Connect with us

Vijesti

GERONTOLOŠKI TULUM Starije osobe izgradile su današnje društvo

Objavljeno

/

Skupina žena u šarenim kostimima i crvenim čizmama pleše na otvorenom tijekom manifestacije, okružena publikom.
Foto: Ivana Vranješ/Sonja Kovač

Na temelju odluke Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1990. godine, 1. listopada obilježava se Međunarodni dan starijih osoba, a Grad Zagreb se priključio obilježavanju

Poslušaj članak

Starije osobe svojim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti napretku društva. Međutim, veliku ulogu treba imati i društvo u osiguranju dostojanstvenog života tih osoba.

S ciljem jačanja podrške osobama starije dobi, na temelju odluke Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1990. godine, 1. listopada obilježava se Međunarodni dan starijih osoba, a Grad Zagreb se priključio obilježavanju tog Dana 2004. godine.

U povodu Međunarodnog dana starijih osoba Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i ove je godine u Parku Josipa Jurja Strossmayera organizirao Gerontološki tulum. Ova se manifestacija održala 22. godinu zaredom s ciljem upoznavanja javnosti s programima, uslugama i aktivnostima koje se provode i osiguravaju za starije građane na području grada Zagreba.

U prigodnom govoru predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Matej Mišić istaknuo je da su starije osobe svojim radom, mudrošću i ustrajnošću izgradile današnje društvo.

– Naša obveza kao društva i pojedinca je da starijim osobama osiguramo dostojanstvo, sigurnost i poštovanje. Zagreb je grad svih generacija – poručio je Mišić.

Zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec podsjetila je da je Grad Zagreb na Međunarodni dan ljudskih prava pokrenuo kampanju ‘Za uključivanje starijih’, čiji je cilj naglasiti uključivanje starijih osoba u život zajednice.

– Pokrenuli smo Zagrebačke kvartove kulture s idejom da i starije osobe imaju što više kulturnih događaja u svom kvartu, ali i s ciljem transgeneracijskog druženja – pojasnila je Dolenec, čestitajući Međunarodni dan starijih osoba.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je kako je lijepo na Gerontološkom tulumu vidjeti snagu koju imaju najstariji i najmudriji sugrađani. Naglasila je da uz razne aktivnosti obogađuju svoj život i život drugih.

U kulturno-zabavnom programu nastupile su rekreativne i plesne grupe domova za starije osobe i gerontoloških centara Grada Zagreba, KUD Vedar Osmijeh i muzičar Zvonimir Sruk. Na štandovima su domovi za starije osobe, gerontološki centri Grada Zagreba, domovi zdravlja, udruge umirovljenika, organizacije civilnog društva, privatni pružatelji socijalnih usluga i druge ustanove u nadležnosti Grada Zagreba prezentirali programske aktivnosti. U sklopu preventivno-zdravstvenog programa održana su mjerenja tlaka i šećera te druga mjerenja.

Među izlagačima rukotvorina bila je Udruga umirovljenika Vugrovec Gornji.

– Udruga ima 129 članova. Organiziramo svaki mjesec izlete po Hrvatskoj te druženja s drugim udrugama umirovljenika, a zajednički organiziramo i izlete. Tako su životi naših umirovljenika ispunjeni – ispričala je predsjednica Udruge umirovljenika Vugrovec Gornji Ružica Dominko.

Jedan od pružatelja usluga starijim osobama je Ustanova za zdravstvenu njegu u kući. Radni terapeut Mirta Šehar Kvesić pojasnila je da se na temelju inicijalne procjene dolazi do potreba korisnika.

– Naši korisnici su zadovoljni s uslugama radne terapije. Na gradskoj razini imamo preko 6 tisuća intervencija, trenutno pet radnih terapeuta pokriva cijeli Zagreb. Ideja je da što više pružimo pomoć ljudima u njihovom domu, odnosno da ne idu u domove za starije osobe ako to nije potrebno. Radimo s populacijom starijom od 65 godina, ali zbog određene dijagnoze uzimamo i mlađe osobe u naše intervencije. Korisnici najviše traže naše intervencije vezane uz aktivnosti svakodnevnog života, a radimo i na njihovom uključivanju u zajednicu – objasnila je Šehar Kvesić.

Među pružateljima socijalnih usluga bile su udruge Prisutnost, Kap dobrote, Caritas Zagrebačke nadbiskupije, a doprinos Međunarodnom danu starijih osoba dao je i URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prezentacijom svojih proizvoda.

O svom boravku u Domu za starije osobe Ksaver ispričala je Đurđica Osman. U Domu za starije osobe je već dvije godine i zadovoljna je smještajem, a vrijeme joj je ispunjeno pjevanjem u pjevačkom zboru i bavljenjem gimnastikom.

Štand na manifestaciji s izloženim rukotvorinama i ukrasnim predmetima, dok nekoliko starijih osoba sjedi iza stola.

– Dom je za mene bio dobar izbor. Zbog djelomičnog invaliditeta nisam mogla brinuti o kućanstvu. Imam kćer koja radi i ima svoj život – rekla je Đurđica. Naglasila je da joj najviše smeta porez na mirovine, a osobito su pogođeni umirovljenici s malim mirovinama.

Umirovljenica Antonija Šoško još uvijek živi u svom obiteljskom domu, a s obzirom na to da želi biti i dalje aktivna, bavi se rekreativnim plesom. Naglasila je da je žalosno što danas neki umirovljenici preživljavaju od svoje mirovine te i njoj, po potrebi, financijski pomažu djeca.

Umirovljenica Dubravka Vereš istaknula je da ima dobru mirovinu, ali živi sa sinom kojeg financijski uzdržava s obzirom na to da trenutno ne radi.

Na svoju tešku situaciju upozorila je umirovljenica Zdenka Arlović.

– Moja mirovina s povećanjem iznosi 400 eura i prisiljena sam prodavati skupljene boce. Sin mi je počeo nedavno raditi te mi daje novac za režije koje iznose 150 eura – ispričala je Zdenka.

Umirovljenica Kata istaknula je da neki umirovljenici žive dobro, a neki loše.

– Mi, koji živimo loše, mučimo se, od svoje male mirovine pomažemo i svojoj djeci. Kupujemo kad god su rasprodaje. Ono što želimo jest da država ukine porez na mirovine – poručila je Kata.

Umirovljenica Gordana također se slaže da treba ukinuti porez na mirovine.

– Kao umirovljenica živim skromno od prvog do prvog u mjesecu. Priuštim sebi samo osnovno, važno mi je da se režije pokriju, a za ostalo nije niti važno – rekla je Gordana.

Vijesti

GRAD ZAGREB Nakon 15 godina napokon vrtić u Stenjevcu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Zagreb.hr

U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane

Gradska četvrt Stenjevec s nestrpljenjem je iščekivala otvorenje prvog dječjeg vrtića u Španskom, i to nakon dugih petnaest godina.

Radovi na vrtiću, sa smještajem za deset skupina djece, privode se kraju i bit će spreman za novu pedagošku godinu, a vrijednost ovog projekta iznosi 6, 6 milijuna eura.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, u pratnji svojih zamjenika, jučer je pri obilasku radova izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ovaj vrtić u Stenjevcu jedan od 28 sličnih projekata.  
– Do ove jeseni bit ćemo na 20 realiziranih projekata vrtića otkad sam preuzeo upravljanje gradom, na što smo iznimno ponosni. Važno nam je gdje je god moguće za gradske projekte osigurati i europska sredstva, jer time povećavamo ukupni volumen naših investicija u kvalitetu života Zagrepčana, ali gradske vrtiće gradimo primarno sredstvima iz gradskog proračuna – rekao je gradonačelnik Tomašević.

U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, dodao je Tomašević, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane.

Gradonačelnik, dakako, nije mogao izbjeći novinarska pitanja vezana za spor s inicijativom Hod za život, koja ga optužuje da je sabotirao održavanje njihova koncerta na Trgu bana Jelačića jer je, eto, od njih zatražio popis izvođača. 

– Nije neuobičajeno da se od organizatora traži popis izvođača kako bi se procijenilo je li površina dostatna za takve koncerte – rekao je Tomašević.

Nastavite čitati

Vijesti

ZNANSTVENA SENZACIJA Paralizirane osobe će tipkati mislima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Novi implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču

Sjajna je to vijest za ljude s gotovo potpunom paralizom kojima sposobnost jednostavne komunikacije u stvarnom vremenu predstavlja izazov.

Stoga su znanstvenici diljem svijeta godinama radili na rješavanju tog problema razvojem uređaja koji mogu dekodirati moždane signale i prevesti ih u pokrete računalnog kursora ili tekst. No u tome su tek djelomično uspijevali budući da su implantati u mozgu omogućavali ljudima tipkanje pomoću virtualne tipkovnice, tzv. BCI tipkovnice, ali brzina je bila frustrirajuće spora.

Međutim, tim znanstvenika iz kompanije BrainGate ovih dana izvještava da je njihova BCI tipkovnica pomogla dvjema osobama s paralizom tipkati brzinom do 22 riječi u minuti, gotovo jednako brzo kao što prosječna osoba može pisati tekst pomoću pametnog telefona.

– Ovo je važan tehnički napredak koji tipkanje mozak-računalo mnogo više približava praktičnim brzinama komunikacije za ljude s paralizom – kaže Edward Chang, profesor neurološke kirurgije, koji nije bio uključen u studiju.

– S oko 22 riječi u minuti, ovo je među najbržim BCI-jima za tipkanje do sada i dramatično brži od većine ranijih neuronskih uređaja za pravopis – kaže Chang, koji je radio na drugom BCI-ju za dekodiranje govora.

BCI tehnologija značajno je napredovala od svog nastanka 1960-ih, kada su istraživači počeli koristiti pojedinačne elektrode implantirane u mozgove majmuna kako bi bilježili njihovu neuronsku aktivnost.

Prethodne verzije ovih sustava za tipkanje zahtijevale su od sudionika da kontroliraju kursor na zaslonu i pojedinačno biraju slova, što je puno sporije od mogućnosti pristupa bilo kojoj tipki u bilo kojem trenutku pomoću prstiju. Novo istraživanje pokazuje kako implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču.

Autor studije Justin Jude i njegovi kolege trenirali su svoj BCI koristeći umjetnu inteligenciju da prepozna namjeravane pokrete ruku ili prstiju iz dijela područja pokreta mozga, nazvanog precentralni girus, dok su sudionici pokušavali pomaknuti svoje paralizirane ruke ili prste. Model umjetne inteligencije predvidio je slova na QWERTY tipkovnici kojima su pokreti najvjerojatnije odgovarali. Testirali su svoj sustav na dva sudionika: jednoj osobi s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, progresivnom neurološkom bolešću koja uzrokuje paralizu, i jednoj s ozljedom leđne moždine koja ih je ostavila paraliziranima, ali su i dalje mogli govoriti. Koristeći uređaj, potonji sudionik mogao je tipkati brzinom od 110 znakova ili 22 riječi u minuti, dok je tipkanje drugog sudionika bilo sporije, ali i dalje impresivno za nekoga tko nije imao sposobnost govora.

– Jedna od stvari o kojima puno pričamo je brzina komunikacije. Razlog zašto to radimo nije samo da bismo imali brži sustav od nekog drugog, nego da paraliziranim ljudima bitno podignemo kvalitetu života – kaže Daniel Rubin, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard, koji je bio koautor nove studije.

Nastavite čitati

Vijesti

GRAD ZAGREB Besplatni prijevoz onkoloških bolesnika

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Zagreb.hr

Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja, kazala je Lora Vidović

Radi veće dostupnosti liječenja i lakšeg dolaska na terapije, Grad Zagreb pokrenuo je pilot projekt osiguranja usluge prijevoza osobama oboljelima od malignih bolesti koje su korisnici zajamčene minimalne naknade, izvijestili su u subotu iz zagrebačke Gradske uprave.

– Tim pilot projektom Grad Zagreb nastavlja širiti socijalne usluge imajući u vidu sugrađane u najvećoj potrebi, a to su zasigurno onkološki pacijenti. Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja – kazala je Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Zahtjev za prijevoz, koji je dostupan na web stranici Grada Zagreba, mogu podnijeti oboljeli od malignih bolesti koji su korisnici zajamčene minimalne naknade s prebivalištem u Gradu Zagrebu, a podnosi se gradskom Odjelu za socijalnu zaštitu, Prilaz Ivana Visine 1-3, osobno, poštom ili na e-mail adresu uslugaprijevoza@zagreb.hr.

Uz zahtjev, potrebno je priložiti  potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad o korištenju zajamčene minimalne naknade, kao i medicinsku dokumentaciju kojom se potvrđuje potreba ili tijek kemoterapija i/ili zračenja.

Prijevoznik je odabran putem prethodno provedenog postupka javne nabave.

Nakon provedbe pilot projekta, namjera nam je nastaviti pružati ovu uslugu i uključiti u nju i veći broj korisnika, poručili su iz zagrebačke Gradske uprave.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu