Ovo su samo neke od asistivnih tehnologija koje pomažu osobama – svakoj prema njegovoj vrsti invaliditeta, da se prilagodi i neometano funkcionira u svojoj radnoj okolini
Pravo na rad je, prema Europskoj konvenciji za ljudska prava, jedno je od temeljnih prava svakoga čovjeka. Međutim, svjedoci smo toga kako se ni u ovom segmentu prema svima ne postupa jednako.
Kad se radi o zapošljavanju osoba s invaliditetom, OSI populacija je još uvijek u velikoj mjeri zapostavljena, što zbog needuciranosti poslodavaca, što zbog loše ili nikakve prilagodbe radnog mjesta.
Upravo prilagodba radnog mjesta ključna je kako bi osoba s invaliditetom mogla pokazati svoj puni potencijal u poslovnom okruženju.
Postoji nekoliko asistivnih alata koji mogu doprinijeti boljoj produktivnosti osoba s invaliditetom na radnom mjestu. Jedna od takvih asistivnih pomagala su i ergonomske tipkovnice.
Takve vrste tipkovnica pomažu osobama koje imaju invaliditet gornjih eksremiteta – ruku ili zapešća.
Postoje tipkovnice različitih veličina, a koje se mogu prilagoditi korisniku. Koristeći njih smanjuje se raspon pokreta koji osoba s invaliditetom mora napraviti kako bi koristila tipkovnicu. Ovakve tipkovnice mogu stati između naslona za ruke na invalidskim kolicima što osobi koja koristi takvu tipkovnicu stvara minimalan napor pri pokretu ruku.
Nadalje, specijalizirane programabilne tipkovnice omogućuju prilagođenije rasporede i značajke. Tipkovnice visoke vidljivosti uključuju veći kontrast boja ili veće tipke kako bi ih bilo lakše vidjeti. Naljepnice za povećanje kontrasta također su jedan od prilagodljivih alata koji najviše mogu pomoći osobama s oštećenjem vida.
Također postoje i virtualne tipkovnice ili tipkovnice na zaslonu računala, a osobe smanjene pokretljivosti gornjih ekstremiteta mogu se služiti njome pomoću miša ili zaslona osjetljivog na dodir. Postoje i napredne postavke gdje korisnik mišem može upravljati pomicanjem glave ili očiju.
Kada su u pitanju osobe oštećenog sluha, njima je za rad potrebna prilagodba u vidu slušnih pomagala, dok bi oni kojima to nije dovoljno kako bi funkcionirali na poslu trebali koristiti pojačivače zvuka. To se može postići koristeći Bluetooth sustav, audio indukcijske petlje, FM ili infracrvene sustave.
Također, ako gluhe osobe moraju prisustvovati na poslovnim sastancima, treba im se omogućiti titlove za praćenje sastanaka. Oni pomažu gluhim i nagluhim osobama da mogu pratiti i razumiju sve što je izrečeno na sastanku.
Što se tiče osoba s oštećenjem vida njima je za rad neophodan softver za prepoznavanje glasa. Pomoću glasovnih naredbi slijepe osobe mogu diktirati tekst ukoliko im je potrebno da izrade neki dokument i slično. U današnje vrijeme postoji dosta softvera kao što su Siri i Alexa na novijim mobilnim telefonima.
Isto tako, postoje povećala zaslona. Korisnik može postaviti kursor iznad područja koje želi povećati ili ga postaviti da se automatski pomiče unaprijed određenom brzinom. Mnoga povećala zaslona također omogućuju korisniku povećanje kontrasta boja kako bi lakše prepoznao što piše na zaslonu.
Neke platforme imaju ugrađena povećala zaslona. Windows nudi Windows Magnifier, Apple ima Display Zoom, dok se korisnici Androida mogu poslužiti s Magnifierom. Isto tako postoje alternative kao što su SuperNova i ZoomText.
Naposljetku, postoji i nešto što se zove Brailleovi zasloni. Riječ je o elektroničkoj tipkovnici na Brailleovom pismu. Brailleovi zasloni povezuju se s računalima, tabletima ili pametnim telefonima i omogućuju vam da upisujete i čitate tekst na Brailleovom pismu.
To omogućuje slijepim i slabovidnim osobama da brže i efikasnije obavljaju svoje radne zadatke.
Ovo su samo neke od asistivnih tehnologija koje pomažu osobama – svakoj prema njegovoj vrsti invaliditeta, da se prilagodi i neometano funkcionira u svojoj radnoj okolini.