Connect with us

EU kutak

Građani Zagreba obilježili Dan Europe

Objavljeno

/

Žena drži govor na otvorenoj pozornici ispred mikrofona, dok dvoje voditelja stoji sa strane. U pozadini se nalazi veliki ekran s natpisom "Dan Europe 2025." i žutom zvijezdom na plavoj podlozi, simbolizirajući Europsku uniju.
Foto: Ivana Vranješ

U organizaciji Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Predstavništva Europske komisije na zagrebačkom Europskom trgu u petak je dvanaesti put zaredom održana središnja proslava Dana Europe

Dan Europe obilježava se u spomen na 1950. godinu kada je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznio ideju o novom obliku političke suradnje u Europi.

Schumanova deklaracija smatra se temeljem europske suradnje i začetkom današnje Europske unije. Dan Europe slavi se diljem Europske unije, a u Hrvatskoj u čak 11 gradova.

Svečanosti u Zagrebu nazočili su građani, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Gordan Bosanac i Karlo Ressler, veleposlanici država članica Europske unije u Hrvatskoj te predstavnici državnih i javnih institucija.

U pozdravnom govoru voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević istaknula je kako je Dan Europe važan praznik, začetak stvaranja Europske unije.

– Danas se sjećamo početaka, ali i svega što smo zajedno u Europskoj uniji postigli u 75 godina od Schumanove deklaracije. U tih 75 godina izgradili smo prostor mira, prosperiteta, zajedništva te prostor prijateljstva. Sve što smo radili bilo je iz interesa za bolji život građana. U vrijeme velikih nestabilnosti i izazova, Europska unija je sidro stabilnosti i sigurnosti, mjesto prilika, mjesto gdje se naši dragi osjećaju zaštićenima, mjesto u kojem se štiti demokracija, temeljna prava, promovira socijalna kohezija i njeguje solidarnost – pojasnila je Ujević.

Naglasila je da je Europska unija postala simbol kvalitete života – vodi se briga o zaštiti okoliša, o kvaliteti proizvoda, štite se potrošači, promovira se jednakost.

– Danas ne gledamo unatrag, gledamo i u budućnost, prema Uniji kakvu želimo ostaviti našim mladima. Naš je cilj jačati konkurentnost, sigurnost, voditi računa o obrani, ali i dalje promicati vrijednosti koje nas povezuju, identificiraju, koje nas čine ovakvima kakvi jesmo. Europska unija je prostor u kojem mnogi žele živjeti. Naš je cilj da u svijetu koji se mijenja i dalje jačamo Uniju kako bi bila sposobna i spremna odgovoriti na nove izazove današnjice – rekla je Ujević.

Podsjetila je da je Hrvatska članica već dvanaest godina te da je uvjerena kako brojne prednosti članstva prepoznaju mnogi hrvatski građani.

– Europska unija je svuda oko nas – vidljiva kroz brojne projekte, ali i povoljne prilike za naše građane. Unatrag 75 godina izgradili smo Uniju na koju možemo biti ponosni. Sigurna sam da zajedno možemo graditi i budućnost – poručila je Ujević.

Čestitajući Dan Europe, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak rekla je da se europski projekt temelji na demokraciji, zajedničkim vrijednostima i suradnji, što omogućuje učinkovitije djelovanje u izazovnim vremenima. Naglasila je kako istraživanja pokazuju da velika većina građana, odnosno njih 9 od 10, smatra da države članice Europske unije trebaju pokazati veće jedinstvo u suočavanju s današnjim izazovima i složenim globalnim okolnostima. Ujedno je zabilježena i najveća podrška članstvu u Europskoj uniji u posljednja četiri desetljeća. Razlog takvoj podršci je pitanje mira i sigurnosti.

– Europska unija i njezine institucije nastavit će raditi na dobrobiti svojih građana s fokusom na gospodarski rast i konkurentnost, sigurnost i obranu, uz očuvanje temeljnih vrijednosti – poručila je Kutnjak Ljubić.

Veleposlanik Poljske u RH Pawel Czerwinski, čija zemlja predsjeda Vijećem EU-a, rekao je da današnja proslava Dana Europe ima pomalo gorak okus s obzirom na rat u Ukrajini, sukobe na Bliskom istoku te tenzije u pacifičkoj regiji. Naglasio je da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost te jačati kapacitete oružanih snaga i obrambene industrije.

– Suverenitet Ukrajine od ključne je važnosti za cjelokupnu sigurnost Europe. Stav moje države je jasan – bilo kakav mirovni sporazum mora biti prihvaćen od same Ukrajine. Drugim riječima, ništa o Ukrajini bez Ukrajine. Nitko ne može odlučivati o sudbini Europe bez sudjelovanja naroda država članica EU-a. Ništa o Europi bez sudjelovanja Europljana. Budućnost Europske unije je u našim rukama – objasnio je Czerwinski.

U svom obraćanju predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović istaknuo je da građani grada Zagreba žive Europu.

– Grad Zagreb nije samo europski grad, to je Europa – rekao je Klisović. Podsjetio je da su Hrvati često stajali na braniku Europe i branili njezin identitet te ugradili sebe u taj identitet.

– Uz naš nacionalni identitet koji ćemo njegovati i razvijati, trebamo razvijati i zajednički europski identitet. Današnje geopolitičke prilike ukazuju da Europa mora biti jedinstvena – ili je neće biti. Na nama je da odlučimo – poručio je Klisović.

U ime predsjednika Vlade RH Dan Europe čestitao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Naglasio je da su se od Schumanove deklaracije do danas okolnosti promijenile.

– Možda je vrijeme da Europska unija, u okviru politike zajedništva, razmisli o novoj deklaraciji koja će je učiniti konkurentnom, snažnom i ekonomski naprednom – rekao je Habijan.

Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica istaknula je da su prioriteti Europe danas konkurentnost, sigurnost i obrana, pri čemu se misli i na obranu demokracije. Osvrnula se na dobrobiti članstva Hrvatske u Europskoj uniji kao njezine najmlađe članice.

– Bruto društveni dohodak po stanovniku bio je 2013. godine 11 tisuća dolara, a danas je oko 20 tisuća dolara. To znači da je članstvo u Europskoj uniji omogućilo da razvijamo našu konkurentnost, da Hrvatsku postavljamo na ljestvicu zapadnih zemalja kojima smo uvijek težili – pojasnila je Šuica. Poručila je da treba ubrzati proširenje Europske unije, jer će Europa tada biti potpuna. Stoga treba pomoći drugim zemljama koje se žele pridružiti Uniji da ispune potrebne kriterije.

Prigodnim riječima obratio se i državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić.

– Kao članica Europske unije Hrvatska aktivno doprinosi oblikovanju europske politike i budućnosti Unije u kojoj želimo više solidarnosti, održivog razvoja i brige za svakog građana – rekao je Lucić. Naglasio je da je obilježavanje Dana Europe podsjetnik na odgovornost koju Hrvatska ima kao država članica EU-a.

– To je i prilika da se prisjetimo kako je europski projekt izrastao iz ideje i vizije zajedništva naroda koji su, unatoč podjelama, odlučili zajednički izgraditi mirniju, sigurniju i bolju budućnost – poručio je Lucić.

Proslavi Dana Europe nazočila je i studentica Karla Lepesić, koja smatra da je Europska unija pružila dobre prilike za obrazovanje mladih.

– Europska unija omogućila je program Erasmus+, studentske razmjene, a mladi imaju i mogućnost volontiranja u drugim europskim zemljama – rekla je Karla.

Pozitivno mišljenje o Europskoj uniji također ima Ukrajinka Margarita, koja trenutno sa svojom obitelji živi u Hrvatskoj. Osim što mladima pruža mogućnosti obrazovanja, Margarita smatra kako Europska unija ima važnu ulogu u učenju građana o toleranciji i prihvaćanju različitosti.

– Građani mogu naučiti kako se ponašati, odnosno biti bolji prema ranjivim skupinama, prema osobama s invaliditetom. Ono što je najvažnije, Europska unija može pridonijeti izgradnji mira u nesigurnim zemljama, pa tako i u mojoj Ukrajini, ali za to je potrebna politička volja svih lidera članica – rekla je Margarita.

Za građane Zagreba i ove je godine organiziran bogat zabavno-edukativni program. Kroz intervjue koje su s veleposlanicima članica Europske unije u Hrvatskoj vodili influenceri Andro Anić i Andrea Andrassy građani su mogli saznati zanimljivosti o njihovim zemljama. U multimedijalnom centru ‘Doživi Europu’ zainteresirani su na interaktivan način stjecali znanja o Europskoj uniji i njezinim institucijama.

Na EU pub kvizu s lovcima iz Potjere, Moranom Zibar i Krešimirom Sučevićem, građani su mogli provjeriti svoje znanje o Europskoj uniji, a najuspješniji natjecatelji dobili su prigodne nagrade. Do kasnih večernjih sati na Europskom trgu Zagrepčani, posebno mladi, uživali su u koncertu hrvatskih rap zvijezda Miach & Hiljsona Mandele.

EU kutak

EUROPSKA UNIJA Jamstvo za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Stilizirana pozadina s motivom zastave Europske unije – zlatne zvjezdice na plavoj podlozi uz oblačne teksture.
Foto: Pixabay

Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti

Poslušaj članak

Još uvijek nema nekih bitnih pomaka u boljem pozicioniranju Europljana s invaliditetom na tržištu rada.

Dokaz tomu je i zajedničko pismo koje je ovih dana čak 125 organizacija poslalo Europskoj komisiji s pozivom da objavi novo Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom kao dio ažurirane Strategije za prava osoba s invaliditetom.

U ovom pismu organizacije navode kakva su namjenska sredstva i programi potrebni za smanjenje velike stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom. Uz sve ostalo, organizacije traže namjenska sredstva za omogućavanje pristupa redovnim mogućnostima zapošljavanja, naukovanju ili osposobljavanju. Isto tako, bolje mogućnosti zapošljavanja u zaštićenim radionicama. Programi zapošljavanja moraju biti osmišljeni tako da nude podršku tvrtkama i organizacijama u pružanju potrebnih prilagodbi za osobu s invaliditetom na radnom mjestu.

Ono što je, međutim, posebno bitno za organizacije jest da Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom ne smije utjecati na pravo primanja naknade za invaliditet i druge potpore od države.

– Ovo Jamstvo ključan je korak kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom imaju jednake uvjete u svijetu rada. Ako želimo konkurentnu Europu, bitno je da svima pružimo jednake mogućnosti za doprinos društvenoj zajednici – rekao je Yannis Vardakastanis, predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom.

Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti. Naime, samo 52,7 posto osoba s invaliditetom zaposleno je u Europskoj uniji, u usporedbi sa 76,7 posto osoba bez invaliditeta.

Prethodna istraživanja Europskog foruma osoba s invaliditetom pokazuju da je jaz uglavnom posljedica nedostatka potrebnih prilagodbi te nedovoljne ponude pomoćnih tehnologija. Usto su i digitalne vještine zaposlenika s invaliditetom na značajno nižoj razini u odnosu na one bez invaliditeta.

Zajedničko pismo upućeno Europskoj komisiji poziva da Jamstvo bude ključna akcija ‘Poboljšane strategije za prava osoba s invaliditetom’, a bit će predstavljeno tijekom sastanka Kolegija povjerenika EK početkom ovog svibnja.

Nastavite čitati

EU kutak

Održan panel ‘EU, Ukrajina, Hrvatska’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Vizual konferencije EU, Ukrajina, Hrvatska o izgradnji otporne demokracije i suradnji.
Foto: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Kako EU može očuvati vjerodostojnu perspektivu proširenja za Ukrajinu istovremeno inzistirajući na jasnim i provedivim reformama, što Kijev očekuje u tom kontekstu i koja je uloga međuparlamentarne suradnje, na koji način jačati kibernetičku otpornost te što EU može naučiti iz ukrajinskog iskustva u odgovoru na hibridne prijetnje?

Poslušaj članak

To su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji ‘EU, Ukrajina, Hrvatska – Kako graditi otpornu demokraciju?’

Na prvom panelu konferencije ‘Europa i Ukrajina – Proračun, obrana, proširenje: parlamentarna suradnja’ sudjelovali su zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler i Tonino Picula, predsjednici Odbora za europske poslove i Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Jelena Miloš i Andro Krstulović Opara te video-vezom predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze.

Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) rekao je kako se ratovi prvenstveno dobivaju na bojišnici, ali da ishod uvelike ovisi o financijskoj izdržljivosti te o tome tko dugoročno može podnijeti teret sukoba.

– Zbog toga europska solidarnost i financijska podrška Ukrajini ne smije posustati, usprkos novim ratovima i činjenici da nakon četiri godina barbarske agresije mnogi računaju na europske podjele, zamor i indiferentnost. Nasuprot tome, zajam od 90 milijardi eura nastavak je konkretne pomoći opstanku Ukrajine, bez čega nema sigurnosti i neovisnosti Europe.

Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) je podsjetio da je ukrajinski narod još krajem 2013. na Majdanu prosvjedom zbog odustajanja od potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om zapravo podnio zahtjev za članstvom u Uniji. Osvrćući se na 2027. kao godinu ulaska za koju se zalaže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je kako nije riječ o realnom datumu. Ali ustvrdio je da se nada da će proces biti dinamičan, da će Ukrajina započeti pregovore i pokazati da ima kapacitete apsorbirati pravno nasljeđe Europske unije.

– Moto EU-a je ujedinjeni u različitosti. Nadam se da će, kad je riječ o Ukrajini, Unija također biti na razini zadatka i pronaći jedinstvo.

Predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze rekla je kako 2027. kao ciljna godina ukrajinskog EU članstva nažalost doista nije realistična te da ne treba licitirati s različitim datumima. Međutim, istaknula je, očekuje da put njezine zemlje prema Uniji neće biti dulji od prosjeka drugih kandidatkinja, odnosno oko 7 godina.

Na drugom panelu ‘Demokratski štit – kibernetička otpornost i borba protiv dezinformacija’  sudjelovali su savjetnica u Kabinetu ministra vanjskih i europskih poslova RH Tamara Tafra, voditelj međunarodnih poslova Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji Tapio Pyysalo (videovezom), voditelj informacijske sigurnosti tvrtke Span Hrvoje Englman te direktorica organizacije ‘Join Ukraine’ Liubov Tsybulska (videovezom).

Raspravljalo se o europskom zakonodavnom okviru za jačanje demokratskih standarda te važnosti razvoja kapaciteta u području kibernetičke obrane i otpornosti društva na dezinformacijske kampanje. Sugovornici su istaknuli kako otpornost nije jednokratni proizvod već stalni proces prilagodbe i razvoja potrebnih vještina potrebnih za odgovor na konstantne pritiske. 

Panele su moderirali predstavnici Europe Future Centrea, Dragan Nikolić (suosnivač) i Ivana Dragičević (osnivačica). Uvodne govore održale su potpredsjednica Vrhovne rade Ukrajine Olena Kondratiuk (videovezom), izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Ukrajina Zdravka Bušić te voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak

Ljubić Kutnjak je podsjetila je kako Europski parlament bio prva europska institucija koja je pozvala na dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini te da kontinuirano blisko surađuje s Vrhovnom radom na reformama i pripremama za pristupanje. Kazala je i kako je Parlament od samih početaka agresije brzo djelovao kako bi osigurao potporu Ukrajini, uključujući i nedavno usvajanje paketa zajma u iznosu od 90 milijardi eura.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora te u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u RH i Europe Future Centreom. 

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavite čitati

EU kutak

Objavljeni prvi laureati Europskog reda za posebne zasluge

Objavljeno

/

Napisao/la:

Zastava Europske unije vijori se na vjetru. Plava tkanina s dvanaest zlatnih zvijezda u krugu vidljiva je iz blizine, s blagim naborima. Nebo u pozadini je svijetloplavo i bez oblaka.
Foto: Pixabay

Imena prvih laureata Europskog reda za posebne zasluge, koji su dali značajan doprinos europskim integracijama, objavljena su u Strasbourgu

Poslušaj članak

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola objavila je imena prvih dobitnika novoosnovanog Europskog reda za posebne zasluge. Riječ je o priznanju za značajan doprinos europskim integracijama te promicanju i obrani europskih vrijednosti.

– Europu su oduvijek gradili ljudi. Kroz premošćivanje podjela, uklanjanje prepreka, rušenje diktatura i prevladavanje kriza za bolju budućnost našeg kontinenta. Ta europska posvećenost zaslužuje priznanje. Europskim redom za posebne zasluge odajemo počast onima koji nisu samo vjerovali u Europu, nego su je pomogli izgraditi – izjavila je predsjednica Metsola objavljujući prve laureate.

Laureate je odabralo povjerenstvo koje čine predsjednica Metsola, potpredsjednice Europskog parlamenta Sophie Wilmès i Ewa Kopacz te Michel Barnier, José Manuel Barroso, Josep Borrell i Enrico Letta. Prijedlozi za imenovanje potječu od šefova država ili vlada, predsjednika nacionalnih parlamenata i predsjednika institucija EU-a.

Istaknutim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:

  • Angela Merkel, bivša njemačka savezna kancelarka
  • Lech Wałęsa, bivši čelnik ‘Solidarnosci’ i bivši predsjednik Republike Poljske
  • Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine

Poštovanim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:

  • Valdas Adamkus, bivši predsjednik Litve
  • Jerzy Buzek, bivši poljski premijer i bivši predsjednik Europskog parlamenta
  • Aníbal Cavaco Silva, bivši portugalski predsjednik i premijer
  • Sauli Niinistö, bivši predsjednik Finske i bivši predsjednik finskog parlamenta
  • Pietro Parolin, kardinal i državni tajnik Svete Stolice
  • Mary Robinson, bivša irska predsjednica i bivša visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava
  • Maia Sandu, predsjednica Republike Moldove
  • Javier Solana y de Madariaga, bivši visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
  • Wolfgang Schüssel, bivši austrijski savezni kancelar
  • Jean Claude Trichet, bivši predsjednik Europske središnje banke

Članom Europskog reda za zasluge imenovani su:

  • José Andrés, kuhar i osnivač nevladine organizacije ‘Svjetska središnja kuhinja’
  • Giannis Antetokounmpo, košarkaš
  • Marc Gjidara, odvjetnik i znanstvenik (francuski pravnik hrvatskog podrijetla)
  • Sandra Lejniece, liječnica, znanstvenica i istaknuta članica akademije
  • Oleksandra Matviichuk, odvjetnica za ljudska prava
  • Viviane Reding, bivša potpredsjednica Europske komisije, bivša luksemburška zastupnica, bivša zastupnica u Europskom parlamentu
  • Paul David Hewson, poznatiji kao Bono, David Howell Evans, Adam Charles Clayton i Laurence Joseph Mullen Jr, glazbenici i članovi banda U2

Prošle je godine, povodom 75. obljetnice Schumanove deklaracije, Predsjedništvo Europskog parlamenta odlučilo uspostaviti prvo europsko odličje takve vrste koje dodjeljuje institucija EU-a; civilno odličje kako bi se odala počast postignućima pojedinaca koji su znatno doprinijeli europskim integracijama ili promicanju i obrani europskih vrijednosti. Svake godine u Red može biti imenovano do 20 laureata.

Nakon objave u utorak dobitnici će biti pozvani na službenu svečanost dodjele nagrada koja će se održati tijekom plenarne sjednice 18. i 21. svibnja u Strasbourgu.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu