U program je uključeno 263 osobe s MS-om i 118 članova njihovih obitelji kojima mobilni tim pruža podršku u njihovom domu ili lokalnoj zajednici

Povodom završetka programa Mobilni tim Društvo multiple skleroze Grada Zagreba  6. svibnja organiziralo je okrugli stol na kojem su  predstavljene aktivnosti  trogodišnjeg  programa,  financiranog od  strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Riječ je o programu koji je usmjeren na razvoj izvaninstitucionalnih socijalnih usluga i jačanje podrške  u zajednici s ciljem većeg  uključivanja i  dostupnosti  usluga osobama  oboljelim od  MS-a i njihovim obiteljima.

U  program je uključeno 263 osobe s MS-om i 118 članova njihovih obitelji kojima mobilni tim pruža podršku u njihovom domu ili lokalnoj zajednici. Socijalni radnici  u mobilnom  timu provode razgovor i savjetovanje  prema  potrebama korisnika, pružaju pomoć u ostvarivanju socijalnih i drugih prava, te podršku u snalaženju u administrativnim postupcima.

Dijana Kocijan, izvršna voditeljica Ureda i razvoja programa Društva MS Grada Zagreba, navela je da je u sklopu  programa  održano više od 2 000 sati savjetovanja i informiranja, provedena je 31 informativna radionica, pružena je grupna  podrška za 12 osoba oboljelih od  MS-a  i članova njihove obitelji, održano  je 12 stručnih predavanja te 12 kreativnih radionica. Kroz program  su organizirane   i  aktivnosti  za mlade osobe oboljele  od  MS-a, odnosno do 40. godine života.

– U posljednje vrijeme je zabilježen porast mladih novooboljelih  od  MS-a  i Društvo ima dosta novih članova. Stoga  smo  osmislili aktivnosti  za ove osobe, a u tome je bilo najviše izazova. Najveći  problem s mladima je usklađenje njihovih obveza – pojasnila je Kocijan.  

Gordana Glibo, zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, naglasila je  izazove s kojima se susreću osobe oboljele od MS-a, kao što  su kasno dijagnosticiranje bolesti, nedostupnoost liječenja i rehabilitacije, ostvarivanje  prava na rad, obrazovanje i  pristupačnost.

– Primjećujemo i značajne pozitivne  pomake  koji su rezultat rada Društva multiple skleroze  Grada  Zagreba i drugih organizacija, ali i samih osoba s MS-om koje  hrabro progovaraju o svojim problemima, iskustvima i potrebama – rekla je Glibo.

Socijalna  radnica Danijela Dobrečević istaknula je da su vidljivi određeni pozitivni pomaci,  kao što su jasno definiran  zakonodavni okvir koji prepoznaje prava osoba s invaliditetom i osigurava različite oblike pomoći, razvijene  su brojne socijalne  usluge koje doprinose  većoj samostalnosti korisnika, naglasak se  stavlja na  deinstitucionalizaciju, vidljiv je postupni  porast svijesti o pravima osoba s invaliditetom.

Međutim još  uvijek su veliki izazovi nedostatna dostupnost socijalnih usluga, pogotovo u manjim sredinama,  duge i složene  birokratske  procedure, nedostatak  educiranog stručnog  kadra, nedovoljna financijska ulaganja u sustav, nedovoljna koordinacija između institucija, arhitektonske i komunikacijske barijere, društvena stigmatizacija i predrasude, te otežan  pristup obrazovanju i tržištu rada.

Okupljanje je organizirano s ciljem otvaranja važnih tema vezanih uz kvalitetu života, pristupačnost i mogućnosti ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim područjima društvenog života

Poslušaj članak

U okviru kampanje ‘Preuzmimo kontrolu!’, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH obilježila je 5. svibnja – Europski dan neovisnoga življenja programom održanim u Novom Jelkovcu u Zagrebu.

Okupljanje je organizirano s ciljem otvaranja važnih tema vezanih uz kvalitetu života, pristupačnost i mogućnosti ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim područjima društvenog života.

Na susretu su sudjelovali članovi udruga, predstavnici organizacija civilnog društva te građani zainteresirani za stvaranje uključivije i pristupačnije zajednice, a središnji dio događanja bio je okrugli stol pod nazivom ‘Neovisno življenje osoba s invaliditetom – izazovi i mogućnosti u lokalnoj zajednici’

Tijekom razgovora posebno je naglašena važnost neovisnog življenja i aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u donošenje odluka koje utječu na njihov svakodnevni život. Predsjednica SOIH-a Marica Mirić predstavila je koncept 18 stupova neovisnog življenja, ističući kako su pristupačnost, dostupnost usluga, obrazovanje, zapošljavanje i podrška u zajednici temeljni preduvjeti za ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu.

Sudionici su podijelili brojna iskustva iz svakodnevnog života te ukazali na probleme s kojima se često suočavaju. Razgovaralo se o nepristupačnoj infrastrukturi, otežanom kretanju kroz naselje, nedovoljno prilagođenom javnom prijevozu i nedostatku usluga podrške koje bi osobama s invaliditetom omogućile veću samostalnost. Istaknuto je kako mnogi građani još uvijek nailaze na prepreke koje otežavaju njihovo puno uključivanje u društvene aktivnosti i život zajednice.

Poseban naglasak stavljen je na važnost suradnje lokalne zajednice, institucija i organizacija civilnog društva. Sudionici su se složili kako je potrebno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o pravima osoba s invaliditetom te razvijati sustav podrške koji će omogućiti jednake mogućnosti za sve građane. Naglašeno je i kako osobe s invaliditetom trebaju imati aktivnu ulogu u planiranju i kreiranju lokalnih politika kako bi se rješenja prilagodila stvarnim potrebama korisnika.

Susret u Novom Jelkovcu protekao je u otvorenoj i konstruktivnoj atmosferi, a razmjena iskustava i prijedloga još je jednom pokazala koliko je važno zajednički djelovati na stvaranju pristupačnijeg i uključivijeg društva.

SOIH će i dalje nastaviti provoditi aktivnosti usmjerene na zaštitu prava osoba s invaliditetom, jačanje njihove samostalnosti i poticanje aktivnog sudjelovanja u životu zajednice.

Senzorna soba osmišljena je kao terapeutski prostor za poticanje senzorne integracije i razvoj motoričkih vještina, osobito fine motorike

Udruga Mi iz Požege pokrenula je kampanju prikupljanja sredstava za opremanje senzorne sobe u tom gradu, prostora koji bi djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom omogućio besplatnu i dostupnu terapiju, a samo u Požegi je oko 150 potencijalnih korisnika.

Ivana Pavelić, predsjednica udruge MI, koja od 1998. okuplja roditelje djece i osoba s poteškoćama u razvoju, naglašava kako je ključni motiv projekta omogućiti pravovremenu pomoć korisnicima, posebno djeci – bez uputnica, čekanja i bez financijskog opterećenja.

– Kod djece s teškoćama iznimno je važna rana intervencija. Ako roditelji moraju čekati mjesecima ili godinama na terapiju, ona gubi svoju svrhu. Želimo omogućiti da svatko tko primijeti problem može odmah reagirati – rekla je Pavelić za Hinu. Dodaje pritom da bi senzorna soba bila dostupna ne samo građanima Požege, već i korisnicima iz okolnih županija.

Projekt, vrijedan 25.000 eura, planiran je u prostoru udruge, a cilj je sredstva prikupiti do 10. lipnja kako bi soba bila u funkciji već tijekom kolovoza. Svi zainteresirani koji žele pomoći mogu se informirati o načinu donacija na internetskim stranicama udruge.

Senzorna soba osmišljena je kao terapeutski prostor za poticanje senzorne integracije i razvoj motoričkih vještina, osobito fine motorike. Korisnici će u njoj moći raditi s fizioterapeutom, a dosadašnja iskustva pokazuju da ima itekako veliki učinak na oporavak te naposljetku integraciji u društvo onih koji je koriste.

Prostor će biti opremljen specijaliziranom opremom, a dobavljač opreme osigurat će i edukaciju osoblja za rad u sobi.

Procjenjuje se da je na području Požege oko 150 potencijalnih korisnika, dok u cijeloj županiji živi više od 13.000 osoba s invaliditetom, a u samom gradu otprilike 4000. Među budućim korisnicima su djeca s autizmom, osobe s urođenim teškoćama poput hidrocefalusa ili intelektualnih poteškoća, ali i osobe u oporavku nakon moždanog udara.

– Drugim riječima, takav oblik terapije ne koriste samo djeca i mlađa populacija, nego i odrasle osobe koje su za života pretrpjele ozljedu ili je na njihovu motoriku trag ostavila bolest – kaže Pavelić.

Unatoč velikoj potrebi, u Požegi trenutno postoje samo dvije senzorne sobe, jedna u županijskoj bolnici, te jedna privatna, gdje se terapije naplaćuju od 25 do 40 eura po terminu.

– Broj osoba kojima je potrebna ovakva terapija stalno raste, ne samo u Požeško-slavonskoj županiji nego i šire. Dijelom zato što se smanjuje stigma i sve više ljudi traži pomoć, ali i zato što su potrebe stvarno sve veće – ističe predsjednica udruge.

Dosad su projekt podržali Grad Požega s 1.400 eura te općine Brestovac i Velika s po 400 eura, uz nekoliko manjih donacija građana. Kampanju je poduprla i Erste banka koja s udrugom sudjeluje u programu ‘Ostavi dobar trag’, kroz koji je dobila mentorsku podršku vrijednu 9.000 eura za razvoj i provedbu kampanje.