Dobar noćni san napravio je bitnu razliku u poboljšanju kognitivnih funkcija kod ispitanika koji su sudjelovali u studiji
Poslušaj članak
Alzheimerova bolest teška je neurodegenerativna bolest koja zahvaća stariju populaciju. Liječnici i znanstvenici već se godinama bore da pronađu lijek koji će zaustaviti ili bar ublažiti simptome ove bolesti.
Nova studija pokazuje kako rješenje ovog problema leži u jednostavnoj navici, dubokom spavanju.
Naime, kako navodi ScienceAlert, istraživači sa Sveučilišta Kalifornija, Berkeley, Stanford i UC Irvine u SAD-u, kroz studiju u kojoj su sudjelovale 62 kognitivno zdrave starije osobe, otkrili su da osobe s promjenama u mozgu povezanim s Alzheimerovom bolešću postižu bolje rezultate na testovima pamćenja kad dublje spavaju.
S druge strane, oni ljudi koji nisu spavali dubokim snom, nisu imali toliko dobre rezultate na testovima pamćenja.
Rezultati koji su postignuti u ranijoj studiji koja je objavljena 2023. godine i rezultati uzeti iz novije studije, dokazuju kako dublje spavanje može smanjiti kognitivni pad, odnosno poboljšati pamćenje kod starijih osoba.
– Zamislite duboki san gotovo kao splav za spašavanje koja održava pamćenje na površini. Ovo je posebno uzbudljivo jer možemo nešto učiniti po tom pitanju. Postoje načini na koje možemo poboljšati san, čak i kod starijih osoba – kazao je neuroznanstvenik Matthew Walker sa Sveučilišta u Kaliforniji (UC Berkeley).
S obzirom na to ljudi koji su oboljeli od Alzheimerove bolesti kao posljedicu imaju slabiji san, teško je odvojiti uzrok i posljedicu. S tim u skladu, znanstvenici su došli do zaključka kako stvaranje amiloid-beta proteina, koji se povezuju s Alzheimerovom bolesti, nastaje kao posljedica bolesti, te da nakupljane tih proteina nije njezin uzrok.
Međutim, istraživanja su dokazala kako nakupljanje amiloid-beta proteina i tau proteina začepljuje moždane stanice godinama prije početka simptoma bolesti, a upravo velike količine amiloid-beta proteina mogu poremetiti duboki san, također poznat kao san sporih valova sa sporim pokretima očiju, te oslabiti funkciju pamćenja.
Unatoč tome, kod nekih ljudi kognitivni pad je znatno manji bez obzira na napredovanje bolesti.
Da bi saznali zašto je tome tako, Walker i njegove njegove kolege pratili su moždane valove sudionika dok su spavali, a potom su sudionici idući dan ispunili testove pamćenja.
Kod onih ispitanika kod kojih je razina amiloid-beta proteina bila visoka, dobar noćni san napravio je bitnu razliku u poboljšanju kognitivnih funkcija.
Međutim, ovaj učinak uočen je samo kada su istraživači posebno promatrali san sporih valova bez brzog kretanja očiju, ali ne i na druge frekvencije valova spavanja ili faze spavanja.
Nova studija potvrđuje nalaze prethodnih studija u kojima su rezultati ukazivali na to da dobro spavanje noću tijekom godina može pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija iako je razina amiloid-beta proteina kod čovjeka visoka.
Znanstvenici tvrde kako bi upravo dobar duboki san mogao spriječiti sam nastanak otpadnih tvari u mozgu kao što su amiloid-beta protein i tau protein, tako što će mozgu dati više vremena za čišćenje otpadnih proizvoda koji se nakupljaju tijekom dana.
Iako je dokazano da korisnici tableta za spavanje imaju manje beta-amiloidnih proteina u cerebralnoj tekućini koja noću ispire mozak, tablete čovjeka mogu samo plitko uspavati pa to ne može djelovati učinkovito na poboljšanje kognitivnih funkcija.
Kako bi utonuli u dubok san i tako izbjegli grozote Alzheimerove bolesti, nemojte piti kavu kasno navečer, smanjite gledanje u ekrane i tuširajte se toplom vodom prije spavanja.
U mnogim zemljama broj djece po ženi opada, a dok istraživači i dalje pokušavaju utvrditi uzroke tog pada, dvije nedavne američke studije upiru prstom u istog mogućeg krivca: pametni telefon
Poslušaj članak
Vlasnici pametnih telefona imaju manje društvenih interakcija i stoga manje seksualnih odnosa u stvarnom životu, sugeriraju istraživači.
Stopa plodnosti smanjila se za 22 posto u Sjedinjenim Državama od 2007. godine, a znanstvenici su postavili hipotezu da je nagli pad koji se uočava od tada povezan s dolaskom Appleova iPhonea iste godine.
Kako bi potvrdili svoju teoriju, dva znanstvenika sa Sveučilišta Middlebury usredotočila su se na činjenicu da je između 2007. i 2011. iPhone bio dostupan u Sjedinjenim Državama samo putem jednog operatera, AT&T-a.
Usporedili su stope fertiliteta u područjima koja pokriva AT&T s onima koja nisu, te stoga, vjerojatno, bez korisnika iPhonea.
Američki okruzi s pristupom iPhoneu zabilježili su veći pad broja djece po ženi nego oni bez njega, prema autorima studije koju je u ponedjeljak objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja.
Pad je posebno izražen među mlađim ženama (u dobi od 15 do 24 godine).
– Pad fertiliteta koncentriran je prvenstveno među mladima i uvelike se odražava u smanjenju broja neplaniranih trudnoća – pišu.
Autori sugeriraju da se ovaj pad manje može pripisati troškovima odgoja djeteta, a više ‘nedostatku društvene interakcije i seksualne aktivnosti’.
– Kako su pametni telefoni postajali sve rašireniji, vrijeme provedeno s prijateljima uživo i seksualna aktivnost naglo su se smanjili, uz porast konzumacije pornografije, moguće zamjene za partnerski seks – pišu Caitlin Myers i Ezekiel Hooper.
Dva autora naglašavaju da to nije jedini uzrok pada broja djece po ženi, već značajan faktor na koji pronatalitetne politike koje provode mnoge zemlje, poput Francuske i Južne Koreje, temeljene na ekonomskim poticajima, imaju mali utjecaj.
Dva ekonomista sa Sveučilišta u Cincinnatiju, Nathan Hudson i Hernan Moscoso Boedo, proširili su ovu hipotezu na 128 zemalja.
Analizirali su podatke Svjetske banke o raširenosti pametnih telefona i stopama fertiliteta među adolescentima.
Otkrili su da se pad stope fertiliteta ubrzao s raširenim prihvaćanjem pametnih telefona, fenomen koji se opaža u zemljama ‘s temeljno različitim zdravstvenim, društvenim, ekonomskim i kulturnim kontekstima’.
U svojoj studiji objavljenoj u svibnju, autori zaključuju da je riječ o ‘zajedničkom globalnom tehnološkom šoku’.
Za kofeinske fanatike ili bilo koga tko popodne ‘potone’, koliko kasno u danu piti kavu dugo je otvoreno pitanje, piše njemačka novinska agencija dpa
Poslušaj članak
Ovisno o tome koliko se rano netko budi ili popije svoju prvu šalicu, prijedlozi se kreću od toga da se kava ne pije nakon podneva do toga da se ne bi trebala piti nakon 15 sati.
Ispijanje kave kasnije, smatra se, moglo bi značiti noćno zurenje u strop bez obzira na to koliko ste umorni.
No, prema znanstvenicima s Medicinskog sveučilišta Wroclaw u Poljskoj, na ovu se ‘kontroverziju’ pogrešno gleda – problem nije odgađa li kava san, već što se događa noću s mozgom zahvaljujući kofeinu.
Učinci se ne manifestiraju uvijek kao kraći san ili poteškoće s usnivanjem, otkrio je tim, upozoravajući da se šteta kvaliteti noćnog odmora nanosi izazivanjem ‘plitkog’ sna.
– Tijelo može provesti osam sati u krevetu, ali mozak se možda neće u potpunosti obnoviti – poručuju znanstvenici, navodeći podatke dobivene elektroencefalografijom ili snimanjem mozga EEG-om.
– Ljudi često nisu toga svjesni – objasnilo je sveučilište u priopćenju za javnost, ističući da kava različito utječe na ljude ovisno o nizu čimbenika, uključujući dob, metabolizam, kondiciju i stres.
– EEG nam omogućuje da vidimo ne samo spava li osoba, već i kako spava mozak – rekla je profesorica Donata Kurpas.
Što to znači za vašu konzumaciju kave?
Zaključci istraživanja sugeriraju da bi svatko tko želi poboljšati svoj san trebao dati svome tijelu dovoljno vremena da u potpunosti metabolizira ukupni unos kofeina prije sumraka.
– Kofein nije ni dobar ni loš – kaže Kurpas.
– To je biološki aktivna tvar čiji učinci ovise o dozi, dobu dana, dobi, načinu života, kvaliteti sna, opterećenju stresom i individualnoj osjetljivosti.
Za neke ljude jutarnja kava može biti jednako rizična kao i kava prije spavanja za druge.
– Kvantitativna EEG analiza otkriva suptilnije promjene, poput smanjene aktivnosti sporih valova, što je važan marker dubine sna i njegovog obnavljajućeg učinka – istaknula je, upozoravajući da učinci mogu proći nezapaženo kod ljudi koji pogrešno vjeruju da su se dobro naspavali.
Studija je pokazala da su djevojke koje su se cijepile prije 17. godine života imale četiri puta manji rizik od razvitka raka vrata maternice
Poslušaj članak
Cjepivo protiv HPV-a primimo kada smo još u osnovnoškolskim danima. Humani papiloma virus ili HPV obuhvaća grupu od više od 200 tipova virusa, od kojih 40-ak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije.
Infekcija se širi intimnim dodirom kože ili sluznice. Do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom, a osoba koja virus nosi u sebi, često ni ne zna da je zaražena.
Ono što se do sada znalo je da HPV virus uzrokuje velik broj karcinoma, a velika studija provedena u Švedskoj dokazala je kako cjepivo protiv ove bolesti daje trajnu zaštitu od više vrsta karcinoma, piše ScienceAlert.
Naime, rezultati nove studije koju su proveli znanstvenici upućuje na to da cjepivo sasvim sigurno štiti od raka. U studiji su analizirani dugoročni zdravstveni podaci djevojčica i mladih žena praćenih kroz dva desetljeća. Studija je polazala kako spomenuto cjepivo ima dugotrajni, čak cjeloživotni učinak zaštite od raka vrata maternice najčešćeg i jednog od opasnijih za žensku populaciju.
Iako se kod većine ljudi tijelo samo izbori protiv HPV-a u roku od dvije godine, kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i više vrsta karcinoma.
Ovaj virus nije samo povezan s rakom vrata maternice. To je svakako jedna od najčešćih vrsta raka koju ovaj virus može uzrokovati, međutim ljudi koji dođu u kontakt s HPV-om, a nisu cijepljeni, mogu dobiti i karcinom penisa, vagine, vulve ili anusa.
Dobra vijest je to da se bolesti uzrokovane HPV virusom sporo razvijaju te da se njihov razvoj može spriječiti cijepljenjem čak i ako je osoba već zaražena.
Kako bi saznali je li cjepivo protiv virusa zaista učinkovito u sprečavanju razvitka teških vrsta karcinoma, znanstvenici su proveli istraživanje u Švedskoj.
U 18 godina dugom istraživanju koje je bilo dio tamošnje nacionalne populacijske studije, praćeno su 926.362 mlade žene. Neke od sudionica su primile cjepivo protiv HPV-a, dok neke nisu.
Pokazalo se da je kroz godine među ženama koje su se cijepile rak vrata maternice bio rjeđi u odnosu na one djevojke koje se nisu cijepile. Međutim, nije samo bitno da osoba primi cjepivo, već i vrijeme kada isto primi.
Studija je pokazala da su djevojke koje su se cijepile prije 17. godine života imale čak četiri puta manji rizik od razvitka raka vrata maternice kasnije u životu. Osobe koje su se odlučile cijepiti kasnije, cjepivo je zaštitilo, ali ne u tolikoj mjeri.
To je zato jer cjepivo sprečava HPV infekciju, ali ne može ukloniti već nastalu infekciju.
Djecu se protiv ovog virusa koji se prenosi spolnim putem cijepi između 12 i 15 godine života kako bi im se imunološka zaštita razvila prije nego dođu u mogući kontakt s virusom.
Ljudi koji su cijepljeni praćeni su tijekom 18 godina. Utvrđeno je kako se zaštita s godinama nije smanjivala. To znači da ovo cjepivo daje dugotrajnu zaštitu te štiti i onda kada je čovjek u najvećoj izloženosti virusu, a to i je poanta cjepiva protiv HPV-a.
Generacije kojima je ovo cjepivo dostupno, primanjem spomenutog cjepiva mogu uvelike smanjiti rizik oboljenja od više vrsta smrtonosnih karcinoma.