in MREŽA
Desetljeće Zakona o znakovnom jeziku uz aplikaciju za djecu
Deset godina nakon donošenja Zakona vidljivi su pomaci, ali izazovi ostaju. Potrebna je veća dostupnost prevoditelja i njihovo formalno obrazovanje, kao i veća svijest o važnosti komunikacijske pristupačnosti
Poslušaj članak
Prošlo je 10 godina od proglašenja Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Hrvatskoj.
Što se promijenilo? Što je novo? Koji su projekti doprinijeli popularizaciji hrvatskog znakovnog jezika? Koji su planovi za dalje? Sve se to moglo čuti na Zoom događaju koji je Hrvatski savez gluhih i nagluhih organizirao povodom obljetnice u četvrtak, 10. srpnja 2025. godine.
Moderatorica je bila Zdravka Baštijan, koja je na početku pozdravila zamjenicu pravobranitelja za osobe s invaliditetom Gordanu Glibo, Tomislava Benjaka, zamjenika ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i predsjednicu Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijanu Vincek.
– U Hrvatskoj danas živi više od 13 tisuća osoba s oštećenjem sluha, i iako su njihova prava zajamčena, u praksi se ti ljudi još uvijek susreću s mnogim preprekama u obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi, te pristupu informacijama – najčešće. To mi kao Ured svakodnevno primjećujemo. Važan je trenutak kada je, prilikom prvog predstavljanja izvješća o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom, prvi put u Hrvatski sabor ušao i prevoditelj znakovnog jezika, kako bi i druge osobe mogle pratiti o čemu se tamo raspravlja – poručila je Glibo i nastavila.
– Zajednički veliki napori dugo su trajali – kako od strane pokreta osoba s invaliditetom, tako i pravobraniteljstva – da bi se 2015. godine donio danas važeći Zakon o znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj. I to je izuzetno važno.
Pravo na pristup informacijama na znakovnom jeziku ključno je za ravnopravnost osoba koje imaju oštećenje sluha, no unatoč tome još uvijek nemamo dovoljan broj prevoditelja, a javne ustanove nisu uvijek prilagođene komunikacijskim potrebama tih osoba.
Potrebno je i dalje ulagati u edukaciju, povećati dostupnost prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika i stvoriti okruženje u kojem će se svatko osjećati prihvaćeno – bez obzira na način komunikacije. Još uvijek je potrebno raditi na osvješćivanju šire javnosti o važnosti informacijske i komunikacijske pristupačnosti, koje su od životne važnosti za osobe sa senzornim oštećenjima, među kojima su i osobe s oštećenjem sluha.
Danas, kada je riječ o gluhim osobama, najveći dio obraćanja i upita koje primamo odnosi se na načine ostvarivanja prava na osobnu asistenciju, te na odgovarajuću podršku pomoćnika u nastavi za učenike s oštećenjem sluha.
Znamo kako obrazovni sustav često nije dovoljno inkluzivan, a mogućnosti za zapošljavanje su ograničene zbog predrasuda i nedostatka podrške na radnome mjestu. Upravo su to teme na kojima planiramo i dalje aktivno raditi, predlažući proaktivna rješenja za poboljšanje. Zbog svega toga, naša je odgovornost da kao društvo ne šutimo o tim problemima – kaže Glibo.
– Hrvatski zavod za javno zdravstvo već više od 20 godina – gotovo 25 – aktivno sudjeluje u području unaprjeđenja politika za osobe s invaliditetom. Počeli smo s osnivanjem Registra i Zakonom o registru osoba s invaliditetom. Sve što je kolegica Glibo navela temelji se na podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Izuzetno nam je važno što je statistika, zbog koje je Registar i osnovan, postala rutina. No, ono što je još važnije jest da se ti podaci ne koriste samo formalno – da znamo koliko koje populacije ima – nego da služe za unapređenje politika za osobe s invaliditetom – rekao je Benjak.
– Postali smo dionik u procesima, projektima i postupcima koji se bave različitim aspektima kvalitete života i izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom – u ovom slučaju, osobe oštećena sluha. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih diljem Hrvatske organizira edukacije za zdravstveno i nezdravstveno osoblje o načinima ostvarivanja kontakta bez komunikacijskog posrednika.
Prezentiramo i projekt Slavica, a uz to već dugi niz godina organiziramo edukacije diljem Hrvatske, i to u zdravstvenim ustanovama, o ostvarivanju primjerenog kontakta s osobama s invaliditetom, pa tako i s osobama oštećena sluha. Sve su to kvalitativne aktivnosti koje doprinose poboljšanju kvalitete života, izjednačavanju mogućnosti i – u konačnici – zdravlju osoba s invaliditetom.
Za kraj, istaknuo bih još nešto: gospođa Glibo je spomenula zdravstvenu pismenost – to je izuzetno važno. Razgovarajmo o tome, jer, kako je u više navrata naglasila i predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, očekivano je da osobe oštećena sluha žive čak pet godina kraće, upravo zbog nedostatne i neadekvatne komunikacije sa zdravstvenim osobljem i sustavom općenito. To je neprihvatljivo.
Zato je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih, pokrenuo istraživački projekt koji je u završnoj fazi prijave. Vrlo ćemo ga uskoro predstaviti članstvu. Cilj je utvrditi postoji li doista razlika u očekivanom životnom vijeku, i ako se potvrdi – predložit ćemo odgovarajuće mjere kako bi se to promijenilo. Ne smijemo dozvoliti da osobe oštećena sluha žive kraće zbog nedostatka adekvatne komunikacije sa zdravstvenim sustavom – zaključio je Benjak.
Dijana Vincek, predsjednica Saveza gluhih i nagluhih, dala je prikaz puta koji je prošao Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i onoga što je postignuto u deset godina. Predstavila je primjere dobre prakse, iz kojih je vidljivo da pomaka ima, ali i da još ima puno posla.
Ovaj događaj imao je dva dijela. Prvi se odnosio na desetljeće od proglašenja Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku, pod nazivom ‘Mini festival pristupačnosti’, u sklopu kojeg su održana dva događaja. Promovirali su projekt ‘Pristupačnost nacionalnih parkova’, odnosno ‘Priroda za sve na znakovnom’. Također, predstavljen je Muzej čokolade, koji je postao potpuno pristupačan za gluhe i nagluhe osobe iz cijelog svijeta, odnosno za sve koji koriste međunarodnu znakovnu komunikaciju.
U drugom dijelu predstavili su besplatnu mobilnu aplikaciju ‘Basna, bajka i burg’, prevedenu na hrvatski znakovni jezik. Partner je bila umjetnička organizacija YELO, a aplikaciju je predstavila suosnivačica organizacije, Jelena Remetin.
Projekt ‘Basna, bajka i burg’ sadrži širok izbor zvučno oblikovanih književnih sadržaja namijenjenih djeci. Mali korisnici preuzimaju istraživačku ulogu na zelenim površinama grada Zagreba, kao u potrazi za literarnim ‘Pokemonom’. Uz pomoć basni, bajki i raznih urbanih priča počinju graditi jednu sasvim drugačiju sliku grada.
Priče koje ‘uhvati’ mali korisnik može ponijeti sa sobom, poslušati ih kad god poželi, pa i zvučno podijeliti s prijateljima. Zalaženjem u prirodu – šume, parkove i ostale površine grada Zagreba – djeca, uz ovaj program koji uključuje više od 60 sadržaja, otkrivaju drugo lice grada.
Projekt ‘Basna, bajka i burg’ nastao je u Godini čitanja, financiran od Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske zahvaljujući programu digitalnih prilagodbi i kreiranju novih kulturnih i edukativnih sadržaja 2021. godine, kao i uz podršku Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba.
Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju
Poslušaj članak
Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.
Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.
Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.
Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.
Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.
Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.
Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa, zajedno sa Ženskom grupom Korak Karlovac, obilježila je ovaj važan dan okupljanjem i simboličnim puštanjem 100 crnih balona u spomen na žene ubijene u femicidu
Poslušaj članak
Nacionalni dan obilježava se u spomen na Gordanu Oraškić, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, ubijene 22. rujna 1999. tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu. Tada je teško ozlijeđena i sudska službenica Stanka Cvetković.
Udruga upozorava na položaj žena s invaliditetom. Uz nasilje kojem mogu biti izložene kao žene, suočavaju se i s dodatnim preprekama povezanima s invaliditetom. Ovisnost o pomoći druge osobe, izolacija ili otežan pristup uslugama podrške mogu im otežati prijavu nasilja i odlazak od nasilnika.
– Ženi koja traži pomoć moramo vjerovati i pružiti joj stvarnu mogućnost da se zaštiti. Za ženu s invaliditetom to znači i pristupačnu prijavu, odgovarajuću podršku te mogućnost sigurnog i neovisnog života. Zaštita koja joj nije dostupna nije zaštita – poručuje predsjednica udruge Josipa Urem.
Uoči obilježavanja ovog nacionalnog dana, udruga je provela i volontersku akciju prikupljanja higijenskih potrepština za Sigurnu kuću Ženske grupe Korak Karlovac. Zahvaljujući velikom odazivu i solidarnosti, prikupljen je velik broj potrebnih higijenskih i drugih potrepština koje će biti namijenjene ženama i djeci korisnicima Sigurne kuće.
– Ovom prilikom posebno zahvaljujemo Udruzi slijepih Karlovačke županije, našim članovima, građanima i svima koji su se uključili u akciju svojim donacijama. Vaša podrška pokazala je koliko zajedničkim snagama možemo učiniti za one kojima je pomoć najpotrebnija – kažu iz udruge.
Udruga poziva nadležne institucije da ozbiljno i pravodobno postupaju po prijavama te osiguraju da pomoć bude dostupna svakoj ženi. Žene s invaliditetom kojima je potrebna podrška mogu nazvati besplatni telefon SOIH – Mreže žena s invaliditetom: 0800 300 200.
Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa i Ženska grupa Korak Karlovac zajedničkim su obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama poslale jasnu poruku da nitko ne smije biti prepušten nasilju i da zaštita, podrška i pomoć moraju biti dostupne svakoj ženi, uključujući žene s invaliditetom.
– Puštanjem 100 crnih balona odali smo počast ubijenim ženama. Naša je odgovornost učiniti sve što možemo da žene koje danas žive u strahu dobiju pomoć prije nego što bude prekasno.
Izvor: Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa
U povodu 60. obljetnice Udruge invalida rada Zagreba 22. rujna dodijeljene su nagrade i zahvalnice zaslužnim pojedincima, organizacijama i institucijama. Čestitajući jubilarnu obljetnicu, predsjednica Nada Vorkapić osvrnula se na povijest UIR Zagreba
Poslušaj članak
– Tijekom 60 godina tri puta smo mijenjali naziv, od Udruženja, Saveza do Udruge invalida rada, a od 2003. Udruga invalida rada Zagreba. Od 2007., zahvaljujući bivšoj predsjednici Mariji Topić, djelujemo u prostoru na adresi Nova cesta, gdje se provode razne aktivnosti – podsjetila je Vorkapić.
Naglasila je kako su od osnutka do danas vrijednosti UIR Zagreba solidarnost, stručnost, ustrajnost, predanost te unaprjeđenje života invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom. Vorkapić je poručila da će UIR Zagreba i dalje ostati mjesto gdje će se saslušati potrebe članova i pokazati razumijevanje.
Nakon prigodnog govora predsjednica Vorkapić uručila je nagrade i zahvalnice, a Nagradu za životno djelo Branki Trzun Makek uručio je Ivica Lazić, član UIR Zagreba od osnutka.
– Nagrada je logičan slijed mog dugogodišnjeg angažmana u UIR Zagreba. Zadnjih deset godina sam u Upravnom odboru udruge i osam godina sam njezina dopredsjednica. Dosad sam se trudila ukazivati na prepreke i probleme osoba s invaliditetom te ću i dalje nastojati ispraviti nepravde – rekla je Trzun Makek.
Godišnju nagradu dobila je Mirjana Dobranović.
Uz Suzanu Suvajac i Belkisu Štrkonjić, Nagradu za Naj zaposlenicu dobila je pravnica UIR Zagreba Ivana Unger, koja je istaknula kako joj je velika čast što su članovi prepoznali njezin rad.
– Zanimljivo je i izazovno raditi u udruzi. Stranke dolaze s raznim pitanjima, to mi omogućuje da se bavim različitim područjima prava – rekla je Unger.
Naglasila je kako joj je važno raditi za dobrobit članova UIR Zagreba te kao članica Stručnog savjeta Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom na sastanku iznijeti i probleme koji najviše muče invalide rada.
Nagradu Naj volonter dobili su Maida Bojić, Nada Katanec, Ljiljana Smontara i Marko Švraka, koji volontira šest godina u mobilnom timu i organizira kviz znanja za korisnike udruge. Volonterski rad Švraka prepoznao je i dm, gdje radi kao informatičar.
– Počeo sam volontirati u vrijeme potresa i covida. Volonterstvo je za mene nesebično davanje svog vremena i znanja drugima – rekao je Švraka.
Poručio je da volonterstvo oplemenjuje onoga tko volontira.
Uz istaknute medije i medijske osobe, zahvalnicu za promicanje rada UIR Zagreba dobio je In Portal – news portal za osobe s invaliditetom.
Voditeljica HRT-ove emisije „Normalan život“ Ana Tomašković rekla je da UIR Zagreba uvijek ističe kao brend jer se osjeća da je mnogima drugi dom.
Među brojnim zaslužnima zahvalnicu je dobio i Parastolnoteniski klub URIHO, koju je preuzela Ivana Ilić.
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni