Na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donesen je pregled zakonskih izmjena koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024., a koje u nastavku donosimo u cijelosti
Zakon o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 156/23, dalje u tekstu: ZI Zakona o dodatku)
Prema ZI Zakona o dodatku, korisnicima kojima je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina, osnovica za dodatak je mjesečna svota osnovne mirovine i isti određuje se u postotku od 27 posto od osnovne mirovine.
Pravo na dodatak od 27 posto se ostvaruje za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskoga staža navršenog do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje (do 31. prosinca 2001.), kao i za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskoga staža ostvarenog nakon 1. siječnja 2002., odnosno od dana stupanja u obvezno mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje.
Korisnicima mirovine, kojima je do dana stupanja na snagu ZI Zakona o dodatku određen dodatak na osnovnu mirovinu, s danom stupanja na snagu ZI Zakona o dodatku određuje se dodatak na osnovnu mirovinu pripadajuću od 1. siječnja 2024. prema ZI Zakona o dodatku, ako je mirovina u isplati.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će, po službenoj dužnosti, tim korisnicima mirovine odrediti dodatak na osnovnu mirovinu prema ZI Zakona o dodatku, bez donošenja rješenja.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 156/23, dalje u tekstu: ZID ZOHBDR)
Odredbe ZID ZOHBDR-a usklađene su sa Zakonom o mirovinskom osiguranju.
ZID ZOHBDR-om je omogućeno korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane u cijelosti ili dijelom sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske da im se za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena mirovina isplaćuje s mirovinskim faktorom 0,8.
Iznos obiteljske mirovine iza umrlog hrvatskog branitelja HRVI iz Domovinskog rata, kojima je bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu do smrti, koji je umro zbog ozljede ili bolesti izvan okolnosti obrane suvereniteta ili umrlog hrvatskog branitelja i umrlog HRVI koji je bio osiguranik ili korisnik mirovine, određuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu sljedećih mirovinskih faktora:
0,77 za mirovinu samo bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno samo dijete
0,88 za dva člana obitelji
1,0 za tri člana obitelji
1,1 za četiri ili više.
Bračni drug/izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja i umrlog HRVI, koji je bio osiguranik ili korisnik mirovine, stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života (bez obzira na dob koju je imao u trenutku smrti).
Korisnicima obiteljske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u, koji su nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena, isplata mirovine se ne obustavlja niti smanjuje.
Korisnici najniže starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine ili obiteljske mirovine ostvarene temeljem ZOHBDR-a ili ZOMO-a, imaju pravo na najnižu mirovinu i u slučaju zaposlenja do polovice punog radnog vremena.
Korisnici najniže invalidske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u, kojima je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, imaju pravo na najnižu mirovinu za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena.
Korisnici najniže invalidske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u, kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, imaju pravo na najnižu mirovinu za vrijeme zaposlenja manje od 3,5 sati dnevno.
Korisnicima mirovine kojima je isplata najniže mirovine za vrijeme zaposlenja bila obustavljena, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje uspostaviti će isplatu najniže mirovine bez donošenja rješenja, najkasnije u roku od tri mjeseca, ako je to za korisnika povoljnije.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe (NN 156/23, dalje u tekstu: ZID Zakona)
ZID Zakonom predviđene su četiri ključne izmjene:
ublažavanje uvjeta prebivališta
povećanje prihodovnog cenzusa
povećanje svote nacionalne naknade
isplata putem pošte na izričit zahtjev korisnika.
Uvjet neprekidnog prebivališta na području Republike Hrvatske neposredno prije podnošenja zahtjeva, snižava se s 20 na 10 godina.
Jedan od dodatnih uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, prihodovni cenzus, odnosno visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva ostvaren u prethodnoj godini po članu kućanstva mjesečno, podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300,00 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini.
Vezano uz dodatni uvjet da korisnik nacionalne naknade za starije osobe ne smije imati sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, ZID Zakonom propisuje se iznimka za one situacije kada je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje ugovora.
Iznos nacionalne naknade za starije osobe od 1. siječnja 2024. iznosi 150,00 eura.
Od 1. siječnja 2024. isplata nacionalne naknade omogućuje se i putem pošte na adresu, na zahtjev korisnika.
Zavod će, počevši od 1. siječnja 2024. po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, odrediti nacionalnu naknadu zatečenim korisnicima u novom iznosu, a radi osiguranja iste razine prava kao za nove korisnike.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (NN 156/23 – na snagu stupa 1. ožujka 2024., dalje u tekstu: ZID ZDD), Zakon o inkluzivnom dodatku (NN 156/23, dalje u tekstu: ZOID)
Novina koju donosi ZID ZDD je povećanje dohodovnog cenzusa sa 70 posto (309,01 eura) na 140 posto (618,02 eura) proračunske osnovice. S obzirom da proračunska osnovica iznosi 441,44 eura, pravo na doplatak za djecu počevši od 1. ožujka 2024. moći će ostvariti svi čiji ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno u 2023. neće prijeći 618,02 eura.
Svota doplatka za djecu određivat će se prema pet cenzusnih grupa, ovisno o postotku od proračunske osnovice (PO):
Ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno
Visina doplatka za djecu u % od proračunske osnovice
Svota doplatka u eurima
do 20% PO (0-88,29 eura)
14 %
61,80
iznad 20% do 40% PO (88,30-176,58 eura)
12,5 %
55,18
iznad 40% do 60% PO (176,59-264,86 eura)
11 %
48,56
iznad 60% do 100% PO (264,87-441,44 eura)
9 %
39,73
iznad 100% do 140% PO (441,45-618,02 eura)
7 %
30,90
Stupanjem na snagu ZOID-a (1. siječnja 2024.) prestaju važiti odredbe Zakona o doplatku za djecu koje se odnose na ostvarivanje prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja.
Od 1. siječnja 2024. pravo korisnika doplatka za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom, bit će (između ostalih prava) objedinjeno u pravu na inkluzivni dodatak, koji se ostvaruje u sustavu socijalne skrbi.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od 1. siječnja 2024. neće pokretati postupke radi pribavljanja nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o vrsti i težini oštećenja zdravlja djeteta.
Za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak nadležan je Hrvatski zavod za socijalni rad, koji će za zatečene korisnike prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom na dan 31. prosinca 2023., po službenoj dužnosti, provesti postupak radi odlučivanja o pravu na inkluzivni dodatak, koji će im u slučaju priznanja tog prava, pripadati od 1. siječnja 2024.
Hrvatski zavod za socijalni rad će korisnicima prava na doplatak za djecu s težim ili teškim invaliditetom zatečenima na dan 31. prosinca 2023., počevši od 1. siječnja 2024. do posljednjeg dana u mjesecu u kojem će donijeti rješenje o pravu na inkluzivni dodatak, preuzeti isplatu svote doplatka za djecu u visini od 110,36 eura mjesečno, određenu u visini od 25 posto od proračunske osnovice (441,44 eura).
Zatečenim korisnicima prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, kojima je svota doplatka za djecu određena prema dohodovnom cenzusu s uvećanjem od 25 posto, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivat će tu svotu doplatka za djecu do 29. veljače 2024.
Navedeni korisnici prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom, mogu u skladu s prijelaznom odredbom ZID ZDD-a, podnijeti zahtjev za priznanje prava na doplatak za djecu od 1. ožujka 2024. prema dohodovnom cenzusu. O navedenom će svi korisnici biti pravovremeno obaviješteni.
U odnosu na visinu svote doplatka za djecu korisnika koji to pravo ostvaruju prema propisu o pravima hrvatskih branitelja, ističemo da će se ista i nakon stupanja na snagu ZID ZDD-a određivati u najvišem predviđenom iznosu.
Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju
U cilju razmjene iskustava iz područja socijalne skrbi i podrške zapošljavanju teže zapošljivih osoba, predstavnici organizacije DOST – Agencije za održivo i operativno socijalno osiguranje (The Agency for Sustainable and Operative Social Provision) iz azerbejdžanskog grada Bakua, od 6. do 9. travnja posjetili su Grad Zagreb.
U okviru posjeta, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović održala je sastanak s članovima izaslanstva na čelu s predsjedavajućim Agencije, Faridom Mammadovom.
„Uvijek ističem značaj umrežavanja jer svima nam je u cilju razvoj što boljih i kvalitetnijih socijalnih usluga. Zato nam je od iznimne važnosti i ova naša suradnja tijekom koje ćemo imati priliku predstavili pojedine kvalitetne i inspirativne modele i prakse koje provodi Grad Zagreb.“, naglasila je pročelnica.
Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže ( European social network) sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju.
Posjet predstavnika agencije DOST Gradu Zagrebu ima za cilj razmjenu iskustava, znanja i modela uspješne prakse usmjerene socijalnom uključivanju, radnoj aktivaciji i poticanju zapošljavanja.
Predstavnici izaslanstva posjetili su i suradničke organizacije na području Grada Zagreba u kojima su im prezentirane uloge, djelokrug rada, primjeri dobre prakse i međusektorske suradnje: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK Zagreb I, Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, Službu Grada Zagreba Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Plavi ured i Volonterski centar Zagreb.
Radni posjet rezultirao je dogovorima o daljnjoj suradnji i međusobnoj razmjeni znanja u cilju preuzimanja i implementiranja konkretnih modela politika i praksi koje su se pokazale uspješnim u radu Grada Zagreba i suradničkih organizacija, odnosno agencije DOST.
U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane
Gradska četvrt Stenjevec s nestrpljenjem je iščekivala otvorenje prvog dječjeg vrtića u Španskom, i to nakon dugih petnaest godina.
Radovi na vrtiću, sa smještajem za deset skupina djece, privode se kraju i bit će spreman za novu pedagošku godinu, a vrijednost ovog projekta iznosi 6, 6 milijuna eura.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, u pratnji svojih zamjenika, jučer je pri obilasku radova izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ovaj vrtić u Stenjevcu jedan od 28 sličnih projekata. – Do ove jeseni bit ćemo na 20 realiziranih projekata vrtića otkad sam preuzeo upravljanje gradom, na što smo iznimno ponosni. Važno nam je gdje je god moguće za gradske projekte osigurati i europska sredstva, jer time povećavamo ukupni volumen naših investicija u kvalitetu života Zagrepčana, ali gradske vrtiće gradimo primarno sredstvima iz gradskog proračuna – rekao je gradonačelnik Tomašević.
U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, dodao je Tomašević, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane.
Gradonačelnik, dakako, nije mogao izbjeći novinarska pitanja vezana za spor s inicijativom Hod za život, koja ga optužuje da je sabotirao održavanje njihova koncerta na Trgu bana Jelačića jer je, eto, od njih zatražio popis izvođača.
– Nije neuobičajeno da se od organizatora traži popis izvođača kako bi se procijenilo je li površina dostatna za takve koncerte – rekao je Tomašević.
Novi implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču
Sjajna je to vijest za ljude s gotovo potpunom paralizom kojima sposobnost jednostavne komunikacije u stvarnom vremenu predstavlja izazov.
Stoga su znanstvenici diljem svijeta godinama radili na rješavanju tog problema razvojem uređaja koji mogu dekodirati moždane signale i prevesti ih u pokrete računalnog kursora ili tekst. No u tome su tek djelomično uspijevali budući da su implantati u mozgu omogućavali ljudima tipkanje pomoću virtualne tipkovnice, tzv. BCI tipkovnice, ali brzina je bila frustrirajuće spora.
Međutim, tim znanstvenika iz kompanije BrainGate ovih dana izvještava da je njihova BCI tipkovnica pomogla dvjema osobama s paralizom tipkati brzinom do 22 riječi u minuti, gotovo jednako brzo kao što prosječna osoba može pisati tekst pomoću pametnog telefona.
– Ovo je važan tehnički napredak koji tipkanje mozak-računalo mnogo više približava praktičnim brzinama komunikacije za ljude s paralizom – kaže Edward Chang, profesor neurološke kirurgije, koji nije bio uključen u studiju.
– S oko 22 riječi u minuti, ovo je među najbržim BCI-jima za tipkanje do sada i dramatično brži od većine ranijih neuronskih uređaja za pravopis – kaže Chang, koji je radio na drugom BCI-ju za dekodiranje govora.
BCI tehnologija značajno je napredovala od svog nastanka 1960-ih, kada su istraživači počeli koristiti pojedinačne elektrode implantirane u mozgove majmuna kako bi bilježili njihovu neuronsku aktivnost.
Prethodne verzije ovih sustava za tipkanje zahtijevale su od sudionika da kontroliraju kursor na zaslonu i pojedinačno biraju slova, što je puno sporije od mogućnosti pristupa bilo kojoj tipki u bilo kojem trenutku pomoću prstiju. Novo istraživanje pokazuje kako implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču.
Autor studije Justin Jude i njegovi kolege trenirali su svoj BCI koristeći umjetnu inteligenciju da prepozna namjeravane pokrete ruku ili prstiju iz dijela područja pokreta mozga, nazvanog precentralni girus, dok su sudionici pokušavali pomaknuti svoje paralizirane ruke ili prste. Model umjetne inteligencije predvidio je slova na QWERTY tipkovnici kojima su pokreti najvjerojatnije odgovarali. Testirali su svoj sustav na dva sudionika: jednoj osobi s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, progresivnom neurološkom bolešću koja uzrokuje paralizu, i jednoj s ozljedom leđne moždine koja ih je ostavila paraliziranima, ali su i dalje mogli govoriti. Koristeći uređaj, potonji sudionik mogao je tipkati brzinom od 110 znakova ili 22 riječi u minuti, dok je tipkanje drugog sudionika bilo sporije, ali i dalje impresivno za nekoga tko nije imao sposobnost govora.
– Jedna od stvari o kojima puno pričamo je brzina komunikacije. Razlog zašto to radimo nije samo da bismo imali brži sustav od nekog drugog, nego da paraliziranim ljudima bitno podignemo kvalitetu života – kaže Daniel Rubin, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard, koji je bio koautor nove studije.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
KulturaPrije 3 dana
in MREŽAPrije 3 dana
VijestiPrije 2 dana