Osuđujući polarizaciju i državnu represiju u Srbiji, zastupnici zahtijevaju otvorenu istragu novosadske tragedije i uspostavu misije EU-a za utvrđivanje činjenica

U rezoluciji Europski parlament oštro osuđuje aktualnu političku polarizaciju i državnu represiju u Srbiji godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu. Zastupnici zahtijevaju provođenje sveobuhvatnih i transparentnih pravne postupaka kako bi se osobe odgovorne za pad krova na željezničkoj stanici privele pravdi.

Pravo na prosvjed

Uz potporu pravu srpskih studenata i građana na mirne prosvjede, Parlament poziva na odgovornost i demokratske reforme u zemlji. Građanska hrabrost, predanost nenasilju i angažman mladih važni su, kažu zastupnici, za unapređenje perspektive članstva Srbije u Europskoj uniji.

Duboko su zabrinuti zbog napete i polarizirane klime potaknute govorom mržnje, propagandom protiv EU-a i proruskom propagandom te kampanjama ocrnjivanja koje šire mediji i dužnosnici pod kontrolom vlade.

Zastupnici smatraju da predstavnici vlade nisu ništa učinili kako bi se Srbija suočila i prihvatila svoju prošlost. Posebno osuđujući praksu nezakonitog nadzora, uključujući upotrebu špijunskog softvera Pegasus, te upotrebu dalekometnih akustičkih uređaja i suzavca protiv civila, zastupnici u Europskom parlamentu smatraju srbijansko vodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokracije u zemlji.

Pozivajući na hitne i nepristrane istrage o navodnim zlostavljanjima prosvjednika, eurozastupnici također oštro osuđuju nezakonita uhićenja i protjerivanja građana EU-a koji su izražavali potporu studentskim prosvjedima. Osuđuju i napade na pripadnike nacionalnih manjina, među ostalim na Slovake u Bačkom Petrovcu, Rumunje, Bugare i Hrvate, te upotrebu uvreda na etničkoj osnovi od strane provladinih medija.

U rezoluciji se izražava žaljenje zbog verbalnih napada visokih srbijanskih dužnosnika na zastupnike u Europskom parlamentu koji su se angažirali u prosvjedima  i odbacuju neutemeljene tvrdnje srbijanskih vlasti kojima se EU optužuje za organiziranje prosvjeda.

Osiguravanje slobodnih i poštenih izbora u Srbiji

Napominjući da su prethodni izbori održani u nepoštenim uvjetima narušenima pritiskom na birače i kupnjom glasova, Parlament poziva na hitnu i potpunu provedbu preporuka OESS-a/ODIHR-a o I-EOM-a kako bi se osigurao slobodan i pošten izborni proces, uključujući neovisne revizije registara birača i jednak pristup medijima za sve političke aktere.

Parlament ističe svoju čvrstu predanost izgledima Srbije za članstvo u EU-u, pod uvjetom da je postignut mjerljiv napredak u poštovanju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, kao i potpunom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i sankcijama protiv Rusije.

Zastupnici žele da se visoki dužnosnici EU-a suzdrže od davanja neutemeljenih izjava u kojima se hvale procesi reformi u Srbiji i pozdravljaju ‘novi ton’ predsjednice Komisije Ursule von der Leyen tijekom njezina nedavnog posjeta Srbiji, ‘koji je vjerodostojniji u pogledu dubokih problema i negativnih rezultata Srbije vezano uz temeljne reforme’.

Rezolucijom se podupire brzo upućivanje misije EU-a za utvrđivanje činjenica u Srbiju, uz sudjelovanje Europskog parlamenta, kako bi se procijenilo stanje na terenu, uključujući stanje demokracije, aktualne prosvjede i represija protiv sudionika.

Rezolucija je usvojena s 457 glasova za, 103 protiv i 72 suzdržana.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nagradu Daphne Caruana Galizia za novinarstvo za 2025. dobila je platforma Follow the Money za razotkrivanje tajnih financijskih mreža koje su omogućile Rusiji trgovinu naftom i izbjegavanje sankcija

Istraživanje, pod vodstvom platforme za istraživačko novinarstvo Follow the Money u suradnji s medijima iz Belgije, Danske, Grčke, Italije, Nizozemske, Norveške, Njemačke i Ujedinjene Kraljevine, razotkrilo je da su brodovlasnici zapadnih zemalja prodali 230 starih tankera ruskoj floti u sjeni zaradivši više od 6 milijardi eura.

Svečanoj dodjeli nagrade u dvorani Daphne Caruana Galizia u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu prisustvovali su predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, potpredsjednica nadležna za Nagradu Pina Picierno i predstavnici paneuropskog neovisnog žirija.

– Nagrada Daphne Caruana Galizia svjedoči o neraskidivoj vezi između slobodnog tiska, demokracije i mira. U vrijeme kada autoritarni režimi pokušavaju ušutkati istinu i iskriviti stvarnost, Europa stoji ujedinjena iza novinara koji otkrivaju korupciju i svih onih koji odbijaju biti ušutkani – izjavila je Metsola.

U razdoblju od 21. svibnja do 31. srpnja 2025. stotine novinara iz svih 27 država članica kandidirale su svoje radove. Žiri je odabrao pobjednika među deset finalista od ukupno 326 prijavljenih radova.

Pod vodstvom platforme Follow the Money i u suradnji s 13 redakcija i 40 novinara, istraživanje je razotkrilo da su brodovlasnici zapadnih zemalja prodali 230 starih tankera ruskoj floti u sjeni zaradivši više od 6 milijardi eura. Novinari su otkrili da brodovi, čija je vlasnička struktura nejasna, često plove bez primjerenog osiguranja od odgovornosti za štetu u okolišu te stoga predstavljaju znatan ekološki rizik.

Kombinirajući tradicionalno istraživačko novinarstvo, analizu podataka i satelitsko praćenje, autori nagrađenog rada ušli su u trag složenim korporacijskim vlasničkim strukturama, analizirali obrasce prometa i razotkrili ljudsku cijenu te trgovine kroz intervjue članova posada koji su radili u opasnim uvjetima.

Istraživanje je prokazalo složenu mrežu europskih aktera umiješanih u rusko izbjegavanje sankcija, uključujući osam agencija za zapošljavanje posade flote u sjeni koje su djelovale unutar europskih granica, pri čemu su otkrili da dvadeset takvih agencija ima sjedište u Ukrajini. Novinari su povezali članove posada šezdeset plovila flote u sjeni s društvima u europskim zemljama, otkrivajući upletenost europskih poduzeća u rusko ratno gospodarstvo.

Izdavači partneri istraživanja su Follow the Money (Nizozemska), De Tijd (Belgija), Süddeutsche Zeitung (Njemačka), WDR (Njemačka), NDR (Njemačka), The Times (Ujedinjena Kraljevina), SourceMaterial (Ujedinjena Kraljevina), IRPIMedia (Italija), OCCRP, NRK (Norveška), Danwatch (Danska), Solomon (Grčka), Inside Story (Grčka), Dialogue Earth.

Utemeljena pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta, nagrada je nazvana po malteškoj istraživačkoj novinarki i blogerici Daphne Caruani Galiziji koja je ubijena u listopadu 2017. Dodjeljuje se kao priznanje za izniman novinarski rad kojim se promiču ili brane temeljna načela i vrijednosti Europske unije, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i ljudska prava.

Sudjelovanje u izboru za nagradu otvoreno je profesionalnim novinarima i timovima  koji trebaju dostaviti istraživačke radove objavljene ili emitirane u medijima sa sjedištem u jednoj od 27 država članica Europske unije. Nagrada i popratni novčani iznos od 20.000 eura svjedoče o snažnoj potpori Europskog parlamenta istraživačkom novinarstvu te o važnosti zaštite novinara diljem svijeta.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

U organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj 26. rujna održana je panel-rasprava ‘Europska proizvodnja i borba protiv nestašice lijekova’

Problem nestašice kritičnih lijekova posljednjih godina izražen je u EU, a razlozi su višestruki. Ove godine u ožujku Europska komisija predložila je Zakon o kritičnim lijekovima. Cilj je osigurati stratešku autonomiju i otpornost farmaceutskog sektora te tako doprinijeti boljoj zaštiti zdravlja građana i pripravnosti sektora za buduće krize.

Predstavnicima državnih i javnih institucija, akademske zajednice i brojnim udruženjima predstavljeni su ključni prijedlozi Europske unije usmjereni na jačanje strateške autonomije u području farmaceutske industrije.

U uvodnom govoru ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je da je sagledavanje problema potencijalne nestašice lijekova, koja može imati posljedice na zdravstveni sustav, iz perspektive Ministarstva zdravstva izuzetno važno kako bi se na vrijeme reagiralo.

– Nema većeg problema za zdravstveni sustav i naše pacijente nego kada problem rješavamo kad je već nastao. Drago mi je da na panel-raspravi sudjeluje struka. Naime, struka određuje što zdravstvena administracija mora raditi – rekla je ministrica. Naglasila je da svi prijedlozi i zaključci moraju biti provedivi, jer najgore je kada je sve mrtvo slovo na papiru.

– Moj zadatak kao ministrice zdravstva je da osiguram dostupnost lijekova, sigurnu primjenu lijekova te pravodobnu primjenu lijekova – pojasnila je Hrstić. Smatra kako je važno da se kroz godine prepoznaju problemi i nominiraju projekti koji će osigurati da hrvatski pacijenti u pravom trenutku imaju lijekove u bolničkom i izvanbolničkom sustavu.

– Ministarstvo zdravstva pratit će struku kroz brojne projekte financirane i iz europskih fondova te ćemo zasigurno pratiti sve direktive koje iz Europe dolaze – poručila je ministrica Hrstić.

Prijedlog Zakona o kritičnim lijekovima, s ciljem jačanja strateške autonomije Europske unije u području farmaceutske industrije, predstavio je zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.

– Postajemo sve više ovisni o uvozu lijekova iz Indije i Kine, a to se posebno odnosi na generičke lijekove. Međutim, nije pozitivan trend niti ono što se sada događa s Amerikom: 15 posto carine u sporazumu koji je u korist Amerike naštetit će kompetitivnosti inovativne industrije. Poznato je koliko Trumpova administracija vrši pritisak na inovativne kompanije, uključujući europske, da krenu investirati u proizvodne kapacitete u Americi. Kad gledamo geopolitičku situaciju u svijetu, sve više je sila glavni kriterij svega i ako niste u stanju biti neovisni, ako ne možete ovisiti sami o sebi, imate veliki problem – pojasnio je Sokol.

Također, broj kliničkih ispitivanja u zadnjih desetak godina u Europi stagnira, dok u Americi i Kini raste. Nestašici lijekova u Europi doprinosi i to što neke države članice gomilaju zalihe bitnih lijekova za čak šest mjeseci.

– Prema ovom zakonu uvodimo jedinstvenu nabavu kritičnih lijekova, gdje će više država zajednički moći nastupati s ciljem da lijekovi na njihovo tržište dođu brže, odnosno u isto vrijeme, i da postignu bolji pregovarački položaj, pogotovo u smislu cijena inovativnih lijekova. Male države dobit će bolju pregovaračku poziciju i moći će postići bolju cijenu za sebe. Kod sustava javnih nabava uvodimo takozvanu europsku preferencu. Prednost će se moći dati kompanijama koje dokažu da najveći dio svog portfelja proizvode u Europi. Uzet će se i drugi kriteriji koje sam u izvješću specificirao, primjerice sigurnost opskrbe. Posebno je važan princip da će na javni natječaj moći biti odobreno više firmi, a ne samo jedna – pojasnio je Sokol.

Zakonom se predviđa i europski sustav redistribucije lijekova. To znači da će se kroz taj sustav iz drugih zemalja redistribuirati lijekovi u one zemlje gdje je nestašica, kako bi pacijenti iz malih i velikih država bili u istom statusu, odnosno da nema građana prvog i drugog reda.

Tijekom rasprave ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da Hrvatska ima HALMED, instituciju koja prati razinu nestašice lijekova i pravovremeno reagira. Osvrnula se na prilike koje novo EU zakonodavstvo donosi za Hrvatsku. Naglasila je da Hrvatska postaje dio krovno uređenog sustava, te će postati sigurnija i moći će aktivno raditi na vlastitoj samodostatnosti.

– Možda će nekada i male zemlje kroz svoje zalihe u manjoj mjeri moći pomoći velikim zemljama. Mogućnost da Hrvatska može sudjelovati u dopunama i izmjenama zakona mislim da je velika stvar, jer nas jača i osigurava samodostatnost iako smo manja država na razini Europske unije – poručila je Hrstić.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo istaknula je kako je važno da u slučaju nestašice lijekova postoje mehanizmi kako bi pacijent lakše dobio adekvatnu terapiju.

– Ono što se dogodilo u izmjeni EU legislative velika je tema – elektronička uputa o lijeku. Sada je pokrenuta inicijativa kojom se želi ograničiti izrada galenskih lijekova. To je za Hrvatsku veliki problem jer imamo dugu tradiciju i dva velika galenska laboratorija – pojasnila je Soldo. Smatra kako je za pacijente najvažnije da im se šalje poruka sigurnosti.

– U medijima je tema zašto se stvara nestašica lijekova pomalo napuhana, jer ljudi relativno brzo mogu doći do adekvatne terapije koju im liječnik propisuje. Hrvatska kao malo tržište imala je dosta sreće kad je riječ o nestašici lijekova. Duga je tradicija farmaceutske proizvodnje, naša industrija je jaka. Tako da Hrvatska, za razliku od Francuske i Njemačke, nije imala veliku dramu vezanu za nestašicu lijekova – objasnila je Soldo.

Predsjednica Udruge proizvođača lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Ana Gongola rekla je kako treba vidjeti kakva će nova EU legislativa u konačnici izgledati da bi se procijenio njezin utjecaj na generičku industriju. Naglasila je potrebu usklađivanja kontinuiranog rasta troškova proizvodnje generičkih lijekova s njihovom cijenom na tržištu, pogotovo onih s kritične liste.

Složila se s tvrdnjom da Hrvatska ima dugu tradiciju proizvodnje lijekova, ali je i Europa kolijevka farmaceutske proizvodnje.

– Sada smo u situaciji da se puno važnih lijekova uvozi iz Kine i Indije. Nažalost, godinama i desetljećima kontinuirano smo snižavali cijenu lijekova, što je i dobro jer moramo sniziti cijenu masovnih lijekova da bismo stvorili prostor za nove lijekove. To je bio dobar slijed, ali to u konačnici može biti i štetno – pojasnila je Gongola. Naglasila je kako treba mijenjati pravila javne nabave i uvesti sustav više dobitnika.

Voditeljica Odsjeka za dostupnost lijekova u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) Ana Kontek istaknula je da HALMED prati izradu novog zakona.

– Ono što će se HALMED-a najviše ticati je da će kod nas biti povećano praćenje. Industriji se nameće veća obveza kontinuirane opskrbe tržišta. Industrija će morati imati plan za sprječavanje nestašice, za preveniranje nestašice te plan za ublažavanje nestašice. Također, industrija će ranije morati obavještavati HALMED o problemima u opskrbi, o nestašici i o prekidima opskrbe. Bitna stavka nam je i transparentnost zaliha – pojasnila je Kontek.