Connect with us

Osobe s invaliditetom

Inkluzija kao ključ budućnosti gaminga

Objavljeno

/

Na fotografiji se vidi panel‑rasprava održana u modernom, svijetlom prostoru, vjerojatno knjižnici ili konferencijskoj dvorani. Ispred velike digitalne pozadine sjedi šest sudionika u polukrugu. Svi su usmjereni prema publici i djeluju angažirano u razgovoru. Jedna osoba je u invalidskim kolicima. Tema panela je “Kako inkluzivno dizajnirati videoigre”, što naglašava fokus na pristupačnost i inkluziju u gaming industriji.
Foto: Rikon

Prepreke inkluziji često nisu tehničke, već mentalne i organizacijske. Ključ promjene leži u edukaciji developera, ali i šire javnosti o važnosti inkluzivnog dizajna

Poslušaj članak

Industrija videoigara danas je globalni div – čak četiri puta veća od filmske i glazbene industrije zajedno. Ipak, unatoč impresivnom rastu i utjecaju, dio populacije i dalje ostaje isključen iz svijeta digitalne zabave.

Upravo je to bila središnja tema panela ‘Kako inkluzivno dizajnirati videoigre’, održanog u sklopu projekta Z-FUTURE II, gdje su stručnjaci, developeri i osobe s invaliditetom poslali jasnu poruku: industrija može i mora bolje.

Panel, koji je moderirala Valentina Mišković Yoe, okupio je sudionike Tihanu Grotić, Tina Vodanovića, Benjamina Noaha Maričaka, Mihaela Diklića i Dominika Štroka. Kroz otvorenu i dinamičnu raspravu, uz aktivno sudjelovanje publike – uključujući i osobe s invaliditetom – istaknuto je kako inkluzija treba postati sastavni dio razvoja videoigara, a ne naknadna prilagodba.

Sudionici su naglasili kako inkluzija u videoigrama postoji na dvije razine: ispred ekrana i iza njega. Prva se odnosi na iskustvo igrača, odnosno pristupačnost samih igara, dok druga uključuje proces razvoja – tko sudjeluje u stvaranju igara i na koji način.

Na tehničkoj razini, mnoge igre već nude osnovne opcije pristupačnosti poput prilagodbe kontrola, bolje čitljivosti sučelja, kontrastnih boja, titlova, audio deskripcije ili vizualizacije zvuka, čime se omogućuje širem krugu igrača da sudjeluju u iskustvu igranja.

Ipak, naglašeno je kako inkluzija ne završava na tehničkim rješenjima. Jednako važna je i kvalitetna reprezentacija osoba s invaliditetom unutar samih igara. Česta pogreška industrije je površno uključivanje takvih likova, bez stvarne uloge u priči ili mehanici igre. U popularnoj kulturi invaliditet se često prikazuje stereotipno – kao izvor posebnih moći ili kao prepreka koju treba nadvladati – što ne odražava stvarna iskustva i može dodatno učvrstiti pogrešne predodžbe u društvu.

Upravo zato sudionici su istaknuli važnost uključivanja osoba s invaliditetom u sam proces razvoja igara, od ideje do realizacije. Hrvatski game developer Mihael Diklić, koji i sam ima invaliditet, govorio je o vlastitom iskustvu rada u industriji te o mogućnostima koje postoje kroz programe poticanja samozapošljavanja i poduzetništva. Njegov studio već je ostvario financiranje Hrvatskog audiovizualnog centra za razvoj igre ‘Unseen’, što predstavlja važan korak prema većoj vidljivosti i podršci inkluzivnim projektima.

Na panelu su istaknuti i pozitivni primjeri iz industrije, poput funkcionalnosti vizualizacije zvuka u igrama Fortnite i Minecraft, koje pomažu igračima s oštećenjem sluha da lakše prate događaje u igri, kao i primjeri integracije znakovnog jezika u same narative. S druge strane, istaknuti su i izazovi – primjerice slučaj igre The Sims, gdje su igrači sami razvili modifikacije s invalidskim kolicima, dok službeni proizvođač godinama ističe tehničke prepreke za njihovu implementaciju.

Jedan od ključnih zaključaka panela bio je da inkluzivan dizajn ne oduzima ništa drugim igračima, već svima donosi dodatnu vrijednost. Uspoređen je s niskopodnim tramvajima koji, iako uvedeni prvenstveno zbog osoba u kolicima, danas koriste i mnoge druge skupine. Slično vrijedi i za videoigre – kada su dizajnirane s principima pristupačnosti, postaju kvalitetnije i dostupnije široj publici.

Zaključno, naglašeno je kako prepreke inkluziji često nisu tehničke, već mentalne i organizacijske. Ključ promjene leži u edukaciji developera, ali i šire javnosti o važnosti inkluzivnog dizajna. Panel je ujedno poslužio i kao uvod u likovni i literarni natječaj za srednjoškolce koji provodi Udruga 3. zmaj u sklopu projekta Z-FUTURE II, pozivajući mlade da kroz umjetnost osmisle inkluzivne junake videoigara i prikažu budućnost gaminga bez stereotipa i prepreka.

Osobe s invaliditetom

ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje čovjeka u invalidskim kolicima koji radi na prijenosnom računalu za stolom u uredu. Čovjek nosi bordo košulju i tipka na prijenosnom računalu. Na stolu je mala biljka i drveni organizator. U pozadini se vidi prozor sa žaluzinama i žena koja radi za drugim stolom.
Foto: arhiva

U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa

Poslušaj članak

ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.

Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

Podrška zaposlenicima i poslodavcima

Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.

Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.

U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.

Kako se uključiti

Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor

Objavljeno

/

Napisao/la:

Pet sudionica panel-rasprave sjedi ispred projekcijskog platna, a na stolovima ispred njih nalaze se mikrofoni.
Foto: Ivana Vranješ

U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja

Poslušaj članak

Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.

Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.

– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.

– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.

Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.

– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.

Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.

Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.

– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

„Besplatne” usluge djeci ipak opterećuju obiteljski proračun

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje dvoje ljudi, vjerojatno majku i dijete. Dijete ima obojane ruke od boja te se sprema s rukama slikati na papiru. Njezina majka joj pri tome pomaže.
Foto: srhiva

Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole

Poslušaj članak

Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.

Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.

Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.

To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.

Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.

Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.

Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.

Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu