S ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka vrata maternice, 24. siječnja na Trgu Petra Preradovića održan je 19. Dan mimoza
Poslušaj članak
U Hrvatskoj od raka vrata maternice godišnje obolijeva više od 300 žena, a umre ih 100. Ovaj zloćudni tumor po učestalosti malignih bolesti u žena je odmah iza raka dojke. U 99,7 posto slučajeva uzrokovan je infekcijom humanim papiloma virusom (HPV) koja pogađa oba spola. Stoga se rak vrata maternice može prevenirati cijepljenjem protiv HPV-a i redovitim pregledima. Ukoliko se otkrije u ranoj fazi, potpuno je izlječiv.
S ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka vrata maternice, 24. siječnja na Trgu Petra Preradovića održan je 19. Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka maternice. Građanima su humanitarno prodavane mimoze te su dijeljeni letci i brošure.
Uz brojne građane, Dan mimoza podržali su ministrica zdravstva Irena Hrstić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović te ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Pročelnica Vidović pohvalila je javnozdravstvenu akciju koju tradicionalno organizira Hrvatska liga protiv raka u sklopu Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice. Naglasila je važnost besplatnog cijepljenja protiv HPV-a djevojčica i dječaka od petog do osmog razreda. Osim njih, cijepe se mladi do 25. godine, kao i stariji od 25 godina ako postoji medicinska indikacija za razvoj bolesti.
– Roditelji trebaju svojoj djeci omogućiti ovu zdravstvenu zaštitu kako bi se spriječio rak vrata maternice. Cijepljenje se može obaviti u Centru za zdravlje mladih Grada Zagreba. Također, studentice mlađe od 29 godina koje nemaju izabranog ginekologa u Zagrebu mogu u Centru obaviti ginekološki pregled, a omogućeno je i testiranje na spolno prenosive bolesti – pojasnila je Vidović.
Glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka Neda Ferenčić Vrban istaknula je da Dan mimoza doprinosi očuvanju reproduktivnog zdravlja.
– Od raka vrata maternice obolijevaju žene u reproduktivnoj dobi, odnosno između 25 i 39 godina. S ciljem prevencije, na prvi ginekološki pregled žene bi se trebale odlučiti već nakon prvog spolnog odnosa – u roku od šest mjeseci do godinu dana – pojasnila je Ferenčić Vrban. Zadovoljna je što je sve veća svijest o raku vrata maternice i veći broj cijepljenih protiv HPV-a.
Epidemiologinja iz HZJZ-a Bojana Mahmutović istaknula je kako je cilj Svjetske zdravstvene organizacije da do 2030. godine 90 posto populacije bude cijepljeno protiv HPV-a.
– U zemljama gdje su visoki cijepni obuhvati, kao što su Švedska ili Portugal, rak vrata maternice već je sveden na sporadične slučajeve – rekla je Mahmutović. Naglasila je da iznad 70 posto žena u Hrvatskoj ide na ginekološki pregled barem jednom u tri godine, ali nažalost, neke nikada ne idu.
Ginekologinja iz Poliklinike Eljuga i Poliklinike sv. Rok Ana Marija Krznarić Lovošević upozorila je da žene čak osjećaju krivnju zbog oboljenja od raka vrata maternice.
– Kod žena je prisutan i strah – boje se kako će izgledati liječenje, hoće li moći funkcionirati, boje se za svoju seksualnost i onoga što će ljudi reći o njima, primjerice da su imale mnogo partnera – objasnila je Krznarić Lovošević.
Psihijatrica iz Klinike za psihijatriju Sv. Ivan Sandra Caratan istaknula je kako je svakom pacijentu, pa tako i ženama oboljelima od raka vrata maternice, teško čuti dijagnozu. Međutim, dijagnoza raka vrata maternice ne znači kraj.
– Bolest se može liječiti ako se na vrijeme otkrije te žene i bez reproduktivnog organa ne prestaju biti žene. Vrlo je važno da imaju podršku obitelji i prijatelja – izjavila je Caratan. Pozvala je žene oboljele od raka maternice da se uključe u programe za oboljele od malignih bolesti Klinike za psihijatriju Sv. Ivan.
Darija Ivanjek preboljela je rak vrata maternice koji joj je dijagnosticiran 2014.
– Kao mladoj ženi u dobi od 31 godine nije mi bilo lako kad sam saznala dijagnozu. Rak je, srećom, otkriven u ranoj fazi te je bio dovoljan samo operativni zahvat, bez zračenja i kemoterapije. Kroz bolest sam lakše prošla jer sam imala veliku podršku obitelji i tadašnjeg poslodavca. Danas živim zdravim načinom života, a kako bih zaštitila svoju djecu, pristala sam na njihovo cijepljenje protiv HPV-a – ispričala je Ivanjek.
Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti
Poslušaj članak
Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.
Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.
Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.
Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.
Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.
U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.
Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena
Poslušaj članak
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.
Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.
Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.
Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.
Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas. Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.
Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.
Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja
Poslušaj članak
Nacionalni dan zaštite na radu koji obilježavamo 28. travnja ove godine ima naglašeni fokus na psihosocijalne rizike i važnost stvaranja zdravog radnog okruženja.
Iako se zaštita na radu tradicionalno povezivala s fizičkim opasnostima poput ozljeda ili izloženosti štetnim tvarima, suvremeni pristupi sve više prepoznaju utjecaj stresa, preopterećenosti, loše komunikacije i nesigurnosti radnog mjesta na mentalno zdravlje zaposlenika.
Psihosocijalni rizici danas predstavljaju jedan od vodećih izazova u svijetu rada. Dugotrajni stres, mobbing, nedostatak podrške i neravnoteža između poslovnog i privatnog života mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, poput anksioznosti, depresije i smanjene radne učinkovitosti.
Upravo zato Nacionalni dan zaštite na radu 2026. stavlja naglasak na prevenciju – kroz edukaciju poslodavaca i zaposlenika, razvoj poticajnog radnog okruženja te otvorenu komunikaciju unutar kolektiva.
-Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za zaštitu na radu u suvremenom svijetu rada – izjavila je Manal Azzi, voditeljica tima za politike i sustave zaštite na radu pri Međunarodnoj organizaciji rada. -Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja – kazala je.
Zdravo radno okruženje ne znači samo sigurno radno mjesto bez fizičkih opasnosti, već i prostor u kojem se zaposlenici osjećaju poštovano, uključeno i motivirano.
Organizacije koje ulažu u dobrobit svojih zaposlenika bilježe veću produktivnost, manji broj bolovanja i veću razinu zadovoljstva na poslu. U tom kontekstu, sve više tvrtki uvodi programe mentalne podrške, fleksibilne oblike rada i aktivnosti koje potiču ravnotežu između posla i privatnog života.
Posebnu ulogu imaju i menadžeri, koji svojim pristupom mogu značajno utjecati na radnu atmosferu. Empatija, jasna komunikacija i prepoznavanje znakova stresa kod zaposlenika ključni su za pravovremeno djelovanje i sprječavanje većih problema. Nacionalni dan zaštite na radu stoga služi kao podsjetnik da briga o zaposlenicima nije samo zakonska obveza, nego i temelj održivog i uspješnog poslovanja.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako kratke pauze tijekom radnog dana, poput petominutne šetnje ili kratkog odmora bez ekrana, mogu značajno smanjiti razinu stresa i povećati koncentraciju. Upravo takve male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik utjecaj na ukupno psihičko zdravlje zaposlenika i kvalitetu radnog okruženja.