Connect with us

Vijesti

HZMO Obavijest o zakonskim izmjenama od 1. siječnja 2024.

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje dvije zatvorene knjige, otvorenu bilježnicu i kemijsku olovku na tamnoj površini. Na slici se također nalazi plavi pravokutnik s tekstom “Informiraj se” i logo “hzmo”.
Foto: HZMO

Na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donesen je pregled zakonskih izmjena koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024., a koje u nastavku donosimo u cijelosti

Zakon o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 156/23, dalje u tekstu: ZI Zakona o dodatku)

Prema ZI Zakona o dodatku, korisnicima kojima je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina, osnovica za dodatak je mjesečna svota osnovne mirovine i isti određuje se u postotku od 27 posto od osnovne mirovine.

Pravo na dodatak od 27 posto  se ostvaruje za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskoga staža navršenog do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje (do 31. prosinca 2001.), kao i za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskoga staža ostvarenog nakon 1. siječnja 2002., odnosno od dana stupanja u obvezno mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje.

Korisnicima mirovine, kojima je do dana stupanja na snagu ZI Zakona o dodatku određen dodatak na osnovnu mirovinu, s danom stupanja na snagu ZI Zakona o dodatku određuje se dodatak na osnovnu mirovinu pripadajuću od 1. siječnja 2024. prema ZI Zakona o dodatku, ako je mirovina u isplati.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će, po službenoj dužnosti, tim korisnicima mirovine odrediti dodatak na osnovnu mirovinu prema ZI Zakona o dodatku, bez donošenja rješenja.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 156/23, dalje u tekstu: ZID ZOHBDR)

Odredbe ZID ZOHBDR-a usklađene su sa Zakonom o mirovinskom osiguranju.

ZID ZOHBDR-om je omogućeno korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane u cijelosti ili dijelom sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske da im se za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena mirovina isplaćuje s mirovinskim faktorom 0,8.

Iznos obiteljske mirovine iza umrlog hrvatskog branitelja HRVI iz Domovinskog rata, kojima je bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu do smrti, koji je umro zbog ozljede ili bolesti izvan okolnosti obrane suvereniteta ili umrlog hrvatskog branitelja i umrlog HRVI koji je bio osiguranik ili korisnik mirovine, određuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu sljedećih mirovinskih faktora:

  • 0,77 za mirovinu samo bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno samo dijete
  • 0,88 za dva člana obitelji
  • 1,0 za tri člana obitelji
  • 1,1 za četiri ili više.

Bračni drug/izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja i umrlog HRVI, koji je bio osiguranik ili korisnik mirovine, stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina  života (bez obzira na dob koju je imao u trenutku smrti).

Korisnicima obiteljske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u, koji su nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena, isplata mirovine se ne obustavlja niti smanjuje.

Korisnici najniže starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine ili obiteljske mirovine ostvarene temeljem ZOHBDR-a ili ZOMO-a, imaju pravo na najnižu mirovinu i u slučaju zaposlenja do polovice punog radnog vremena.

Korisnici najniže invalidske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u, kojima je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, imaju pravo na najnižu mirovinu za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena.

Korisnici najniže invalidske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u, kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, imaju pravo na najnižu mirovinu za vrijeme zaposlenja manje od 3,5 sati dnevno.

Korisnicima mirovine kojima je isplata najniže mirovine za vrijeme zaposlenja bila obustavljena, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje uspostaviti će isplatu najniže mirovine bez donošenja rješenja, najkasnije u roku od tri mjeseca, ako je to za korisnika povoljnije.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe (NN 156/23, dalje u tekstu: ZID Zakona)

ZID Zakonom predviđene su četiri ključne izmjene:

  • ublažavanje uvjeta prebivališta
  • povećanje prihodovnog cenzusa
  • povećanje svote nacionalne naknade
  • isplata putem pošte na izričit zahtjev korisnika.

Uvjet neprekidnog prebivališta na području Republike Hrvatske neposredno prije podnošenja zahtjeva, snižava se s 20 na 10 godina.

Jedan od dodatnih uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, prihodovni cenzus, odnosno visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva ostvaren u prethodnoj godini po članu kućanstva mjesečno, podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300,00 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini.

Vezano uz dodatni uvjet da korisnik nacionalne naknade za starije osobe ne smije imati  sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, ZID Zakonom propisuje se iznimka za one situacije kada je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje ugovora.

Iznos nacionalne naknade za starije osobe od 1. siječnja 2024. iznosi 150,00 eura.

Od 1. siječnja 2024. isplata nacionalne naknade omogućuje se i putem pošte na adresu, na zahtjev korisnika.

Zavod će, počevši od 1. siječnja 2024. po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, odrediti nacionalnu naknadu zatečenim korisnicima u novom iznosu, a radi osiguranja iste razine prava kao za nove korisnike.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (NN 156/23 – na snagu stupa 1. ožujka 2024., dalje u tekstu: ZID ZDD), Zakon o inkluzivnom dodatku (NN 156/23, dalje u tekstu: ZOID)

Novina koju donosi ZID ZDD je povećanje dohodovnog cenzusa sa 70 posto (309,01 eura) na 140 posto (618,02 eura) proračunske osnovice. S obzirom da proračunska osnovica iznosi 441,44 eura, pravo na doplatak za djecu počevši od 1. ožujka 2024. moći će ostvariti svi čiji ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno u 2023. neće prijeći 618,02 eura.

Svota doplatka za djecu određivat će se prema pet cenzusnih grupa, ovisno o postotku od proračunske osnovice (PO):

Ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečnoVisina doplatka za djecu
u % od proračunske osnovice
Svota doplatka u eurima
do 20% PO
(0-88,29 eura)
14 %61,80
iznad 20% do 40% PO
(88,30-176,58 eura)
12,5 %55,18
iznad 40% do 60% PO
(176,59-264,86 eura)
11 %48,56
iznad 60% do 100% PO
(264,87-441,44 eura)
9 %39,73
iznad 100% do 140% PO
(441,45-618,02 eura)
7 %30,90

Stupanjem na snagu ZOID-a (1. siječnja 2024.) prestaju važiti odredbe Zakona o doplatku za djecu koje se odnose na ostvarivanje prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja.

Od 1. siječnja 2024. pravo korisnika doplatka za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom, bit će (između ostalih prava) objedinjeno u pravu na inkluzivni dodatak, koji se ostvaruje u sustavu socijalne skrbi.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od 1. siječnja 2024. neće pokretati postupke radi pribavljanja nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o vrsti i težini oštećenja zdravlja djeteta.

Za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak nadležan je Hrvatski zavod za socijalni rad, koji će za zatečene korisnike prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom na dan 31. prosinca 2023., po službenoj dužnosti, provesti postupak radi odlučivanja o pravu na inkluzivni dodatak, koji će im u slučaju priznanja tog prava, pripadati od 1. siječnja 2024.

Hrvatski zavod za socijalni rad će korisnicima prava na doplatak za djecu s težim ili teškim invaliditetom zatečenima na dan 31. prosinca 2023., počevši od 1. siječnja 2024. do posljednjeg dana u mjesecu u kojem će donijeti rješenje o pravu na inkluzivni dodatak, preuzeti isplatu svote doplatka za djecu u visini od 110,36 eura mjesečno, određenu u visini od 25 posto od proračunske osnovice (441,44 eura).

Zatečenim korisnicima prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, kojima je svota doplatka za djecu određena prema dohodovnom cenzusu s uvećanjem od 25 posto, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivat će tu svotu doplatka za djecu do 29. veljače 2024.

Navedeni korisnici prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom, mogu u skladu s prijelaznom odredbom ZID ZDD-a, podnijeti zahtjev za priznanje prava na doplatak za djecu od 1. ožujka 2024. prema dohodovnom cenzusu. O navedenom će svi korisnici biti pravovremeno obaviješteni.

U odnosu na visinu svote doplatka za djecu korisnika koji to pravo ostvaruju prema propisu o pravima hrvatskih branitelja, ističemo da će se ista i nakon stupanja na snagu ZID ZDD-a određivati u najvišem predviđenom iznosu.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati
Klikni za komentiranje

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Vijesti

Plaće rastu, ali ne svima jednako

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Plaće u Hrvatskoj nastavile su rasti, no iza pozitivnog trenda kriju se velike razlike među sektorima, zanimanjima i regijama

Poslušaj članak

Pokazuje to analiza plaća koju je, na temelju podataka iz servisa MojaPlaća, provela Alma Career Croatia, prepoznatljiva po portalu MojPosao.

Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.

Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.

IT i dalje na vrhu ljestvice plaća

Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.

U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.

Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.

Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.

Turizam raste, ali ne jednako za sve

S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.

Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.

Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.

Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.

Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.

Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više

Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.

Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.

U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu

Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.

Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.

Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Vijesti

Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba u poslovnom odijelu potpisuje dokument za radnim stolom uz prijenosno računalo.
Foto: arhiva

Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?

Poslušaj članak

Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.

Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?

Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.

S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.

Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.

Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.

Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Vijesti

Hoće li rasti broj oglasa za posao s navedenim iznosom plaće?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
Foto: Pixabay

Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti

Poslušaj članak

No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?

Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.

Većina očekuje da će sve ostati po starom

U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.

Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.

Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.

Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.

Dio građana ipak očekuje pomake

S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.

Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu