Na Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi često se naglašava i važnost volontera, koji igraju ključnu ulogu u pružanju emocionalne i praktične podrške oboljelima i njihovim obiteljima

Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi obilježava se svake godine drugu subotu u listopadu, a u 2024. godini taj dan pada na 12. listopada. Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o važnosti palijativne skrbi, podršci za bolesnike s teškim i neizlječivim bolestima, kao i njihovim obiteljima.

U Hrvatskoj, Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi redovito se obilježava raznim aktivnostima koje organiziraju zdravstvene ustanove, udruge, i organizacije koje pružaju palijativnu skrb.

Palijativna skrb usmjerena je na ublažavanje simptoma i smanjenje boli, uz pružanje emocionalne, psihosocijalne i duhovne podrške. Cilj nije izlječenje bolesti, već poboljšanje kvalitete života pacijenata. Posebno je važna za osobe s kroničnim, progresivnim bolestima poput raka, srčanih bolesti, neuroloških poremećaja, itd.

Hospicij je oblik palijativne skrbi namijenjen osobama u završnoj fazi života, kada liječenje više nije moguće. Fokus je na ublažavanju tegoba i omogućavanju dostojanstvenog umiranja.

Palijativna skrb pruža značajnu podršku i obiteljima pacijenata, ne samo tijekom bolesti već i u fazi žalovanja nakon gubitka voljene osobe. To uključuje savjetovanje, emocionalnu podršku i praktične smjernice o njezi pacijenta.

Obitelj često preuzima veliku odgovornost za njegu bolesnika, a palijativna skrb može im olakšati taj teret kroz obrazovanje o njezi i pružanjem potrebnih resursa.

Palijativna skrb omogućava pacijentima da donose vlastite odluke o tome kako žele provesti svoje posljednje dane. Poštuje se pravo na dostojanstven kraj života, uz minimalnu patnju i maksimalnu podršku.

Kroz palijativnu skrb, pacijenti i njihove obitelji imaju priliku raspraviti o pitanjima poput naprednih uputa, odluka o medicinskim tretmanima i organizaciji skrbi.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 2020. godine je u svijetu približno 57 milijuna osoba bolovalo od različitih bolesti zbog kojih im je bila potrebna palijativna njega, no od navedenoga broja je samo 14 posto pacijenata dobilo potrebnu skrb. K tome, približno 18 milijuna ljudi u svijetu svake godine pate od bolova i nelagode u posljednjim trenucima života zbog ograničene dostupnosti palijativnih zdravstvenih usluga i adekvatne analgezije.

Palijativna skrb i hospicij osiguravaju da se ljudi s teškim bolestima ne osjećaju napušteno i zaboravljeno, već im pružaju sveobuhvatnu podršku. Njihova uloga je esencijalna u humaniziranju skrbi na kraju života, omogućujući dostojanstvo, ublažavanje patnje, te emocionalnu i praktičnu pomoć kako za pacijente, tako i za njihove najbliže.

Tijekom cijelog postupka budite smireni i nježni, izbjegavajući nagle ili trzajuće pokrete koji mogu uzrokovati bol ili ozljedu. Sigurnost i pravilna tehnika ključni su za zaštitu nepokretne osobe i osobe koja izvodi transfer

Transfer nepokretne osobe s kreveta na kolica je važna aktivnost koja zahtijeva pažnju, tehniku i sigurnost kako bi se izbjegle ozljede za osobu koja se premješta i za osobu koja pomaže.

Ovo su osnovni koraci za pravilan transfer.

Prije početka, procijenite stanje osobe. Ako osoba može pružiti određenu pomoć (npr. držanje za ruke), iskoristite to. Ako je osoba potpuno nepokretna, budite oprezni.

Zatim osigurajte da su kolica postavljena na kočnice i da su blizu kreveta. Ako je moguće, spustite krevet na razinu kolica kako biste smanjili visinu transfera.

Ako je moguće, zamolite još jednu osobu da vam pomogne, posebno ako je osoba teža.

Ako osoba leži u sredini kreveta, nježno je premjestite prema rubu. Pazite da se osoba osjeća sigurno i da nije preblizu ruba. Ako je osoba u stanju, savijte njezina koljena i postavite stopala na ravnu površinu kreveta. To će olakšati prijenos težine.

Zatim pomozite osobi da sjedne. Postavite ruke ispod osobe, lagano je podignite u sjedeći položaj. Možete koristiti i pomoćne remene ako je potrebno. Dopustite osobi da se prilagodi u sjedećem položaju i osigura da ne izgubi ravnotežu.

Kad su svi pripremni koraci obavljeni, slijedi prijenos u kolica. Stanite ispred osobe s razmaknutim nogama kako biste održali stabilnost. Savijte koljena, a ne leđa, kako biste izbjegli ozljede.

Ako imate prijenosni pojas (transfer belt), omotajte ga oko osobe kako biste lakše kontrolirali kretanje.

Držite osobu za pojas ili ispod ruku. Neka osoba naginje tijelo prema naprijed kako bi se težina prebacila na njezina stopala.

S vlastitim koljenima savijenim, a leđima ravnim, podignite osobu prema gore, koristeći snagu nogu, a ne leđa. Nježno okrenite osobu prema kolicima, vodeći računa da zadrži ravnotežu.

Polako spustite osobu u kolica kontrolirajući pokret, kako bi se osoba osjećala sigurno i udobno. Ako osoba ne može sama sjediti, osigurajte je dodatnim pojasom ili podlogom u kolicima.

Zatim provjerite da su stopala pravilno postavljena na nogare kolica i da osoba sjedi udobno. Podesite položaj prema potrebi.

Provjerite još jednom jesu li kolica na kočnicama kako bi se izbjegla bilo kakva nesigurnost ili pokretanje.

Tijekom cijelog postupka budite smireni i nježni, izbjegavajući nagle ili trzajuće pokrete koji mogu uzrokovati bol ili ozljedu.

Ako je osoba potpuno nepokretna, razmotrite upotrebu dizalice za dodatnu sigurnost.

Dvodnevna konferencija ‘Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj’, koja je počela u utorak u Zagrebu predstavljanjem vodećih znanstvenica iz dviju zemalja, utvrdila je da je formalna zastupljenost žena u znanosti u Hrvatskoj veća nego na globalnoj razini, ali da ona opada na upravnim pozicijama

Konferencija čiji je poticatelj i vodeći organizator akademik Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu, uz Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) u Zagrebu i Fakultet biotehnolgije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci, prvog dana se održava u Zagrebu, a drugog u Rijeci.

Prodekanica PMF-a Marijana Đaković kazala je da su na PMF-u iznimno ponosni na činjenicu da se razlike na PMF-u temelje isključivo na izvrsnosti i znanstvenim zaslugama, te da su postigli gotovo idealan rodni paritet s 46 posto udjelom žena.

Nažalost, postizanje takve pravedne zastupljenosti nije prevladavajuće među sveučilištima diljem svijeta, kazala je i navela da je Sveučilište Harvard imenovalo svoju prvu predsjednicu 2018. godine, a Sveučilište u Zagrebu prvu dekanicu 2002., a PMF već 1997. godine.

Unatoč suočavanju s brojnim nejednakostima kroz stoljeća, žene su igrale ključnu ulogu u oblikovanju znanosti i društva. Aktivno su pridonosile velikim otkrićima, velikim projektima i postigle značajna postignuća, ali često bez odgovarajućih zasluga, kazala je.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Matthew Smith također je istaknuo veliku zastupljenost žena na Institutu. Oko 60 posto mladih znanstvenika su žene, što se nažalost svodi na oko 50 posto na višim pozicijama, pa na oko 40 posto šefova zavoda, kazao je.

Iako je situacija u ovoj zemlji i na vodećim znanstvenim institucijama bolja nego u Zapadnoj Europi ili Sjevernoj Americi, još uvijek ima puno za učiniti na poticanju i uključivanju žena na vodeće uloge, zaključio je.

Među znanstvenicima s doktoratom žene čine 49,5 posto

Ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić kazala je da udio žena među znanstvenicima s doktoratom u Hrvatskoj iznosi 49,5 posto, postotak žena u javnim visokim učilištima 51 posto, a u javnim znanstvenim institutima 57 posto.

Također, u prošloj akademskoj godini dodijeljeno je ukupno 186 stipendija studenticama STEM nastavnih programa u odnosu na 69 stipendija za studente, kazala je Dijana Mandić.

Sanja Musić Milanović, kazala je da nije dovoljna samo izvrsnost u znanosti i obrazovanju, nego i rad na podizanju svijesti.

Ključno da svi sudjelujemo u procesu stvaranja okruženja koja se temelje na načelu ravnopravnost, kazala je i navela primjer Europske agencije za sigurnost hrane koja je imala podzastupljenost žena, a koju je podigla na 48 posto žena u svim znanstvenim panelima.

Kanadska veleposlanica u Hrvatskoj Jessica Blitt pozdravila je sudionike i zauzela se za povećanje raznolikost okupljanjem istraživača iz različitih dijelova svijeta, kao i osiguravanjem da se ženski glasovi, vodstvo i stručnost prepoznaju, promiču i da im se prida jednaka važnost.

Profesorica na Sveučilištu u Torontu Rima Al-awar koja radi na razvijanju lijekova za pacijente koji boluju od tumora, kazala da je u mnogim fazama svog života bila zbunjena onim što želi raditi, umjetnošću ili znanosti, ali je zahvaljujući profesoru zavoljela sintetičku organsku kemiju.

Tijekom konferencije govorit će još pet znanstvenica čija su, kako je rečeno, prijelomna istraživanja doprinijela unapređenju znanstvene izvrsnosti u Kanadi i u Hrvatskoj.

To su redovita profesorica i voditeljica Odsjeka za mikrobiologiju i imunologiju Sveučilišta McGill u Kanadi Samantha Gruenheid, profesorica na Zavodu za molekularnu biologiju PMF-a u Zagrebu Rosa Karlić, znanstvena savjetnica na Institutu Ruđer Bošković Andreja Ambriović Ristov, profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci Vanda Juranić Lisnić i globalna voditeljica odjela istraživanja lijekova u Selviti i članica Uprave Selvite Adrijana Vinter.

Izvor: Hina/Ivo Lučić