in MREŽA
INKLUZIJA ŠIBENIK Javna rasprava ‘Zakonodavna regulativa koja potiče socijalnu inkluziju’
Ovom raspravom predstavnika različitih dionika žele potaknuti razmjenu mišljenja o zakonodavnoj regulativi i njenom utjecaju na socijalnu uključenost osoba s intelektualnim teškoćama koje koriste izvaninstitucionalnu socijalnu uslugu organiziranog stanovanja
Centar za socijalnu inkluziju Šibenik održao je prošlog petka, 17. studenog 2023. godine javnu raspravu pod nazivom ‘Zakonodavna regulativa koja potiče socijalnu inkluziju’ u konferencijskoj dvorani, Razvojne agencije Šibensko-kninske županije – Adriatic Bussines Centre, Šibenik i putem Zooma.
Ovom raspravom predstavnika različitih dionika (osoba koje koriste uslugu organiziranog stanovanja, pravobranitelja za osobe invaliditetom, državnih i nedržavnih pružatelja usluge organiziranog stanovanja, akademske zajednice, lokalne uprave i samouprave) žele potaknuti razmjenu mišljenja o zakonodavnoj regulativi i njenom utjecaju na socijalnu uključenost osoba s intelektualnim teškoćama koje koriste izvaninstitucionalnu socijalnu uslugu organiziranog stanovanja.
Organizirano stanovanje je socijalna usluga koja omogućava život u zajednici osobama koje nemaju mogućnosti života u vlastitoj obitelji. Ovom se uslugom osigurava stambeno zbrinjavanje, zadovoljavanje životnih potreba ali i podrška koja je osobi s invaliditetom potrebna kako bi uspješno živjela u zajednici.
U svjetlu novog Zakona o osobnoj asistenciji, kojim se po prvi put osobama s intelektualnim teškoćama priznaje pravo na individualnu podršku, ali i prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku, raspravljalo se o promjenama koje su potrebne unutar usluge organiziranog stanovanja kako bi se prava osoba s intelektualnim teškoćama koje koriste uslugu organiziranog stanovanja izjednačila s pravima osoba s intelektualnim teškoćama koje žive u zajednici.
Cilj rasprave je prepoznati mogućnosti promjena onih odredbi u zakonskoj regulativi koje bi omogućile snažnije socijalno uključivanje i izjednačavanje prava osoba s invaliditetom neovisno o usluzi koju koriste.
Samu temu javne rasprave predstavile su Marija Alfirev i Josipa Gović, a izlaganja su održali Marijana Radman iz Centara za socijalnu inkluziju Šibenik, Maja Karaman Grbavac, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom iz Područnog ureda Split, novinar Antonio Milanović, Daniela Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta UNIZG i Bojana Rozman iz Saveza udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja. Moderatorica javne rasprave bila je Jelena Kenđel Čular.
– Zaposlena sam u restoranu godinu i pol, koristim uslugu organiziranog stanovanja i svaki mjesec plaću dajem u to organizirano stanovanje. Što biste vi napravili da radite, a zapravo vam ostaje samo mali dio prihoda? Smatram to nepoštenim jer mi ne ostane ni za kino i neke sitne gušte. Zapravo radim mukte, za džeparac, a ponekad nažalost moram novac posuditi od drugih. Bilo bi u redu davati pola plaće, ali nikako cijelu i to hitno treba bolje regulirati u zakonu – svjedočila je svojim primjerom Marijana Radman.
– Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku isključuju korisnike organiziranog stanovanja i ostat će uskraćeni i za novčanu pomoć za nezaposlene osobe koju su do sada ostvarivali. Kao ured tražili smo da se osobama u organiziranom stanovanju prizna pravo na inkluzivni dodatak barem u određenom postotku – kazala je Maja Karaman Grbavac, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom iz Područnog ureda Split.
– Rezultati nedavnog istraživanja o mogućnostima neovisnog življenja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj pokazalo je porazne rezultate. Nemamo ispunjene ni minimalne pretpostavke neovisnog življenja, ljudi su socijalno isključeni, čak ni visoko obrazovani nemaju mogućnost adekvatnog stanovanja, ni mogućnost izbora o načinu života i slično. Novi zakoni su također neprihvatljivo strukturirani, kreirani na štetu ove populacije, posebno u dijelu novčanih prava u organiziranom stanovanju i također je potrebno redefinirati uslugu već od samog naziva, odnosno, odvojiti stanovanje i podršku – upozorila je Daniela Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta UNIZG.
– Institualizacija je gorući problem jer država smatra da osobe invaliditetom koje su smještene u instituciju imaju tamo sve, zbrinute su i ne treba im više ništa što je apsolutno pogrešno. Osoba i tada treba neka sredstva kojim će zadovoljiti svoje potrebe, a i sveobuhvatna briga o njima zna biti vrlo upitna.
Prva greška inkluzivnog dodatka je uzimanje osobama u smještaju prava na ikakvu naknadu, druga diskutabilna stvar inkluzivnog su skupine i iznosi potpora. Puno osoba koje primaju samo osobnu invalidninu strahuje da će sada biti svrstane u nepovoljniju kategoriju. Problematičan je i broj nekretnina koje osoba posjeduje i taj dio bi trebalo ukloniti. Treći problem, nevezan striktno uz ovu temu, su osobe s invaliditetom koje rade na pola radnog vremena i zakinute su za punu plaću – istaknuo je novinar i kolumnist Antonio Milanović i poručio da budemo promjena koju želimo jer će se tada ona i dogoditi.
– Organizirano stanovanje ne bi trebalo biti nužno i samo onda kad obitelji više ne mogu jer odrasle osobe s invaliditetom žele živjeti izvan obitelji i one na to imaju pravo. Nitko od ljudi bez invaliditeta nije u odrasloj dobi prisiljen živjeti s mamom, tatom, bratom, sestrom samo da bi mogao živjeti. Tu je i pravo obitelji da odahne kad djeca s invaliditetom postanu odrasli ljudi. Nije fer pritisak koji se stavlja na obitelj, koju ćemo podržati s malo one i ove naknade pa će kao sve funkcionirati i to naravno da nije u skladu s UN konvencijom i tu moramo biti jasni.
Organizirano stanovanje nije usluga smještaja i protiv toga se moramo boriti na svakom koraku. To je zasebna, u zajednici utemeljena usluga podrške za uključivanje čovjeka u život zajednice. Zbog 20 godina neadekvatnog financiranja, nepostojanja pravilnika koji bi regulirali organizirano stanovanje i činjenici da u Zakonu o socijalnoj skrbi o organiziranom stanovanju postoji paragraf i pol. Imamo 20 godina sustavnog zanemarivanja ove usluge. Ljudi sudjeluju svojim prihodima do pune cijene usluge, a nema temelja za to jer 20 godina nema pravilnika. Usluga se naplaćuje na temelju nepostojećeg pravilnika.
Što se tiče Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji, ako su temeljeni na razini invaliditeta, onda isto vrijedi za sve, onda ne možemo diskriminirati i izostaviti i reći da ljudima u organiziranom stanovanju ne treba naknada jer imaju sve unutar usluge.
Cijena usluge po korisniku u organiziranom stanovanju košta 1200 eura, a cijena osobnog asistenta za jednog korisnika 1900 eura. Osoba u organiziranom stanovanju će dobiti 33,18 eura naknade za osobne potrebe, a osoba koja ima asistenta će dobiti do 720 eura. Gdje je logika toga, kako je moguće? Naš sustav aktivno diskriminira osobe s intelektualnim teškoćama, autizmom i psihosocijalnim teškoćama jer nemaju dovoljno jaki glas da se suprotstave.
Od iduće godine država će za osobu s tjelesnim invaliditetom kroz ova dva zakona izdvajati oko 4500 eura mjesečno, a za osobu u organiziranom stanovanju 1233 eura mjesečno – upozorila je Bojana Rozman iz Saveza udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja.
Nagrada je stigla nakon pop-up izložbe radova korisnika na pulskoj Tržnici Veruda, ali i kao potvrda dugogodišnjeg rada na uključivanju osoba s intelektualnim teškoćama u zajednicu
Poslušaj članak
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre (UOITI) dobitnica je nagrade DOVU 2026 koju dodjeljuje Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske za najuspješnije sudjelovanje u manifestaciji Dani otvorenih vrata udruga. UOITI je jedina nagrađena udruga iz Istre.
Priznanje je osvojila zahvaljujući pop-up izložbi slika i crteža polaznika likovne radionice, održanoj 12. lipnja na pulskoj Tržnici Veruda. Posjetitelji su razgledali radove, upoznali njihove autore te imali priliku ponijeti kući umjetničko djelo koje ih se posebno dojmilo.
Udruga je tom prilikom predstavila i svoje brojne aktivnosti te međunarodne Erasmus+ projekte ‘AI4Care’ i ‘Nature&Disabilities’.
Projekt ‘AI4Care’ proveden je u suradnji sa slovenskim IPAK Institutom, a namijenjen je skrbnicima i njegovateljima osoba s invaliditetom. U sklopu projekta izrađeni su besplatni priručnici, online tečaj i platforma za učenje koji pokazuju kako umjetna inteligencija može pomoći u pružanju kvalitetnije i uključivije skrbi.
U projektu ‘Nature&Disabilities’ sudionici kroz aktivnosti u prirodi upoznaju nove načine učenja. U Šijanskoj šumi održane su radionice lova na blago, zelenih vještina i šumske terapije, a rezultat projekta bit će priručnik koji će biti dostupan svima zainteresiranima.
Osim nagrade DOVU, UOITI je među pet udruga koje su osvojile godišnju pretplatu na časopis Udruga.hr, a dobila je i besplatne edukacije iz područja promocije, komunikacije i crowdfundinga.
Iz udruge ističu kako im nagrada predstavlja veliko priznanje za trud korisnika i djelatnika.
– Posebno nas veseli što je ovo priznanje našim polaznicima likovne radionice koji pod vodstvom stručne suradnice Ivane-Nataše Turković razvijaju svoj talent i upoznaju povijest umjetnosti. Njihov napredak je izniman i ponosni smo na ono što stvaraju – poručuju iz udruge.
Likovna radionica dio je poludnevnog boravka za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama, u kojem se organiziraju i plesne radionice, sportske i rekreativne aktivnosti, izleti, odlazak na more, kulturna događanja te radionice u suradnji s pulskom Medicinskom školom.
U udruzi naglašavaju kako ih svako priznanje dodatno motivira, no najveća nagrada su im zadovoljstvo i osmijesi korisnika koji u svoj rad ulažu puno truda i ljubavi.
Istodobno upozoravaju da osobe s intelektualnim teškoćama i njihove obitelji i dalje nailaze na brojne probleme. Među najvećima su nedostatak organiziranog stanovanja uz podršku, mali broj radnih asistenata, slabe mogućnosti zapošljavanja, manjak poludnevnih boravaka te nedovoljno razvijene socijalne usluge poput specijaliziranog prijevoza, mobilnih timova i pomoći u kući.
Dodaju kako udruge danas pružaju velik dio socijalnih usluga, ali za to često imaju manje financijske potpore od ustanova koje obavljaju iste poslove. Zbog toga ističu kako su partnerstva s lokalnom zajednicom, institucijama i europskim fondovima ključna za daljnji razvoj usluga.
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre najavljuje da će nastaviti razvijati postojeće programe i zagovarati bolji položaj osoba s invaliditetom. Građane pozivaju da svojim sudjelovanjem i podrškom doprinesu stvaranju uključivijeg društva, jer, kako poručuju, inkluzija obogaćuje cijelu zajednicu.
Procjenjuje se da je za potpuno pokrivanje potreba potrebno zaposliti još približno 2.000 asistenata. Zbog toga je Ministarstvo donijelo Odluku kojom se omogućuje zapošljavanje osobnih asistenata u više od pedeset ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska
Poslušaj članak
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić održao je 27. srpnja 2026. godine sastanak s predstavnicima petnaest udruga osoba s invaliditetom kako bi razgovarali o zapošljavanju osobnih asistenata u ustanovama socijalne skrbi.
Na sastanku je predstavnicima udruga predstavljena Odluka koju je Ministarstvo donijelo prethodnog tjedna. Njezin je cilj osigurati dovoljan broj osobnih asistenata radi provedbe Odluke i Rješenja Ustavnog suda iz prosinca 2025. godine te Uredbe Vlade o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji, također donesene u prosincu 2025.
Ministar Ružić istaknuo je kako udruge i dalje imaju važnu ulogu u sustavu pružanja usluge osobne asistencije. Naglasio je da je cilj izgraditi kvalitetniji i održiviji sustav koji će odgovarati stvarnim potrebama korisnika, pri čemu će osobni asistenti imati jednaka prava bez obzira rade li u udrugama ili javnim ustanovama. To uključuje izjednačavanje materijalnih i nematerijalnih prava, jednake mogućnosti stručnog usavršavanja te odgovarajuću organizacijsku i stručnu podršku.
Dodao je kako je profesionalizacija usluge dugoročan proces, ali važan korak prema većoj dostupnosti i višoj kvaliteti pružanja pomoći.
Podsjetio je i na razvoj sustava osobne asistencije kroz godine. Usluga je prvi put uvedena 2003. godine kao pilot-projekt, 2023. postala je zakonsko pravo, a aktualnim izmjenama nastavlja se njezina standardizacija.
Novi model trebao bi omogućiti veću sigurnost korisnicima, primjerice osiguravanjem zamjenskog asistenta tijekom bolovanja redovitog osobnog asistenta. Ministarstvo će pritom, u suradnji s udrugama, razraditi model financijskih nadoknada kako razlike u uvjetima rada ili primanjima ne bi utjecale na izbor poslodavca.
Govoreći o institutu osobe od povjerenja, ministar je pojasnio da se radi o privremenom rješenju koje se može primijeniti samo kada korisnik nije u mogućnosti odmah pronaći osobnog asistenta. Takva mogućnost može se koristiti isključivo uz potvrdu nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad da na određenom području nema dostupnih osobnih asistenata. Cilj ove mjere jest očuvanje načela neovisnog življenja osoba s invaliditetom.
Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Marica Mirić, istaknula je važnost osiguravanja jednakih standarda usluge osobne asistencije za sve osobe s invaliditetom kako bi im se omogućilo ravnopravno sudjelovanje u društvu u skladu s načelima neovisnog življenja. Pozdravila je planirane izmjene Zakona o osobnoj asistenciji kojima će se privremene mjere dodatno urediti zakonskim okvirom.
Prema trenutačnim podacima, u sustavu djeluje oko 3.400 osobnih asistenata, od kojih je većina zaposlena putem udruga.
Procjenjuje se da je za potpuno pokrivanje potreba potrebno zaposliti još približno 2.000 asistenata. Zbog toga je Ministarstvo donijelo Odluku kojom se omogućuje zapošljavanje osobnih asistenata u više od pedeset ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska. Istodobno, postojeći asistenti moći će odlučiti žele li nastaviti raditi u udrugama ili se prijaviti na natječaje za zapošljavanje u državnim ustanovama socijalne skrbi.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje
Poslušaj članak
Ideja o pokretanju Inkluzivnog centra prirodan je nastavak više od dvadeset godina rada Inkluzivne kuće Zvono iz Belišća na razvoju socijalnih usluga i promicanju uključivosti osoba s invaliditetom i starijih osoba. Tijekom posljednjih šest godina Zvono je, zajedno s Udrugom MI iz Valpova te gradovima Belišćem i Valpovom, razvilo partnerstvo s ciljem stvaranja kvalitetnije i dostupnije podrške stanovnicima cijele Valpovštine.
Potreba za ovakvim centrom proizlazi iz svakodnevnih izazova s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i starije osobe, osobito u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske. Nedostatak prilagođenog prijevoza, arhitektonske prepreke, otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, digitalna isključenost te usamljenost zbog depopulacije ruralnih krajeva dovode do socijalne isključenosti i ograničavaju sudjelovanje u životu zajednice.
Iako su obje udruge i ranije organizirale poludnevne boravke, rehabilitacijske, rekreativne i kreativne aktivnosti, njihova provedba često je ovisila o projektnim natječajima. Poziv Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za širenje mreže socijalnih usluga omogućio je stabilniji model rada i kontinuitet pružanja usluga tijekom trogodišnjeg razdoblja.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje. Od 1. srpnja 2026. korisnicima su dostupni dnevni boravak, klub samozastupnika te sportski, rekreativni i kreativni programi poput vježbi, joge, plesa, dramskih, medijskih i kreativnih radionica.
Od 1. kolovoza 2026. s radom počinje mobilni stručni tim za psihosocijalnu podršku koji čine edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog. Korisnicima će pružati individualnu podršku u njihovim domovima ili kroz grupne radionice, što je posebno važno za osobe koje zbog zdravstvenih, financijskih ili prometnih prepreka ne mogu dolaziti u prostorije centra.
Dnevni boravak nije samo mjesto boravka, nego prostor socijalnog uključivanja, razvoja novih vještina i stvaranja prijateljstava. Osobama s invaliditetom omogućuje izlazak iz izolacije i ostvarivanje vlastitih interesa, a starijim osobama pomaže u prevenciji usamljenosti i institucionalizacije. Istodobno članovima njihovih obitelji pruža prijeko potreban predah, uz sigurnost da su njihovi najbliži u stručnom i poticajnom okruženju.
Jedan od najvažnijih programa projekta jest samozastupanje, kojim osobe s invaliditetom uče donositi odluke, izražavati svoje stavove i aktivno sudjelovati u društvu. Posebno vrijedno iskustvo predstavlja Klub samozastupnika udruge Zvono koji djeluje od 2011. godine. Nakon godina edukacija iz područja ljudskih prava, komunikacijskih vještina i građanskog sudjelovanja, ovaj se uspješan model sada širi na cijelu Valpovštinu.
Iako interes korisnika nadmašuje očekivanja, provedbu projekta otežavaju administrativni zahtjevi europskih fondova. Opsežna dokumentacija i pravila o prihvatljivosti korisnika ponekad predstavljaju prepreku upravo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dodatni izazov predstavljaju pravila o dvostrukom financiranju koja nekim korisnicima ograničavaju sudjelovanje u različitim projektima, iako se radi o različitim uslugama.
Dugoročna održivost ostaje jedno od ključnih pitanja jer profesionalne socijalne usluge zahtijevaju stručne zaposlenike i stabilne izvore financiranja, koje nije moguće trajno osiguravati isključivo projektnim natječajima.
Kolika je stvarna potreba za ovakvim programima pokazuje podatak da je projektom predviđena podrška za 104 korisnika, a gotovo sva mjesta popunjena su već tijekom prvog mjeseca provedbe. To potvrđuje da potrebe zajednice nadilaze kapacitete jednog projekta, zbog čega partneri već planiraju nove programe i izvore financiranja kako bi osigurali nastavak rada Inkluzivnog centra i nakon završetka trogodišnjeg projekta.
Tko su Purger i Purgerica?
Popravi.to za lakšu prijavu komunalnih problema
EKSPERIMENTALNI LIJEK Epilepsija pod kontrolom?
Soft Summer ili ljepota nježnih i elegantnih boja
-
Anita bez cenzurePrije 6 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Civilno društvoPrije 2 danaInkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
-
in MREŽAPrije 6 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
in MREŽAPrije 7 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danJednaki uvjeti za sve osobne asistente
-
KulturaPrije 6 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
in MREŽAPrije 1 danUdruga iz Istre osvojila DOVU 2026
-
VijestiPrije 6 danaKOKAIN PREDNJAČI ‘Bijela pošast’ i ostale droge haraju Europom