitih dionika žele potaknuti razmjenu mišljenja o zakonodavnoj regulativi i njenom utjecaju na socijalnu uključenost osoba s intelektualnim teškoćama koje koriste izvaninstitucionalnu socijalnu uslugu organiziranog stanovanja

Centar za socijalnu inkluziju Šibenik održao je prošlog petka, 17. studenog 2023. godine javnu raspravu pod nazivom ‘Zakonodavna regulativa koja potiče socijalnu inkluziju’ u konferencijskoj dvorani, Razvojne agencije Šibensko-kninske županije – Adriatic Bussines Centre, Šibenik i putem Zooma.

Ovom raspravom predstavnika različitih dionika (osoba koje koriste uslugu organiziranog stanovanja, pravobranitelja za osobe invaliditetom, državnih i nedržavnih pružatelja usluge organiziranog stanovanja, akademske zajednice, lokalne uprave i samouprave) žele potaknuti razmjenu mišljenja o zakonodavnoj regulativi i njenom utjecaju na socijalnu uključenost osoba s intelektualnim teškoćama koje koriste izvaninstitucionalnu socijalnu uslugu organiziranog stanovanja.

Organizirano stanovanje je socijalna usluga koja omogućava život u zajednici osobama koje nemaju mogućnosti života u vlastitoj obitelji. Ovom se uslugom osigurava stambeno zbrinjavanje, zadovoljavanje životnih potreba ali i podrška koja je osobi s invaliditetom potrebna kako bi uspješno živjela u zajednici.

U svjetlu novog Zakona o osobnoj asistenciji, kojim se po prvi put osobama s intelektualnim teškoćama priznaje pravo na individualnu podršku, ali i prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku, raspravljalo se o promjenama koje su potrebne unutar usluge organiziranog stanovanja kako bi se prava osoba s intelektualnim teškoćama koje koriste uslugu organiziranog stanovanja izjednačila s pravima osoba s intelektualnim teškoćama koje žive u zajednici.

Cilj rasprave je prepoznati mogućnosti promjena onih odredbi u zakonskoj regulativi koje bi omogućile snažnije socijalno uključivanje i izjednačavanje prava osoba s invaliditetom neovisno o usluzi koju koriste.

Samu temu javne rasprave predstavile su Marija Alfirev i Josipa Gović, a izlaganja su održali Marijana Radman iz Centara za socijalnu inkluziju Šibenik, Maja Karaman Grbavac, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom iz Područnog ureda Split, novinar Antonio Milanović, Daniela Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta UNIZG i Bojana Rozman iz Saveza udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja. Moderatorica javne rasprave bila je Jelena Kenđel Čular.

– Zaposlena sam u restoranu godinu i pol, koristim uslugu organiziranog stanovanja i svaki mjesec plaću dajem u to organizirano stanovanje. Što biste vi napravili da radite, a zapravo vam ostaje samo mali dio prihoda? Smatram to nepoštenim jer mi ne ostane ni za kino i neke sitne gušte. Zapravo radim mukte, za džeparac, a ponekad nažalost moram novac posuditi od drugih. Bilo bi u redu davati pola plaće, ali nikako cijelu i to hitno treba bolje regulirati u zakonu – svjedočila je svojim primjerom Marijana Radman.

– Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku isključuju korisnike organiziranog stanovanja i ostat će uskraćeni i za novčanu pomoć za nezaposlene osobe koju su do sada ostvarivali. Kao ured tražili smo da se osobama u organiziranom stanovanju prizna pravo na inkluzivni dodatak barem u određenom postotku – kazala je Maja Karaman Grbavac, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom iz Područnog ureda Split.

– Rezultati nedavnog istraživanja o mogućnostima neovisnog življenja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj pokazalo je porazne rezultate. Nemamo ispunjene ni minimalne pretpostavke neovisnog življenja, ljudi su socijalno isključeni, čak ni visoko obrazovani nemaju mogućnost adekvatnog stanovanja, ni mogućnost izbora o načinu života i slično. Novi zakoni su također neprihvatljivo strukturirani, kreirani na štetu ove populacije, posebno u dijelu novčanih prava u organiziranom stanovanju i također je potrebno redefinirati uslugu već od samog naziva, odnosno, odvojiti stanovanje i podršku – upozorila je Daniela Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta UNIZG.

– Institualizacija je gorući problem jer država smatra da osobe invaliditetom koje su smještene u instituciju imaju tamo sve, zbrinute su i ne treba im više ništa što je apsolutno pogrešno. Osoba i tada treba neka sredstva kojim će zadovoljiti svoje potrebe, a i sveobuhvatna briga o njima zna biti vrlo upitna.

Prva greška inkluzivnog dodatka je uzimanje osobama u smještaju prava na ikakvu naknadu, druga diskutabilna stvar inkluzivnog su skupine i iznosi potpora. Puno osoba koje primaju samo osobnu invalidninu strahuje da će sada biti svrstane u nepovoljniju kategoriju. Problematičan je i broj nekretnina koje osoba posjeduje i taj dio bi trebalo ukloniti. Treći problem, nevezan striktno uz ovu temu, su osobe s invaliditetom koje rade na pola radnog vremena i zakinute su za punu plaću – istaknuo je novinar i kolumnist Antonio Milanović i poručio da budemo promjena koju želimo jer će se tada ona i dogoditi.

– Organizirano stanovanje ne bi trebalo biti nužno i samo onda kad obitelji više ne mogu jer odrasle osobe s invaliditetom žele živjeti izvan obitelji i one na to imaju pravo. Nitko od ljudi bez invaliditeta nije u odrasloj dobi prisiljen živjeti s mamom, tatom, bratom, sestrom samo da bi mogao živjeti. Tu je i pravo obitelji da odahne kad djeca s invaliditetom postanu odrasli ljudi. Nije fer pritisak koji se stavlja na obitelj, koju ćemo podržati s malo one i ove naknade pa će kao sve funkcionirati i to naravno da nije u skladu s UN konvencijom i tu moramo biti jasni.

Organizirano stanovanje nije usluga smještaja i protiv toga se moramo boriti na svakom koraku. To je zasebna, u zajednici utemeljena usluga podrške za uključivanje čovjeka u život zajednice. Zbog 20 godina neadekvatnog financiranja, nepostojanja pravilnika koji bi regulirali organizirano stanovanje i činjenici da u Zakonu o socijalnoj skrbi o organiziranom stanovanju postoji paragraf i pol. Imamo 20 godina sustavnog zanemarivanja ove usluge. Ljudi sudjeluju svojim  prihodima do pune cijene usluge, a nema temelja za to jer 20 godina nema pravilnika. Usluga se naplaćuje na temelju nepostojećeg pravilnika.

Što se tiče Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji, ako su temeljeni na razini  invaliditeta, onda isto vrijedi za sve, onda ne možemo diskriminirati i izostaviti i reći da ljudima u organiziranom stanovanju ne treba naknada jer imaju sve unutar usluge.

Cijena usluge po korisniku u organiziranom stanovanju košta 1200 eura, a cijena osobnog asistenta za jednog korisnika 1900 eura. Osoba u organiziranom stanovanju će dobiti 33,18 eura naknade za osobne potrebe, a osoba koja ima asistenta će dobiti do 720 eura. Gdje je logika toga, kako je moguće? Naš sustav aktivno diskriminira osobe s intelektualnim teškoćama, autizmom i psihosocijalnim teškoćama jer nemaju dovoljno jaki glas da se suprotstave.

Od iduće godine država će za osobu s tjelesnim invaliditetom kroz ova dva zakona izdvajati oko 4500 eura mjesečno, a za osobu u organiziranom stanovanju 1233 eura mjesečno – upozorila je Bojana Rozman iz Saveza udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja.

in MREŽA

Osobe s invaliditetom planinarile na Okić

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje grupu planinara koji hodaju uzbrdo po planinskom putu. Okruženi su golim drvećem i planinskim krajolikom. U pozadini se vide brežuljci i doline, a u daljini se mogu primijetiti planine. Planinari su obučeni u šarenu planinarsku opremu, nose ruksake i koriste štapove za hodanje. Fotografija prikazuje prirodnu ljepotu planinskog pejzaža i aktivnosti na otvorenom, što može biti zanimljivo za ljubitelje prirode i planinarenja.
Foto: HPS.hr

Sudionici su tijekom planinarenja imali podršku prevoditeljice za gluhe, ali i pratitelje za sve sudionike koji nisu došli uz osobnu pratnju

Protekle su subote Planinarsko društvo Pinklec u suradnji s Radnom skupinom za osobe s invaliditetom Hrvatskog planinarskog saveza, organizirao inkluzivni planinarski izlet za osobe s invaliditetom i druge planinare na Okić.

Planinari su se okupili i krenuli na ovaj lijep inkluzivni izlet, iz Svetog Martina na Muri pod Okićem, a hodali su rutom koja je vodila do planinarskog doma  ‘dr. Maks Plotnikov’ i natrag.

Na ovaj planinarski pothvat odvažilo se 98 planinarskih entuzijasta, a među njima bilo je i 30 planinara iz susjedne Slovenije, koji su dio IN Planinaca – odbora za planinarenje osoba s invaliditetom Slovenije. Ova skupina dio je Planinarskog zavoda Slovenije i promiču uključivanje osoba s invaliditetom u planinarske aktivnosti. Njihova prisutnost, ovom je izletu dala međunarodni karakter. 

Od ukupnog broja planinara, na ovaj planinarski pohod krenulo je 43 osobe s različitim vrstama invaliditeta. Među njima bilo je osoba oštećena vida, oštećenog sluha, osoba smanjene pokretljivosti, osoba s neurodegenerativnim bolestima, te osoba s multiplom sklerozom i ostalim težim zdravstvenim problemima.

Planinari s invaliditetom  tijekom izleta imali su odgovarajuću podršku u vidu prevoditeljice za gluhe, pratitelja za osobe koje nisu imale odgovarajuću pratnju, kao i prijevoz u slučaju da neka osoba ne može pratiti tempo, odnosno nastaviti dalje.

Ovaj planinarski izlet protekao je u prijateljskoj atmosferi, zajedništvu, međusobnoj podršci i pomaganju. Sudionici su s puno entuzijazma koračali stazom, a oduševljenje je raslo sa svakim sljedećim korakom.

Nakon što su sudionici uspješno stigli na odredište, umor se kod nikog nije osjećao. Naprotiv , svi prisutni ispred planinarskog doma opustili su se uz pjesmu i ples. Sve je odisalo zajedništvom i veseljem.     

Kako bi izlet protekao na visokoj razini u njegovoj pripremi i realizaciji sudjelovalo je velik broj članova i vodiča Planinarskog društva Pinklec.

Osim njih, veliki obol ovom inkluzivnom izletu na Okić dali su i slovenski Inplaninci, HGSS Stanice Samobor te vodstvo planinarskog doma dr. Maks Plotnikov’.

Zahvaljujući njihovoj dobroj međusobnoj suradnji, planinarski inkluzivni izlet za osobe s invaliditetom prošao je u najboljem redu, a sudionici izleta  su s Okića otišli puni dojmova koje će zasigurno još dugo prepričavati.

Nastavite čitati

in MREŽA

HSUTI Konferencija za voditelje udruga osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom okuplja 48 udruga članica, tako da je stekao titulu najvećeg saveza udruga osoba s invaliditetom

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) jučer je u zagrebačkom Hotelu Diplomat upriličio završnu konferenciju za voditelje udruga osoba s invaliditetom. Konferencija je organizirana u sklopu treće godine provedbe trogodišnjeg programa ‘Podrška prava – inkluziju olakšava’, koji Savez provodi uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Konferenciju je otvorila Jozefina Kranjčec, predsjednica Saveza, koja je u svom govoru istaknula važnost zajedničkog djelovanja u stvaranju inkluzivnog društva i osiguravanju jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom.

Neizostavno pitanje za predsjednicu Kranjčec, u kratkom razgovoru za In Portal, bilo je vezano za probleme u financiranju stručnih suradnika unutar udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom, te na šlamperaj oko isplate inkluzivnih naknada.

– Znate zašto imamo taj problem u financiranju? Zato što su se osobni dohodci znatno povećali u državnim ustanovima i institucijama, a mi nismo sposobni našim djelatnicima s tim financijskim sredstvima koje dobivamo ponuditi jednaku plaću. I zato naši stručni suradnici odlaze, naime na bolje plaćena mjesta. Nisu ljudi krivi, naprosto traže bolji život – kaže nam predsjednica Kranjčec.

Na pitanje kako tumači najavu uvođenja tzv. socijalnih iskaznica za korisnike inkluzivnog dodatka, predsjednica Kranjčec kaže kako ne podržava taj prijedlog jer ljudi naprosto imaju pravo trošiti novac, koji im zakonski pripada, onako kako oni najbolje znaju.

– No problem s inkluzivnim dodatkom je pretrpanost

Zavoda za vještačenje zahtjevima za priznanje prava na dodatak. Ako žele profesionalno odraditi posao, njihovi stručnjaci  mogu obraditi pet ili šest slučajeva, a Zavod za vještačenje dnevno primi i po petsto zahtjeva za inkluzivni dodatak! Ljudi traže inkluzivni dodatak i za liječenje karijesa na zubu i slične gluposti, i tako su zakrčili sustav. Ja sam ogorčena! Jasno je zašto se taj kaos, dakle, događa. Imamo nelojalne građane koji samo brinu o svojim interesima – kategorična je predsjednica HSTUI-ja.

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom okuplja 48 udruga članica, tako da je stekao titulu najvećeg saveza udruga osoba s invaliditetom.

Kako je to objavio HSUTI, rečena je konferencija okupila predstavnike udruga i saveza, stručnjake i relevantne institucije s ciljem razmjene iskustava, informiranja i zajedničkog traženja rješenja za aktualne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i organizacije koje ih zastupaju. Doprinos ugodnoj atmosferi dao je i stand-up nastup komičara Vlatka Štampara, koji je svojim humorom zaokružio program i nasmijao okupljene sudionike.

Nastavite čitati

in MREŽA

TOMISLAV ŠILIPETAR Hoće li slikar s invaliditetom završiti na ulici

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

U ovom gradu, mom Zagrebu, osjećam se ispunjeno i kao čovjek i kao umjetnik, nikada sebe nisam doživljavao kao građanina drugog reda

Akademski slikar Tomislav Šilipetar ovih se dana ne bavi umjetničkim stvaralaštvom, opterećen je brigama, napet i uznemiren zbog rješenja o deložaciji iz ateljea u vlasništvu Grada Zagreba.

U tom je ateljeu na Jarunu ovaj 39-godišnji umjetnik s invaliditetom boravio cijelo jedno desetljeće i stvorio zavidan umjetnički opus. No s rješenjem o deložaciji, pita se Tomislav, što će biti s njegovim djelima i  opremom, hoće li završiti na ulici, gdje će ubuduće stvarati umjetnička djela i na taj način, kao slikar s invaliditetom, pridonositi inkluzivnosti kulturne scene u metropoli?

Njegov je slučaj izazvao priličnu pozornost u medijima – na Tomislavovu žalost, kako sam kaže – jer se stekao dojam da zbog deložacije okrivljuje aktualnu Gradsku upravu, a to mu nije bila namjera. Stoga se i obratio redakciji In Portala s molbom da mu pružimo prostor za ispriku svima onima koje je nehotice uvrijedio, reagirajući u afektu i bez svijesti o mogućim posljedicama za svoje medijske istupe.

– Bio sam žrtva medijske manipulacije. Kada sam dobio rješenje o deložaciji reagirao sam emotivno i nepromišljeno, a neki su me mediji navodili da grubo napadam ovu Gradsku upravu, zbog čega se sada iskreno kajem!

Najprije želim pojasniti kako u rješenju Grada Zagreba o deložaciji iz ateljea nema ništa skandaloznog, kako su to predstavili neki mediji. Od takvog senzacionalizma, neutemeljenog i štetnog, ograđujem se i kao čovjek i kao umjetnik – kaže nam Tomislav.

– Rješenje je izdano u skladu sa zakonom, to je posve jasno, no vjerovao sam, a i dalje vjerujem, u senzibiliziranost ove Gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem za probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. Grad Zagreb dobitnik je brojnih priznanja kao mjesto inkluzivnosti i tolerancije, a da je to opravdano mogu i sam mogu posvjedočiti kao umjetnik s invaliditetom. U ovom gradu osjećam se ispunjeno i kao čovjek i kao umjetnik, nikada sebe nisam doživljavao kao građanina drugog reda. I na tome sam iskreno zahvalan! Stoga bih ovim putem uputio molbu gradskim vlastima da ponovno razmotre moj slučaj, pokažu empatiju kao i nebrojeno puta kada je riječ o osobama s invaliditetom, te iznađu rješenje za neki novi prostor u kojemu bih nastavio stvarati umjetnička djela. Uzgred, u zgradi u kojoj sam trenutačno nalaze se još dva prazna prostora u vlasništvu Grada, idealna za novi atelje.

Ne tražim milostinju, već samo pravo na rad i dostojanstvo koje mi kao umjetniku i osobi s invaliditetom pripada – zaključuje Tomislav.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu