Vremeplov
Akcijski plan za skrb osoba s demencijom usmjeren je na potrebe oboljelih
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo 50 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a do 2050. broj oboljelih mogao bi biti veći od 130 milijuna. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, odnosno predstavlja od 60 do 80 posto svih slučajeva demencije
Povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a 22. rujna organizirala je stručni skup s relevantnim stručnjacima. Na skupu su predstavljeni aktualni podaci i aktivnosti u sklopu EU projekta Jade Health.
Ovogodišnjom temom Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti – ‘Pitajte o demenciji, pitajte o Alzheimerovoj bolesti’ – želi se naglasiti potreba za boljim razumijevanjem demencije i razbijanjem stigme.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je da degenerativne bolesti, pa tako i razni oblici demencija, postaju sve značajniji javnozdravstveni izazov na globalnoj razini.
– Svjetska zdravstvena organizacija je Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije istaknula kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Promjene se postižu djelovanjem, između ostalog, kroz akcijske planove i projekte, pa tako i kroz Akcijski plan skrbi o osobama s demencijom, čiju je izradu započela radna skupina Ministarstva zdravstva 2023. godine – pojasnio je Benjak.
U izradi Akcijskog plana sudjelovali su vodeći stručnjaci iz područja medicine, javnog zdravstva, psihijatrije i socijalne politike.
Benjak je rekao da je HZJZ dio EU projekta JADE Health koji je posvećen svim oblicima demencije i ostalim neurološkim poremećajima. Kroz implementaciju znanstveno utemeljenih najboljih praksi, projekt stavlja naglasak na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i kvalitetne skrbi za oboljele.
– Zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti podizanju svijesti o demenciji, ali i unaprijediti kvalitetu zdravstvene i socijalne skrbi te pružiti adekvatnu podršku oboljelima i njihovim obiteljima – poručio je Benjak.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić rekla je da prevalencija demencije u Hrvatskoj u ukupnoj populaciji iznosi 1,3 posto, a za osobe starije od 60 godina 4,1 posto. Prevalencija raste s dobi te nakon 70. godine prelazi 10 posto, dok kod osoba od 85 i više godina prelazi 30 posto. Gotovo 50 tisuća osoba u Hrvatskoj živi s demencijom, a obolijeva dvostruko više žena nego muškaraca.
Štimac Grbić se osvrnula i na EU projekt Jade Health u kojem sudjeluje Hrvatska.
– Projekt promiče skrb usmjerenu na osobu, integrirane i održive modele skrbi te potiče međunarodnu suradnju, promiče održive pristupe i omogućava široku primjenu naučenih lekcija kroz jasnu strategiju i angažman dionika. HZJZ vodi evaluacijski radni paket u sklopu ovog projekta. Definirali smo glavne indikatore, izradili evaluacijski plan i internu anketu – pojasnila je Štimac Grbić.
Psihijatar Natko Gereš istaknuo je da su prvi simptomi demencije često nespecifični te se smatraju normalnima u procesu starenja. Kod raznih oblika demencije javljaju se slični simptomi. Gereš je rekao da antidementivi ne liječe demenciju, ali mogu usporiti napredak bolesti te se upotrebljavaju kod raznih vrsta demencije.
– Antidementivi su na dopunskoj listi lijekova što predstavlja određeno opterećenje za osobe s demencijom i njihove obitelji, jer zahtijevaju određeni financijski izdatak. Ovi lijekovi su u razvoju i u EU je već odobren prvi lijek koji djeluje na sam uzrok demencije – pojasnio je Gereš.
Naglasio je kako je osobama s demencijom u uznapredovalim fazama bolesti važno osigurati brigu o njihovom tjelesnom i psihičkom zdravlju.
Voditeljica Savjetovališta za demenciju Doma zdravlja – Istok, Sanja Klajić-Grotić, predstavila je udrugu za Alzheimerovu bolest i druge demencije ‘Nezaboravak’ koja je registrirana 23. srpnja, a svečano otvorena 21. rujna. Cilj je senzibilizirati javnost o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama kao javnozdravstvenom prioritetu, uz promicanje preventivnih mjera, savjetodavne potpore oboljelim osobama i njihovim obiteljima te stvaranja uvjeta za što kvalitetniji život osoba s demencijom. Udruga se nalazi na adresi Heinzlova 15.
U prostorima udruge organizirat će se tribine te edukativne i kreativne radionice. Klajić-Grotić istaknula je važnost nefarmakoloških metoda liječenja demencije kao što su orijentacija stvarnosti, socijalni kontakti, fizička aktivnost, muzikoterapija i art terapija.
– Osobito postaje značajna art terapija u Europi, a mora doći na velika vrata i u Hrvatsku. Art terapija poboljšava kogniciju, usmjerena je na kognitivnu stimulaciju te poboljšava kvalitetu života oboljele osobe – pojasnila je Klajić-Grotić.
Naglasila je da je pravodobno prepoznavanje ranih simptoma najvažnije u borbi protiv demencije.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da su u Zagrebu, zbog raznih programa, pacijenti s demencijom u povoljnijem položaju nego u drugim hrvatskim gradovima. Pohvalila je donošenje Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom koji proizlazi iz Strateškog okvira za mentalno zdravlje i međunarodnih dokumenata te će potaknuti stvaranje multidisciplinarnih timova. U tim timovima radit će liječnici obiteljske medicine, neurolozi, psihijatri, patronažne sestre te drugi djelatnici.
– Stvaranje ovih timova omogućit će ranu dijagnostiku i bolju postdijagnostičku skrb. Što se tiče smještaja oboljelih osoba, Akcijski plan predviđa stvaranje više dnevnih boravaka u bolnicama, savjetovališta, ali i plan dugotrajne skrbi, a to je Operativni plan koji se počinje primjenjivati sljedeće godine – pojasnila je Portolan Pajić.
S obzirom na to da postoje stigme prema osobama s demencijom, treba raditi na podizanju svijesti i razvoju empatije – kako prema oboljelima tako i prema članovima njihovih obitelji.
– Treba više edukacije, ne samo zdravstvenih djelatnika i neformalnih njegovatelja, nego svih onih koji mogu doći u kontakt s osobom s demencijom. Svi smo u riziku i moramo biti svjesni da se ova bolest može dogoditi svakome od nas ili nekome od naših bližnjih – poručila je Portolan Pajić.
Predsjednica Povjerenstva za izradu Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom Marija Kušan-Jukić istaknula je da Akcijski plan objedinjuje niz inicijativa, stvara okvir i daje smjernice za daljnji rad.
– Akcijski plan će uskoro predstaviti Ministarstvo zdravstva. Ovaj Akcijski plan je rađen sa snažnim usmjerenjem na dugotrajnu postdijagnostičku skrb te potrebe osoba s demencijom i njihovih njegovatelja – objasnila je Kušan-Jukić.
Marija Penava Šimac iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike rekla je da sustav socijalne skrbi mjerama i aktivnostima želi skinuti stigmu prema osobama s demencijom te im omogućiti da što dulje samostalno funkcioniraju u svojim obiteljima. Trenutno je u sustavu socijalne skrbi kod pružatelja usluge smještaja osigurano 300 smještajnih kapaciteta za osobe oboljele od demencije.
– Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđena je mjera izgradnje i opremanja centara za starije osobe. Gradit će se 18 centara u svakoj županiji. Ovi centri će pružiti 1849 novih smještajnih kapaciteta, od toga 256 za osobe s demencijom, a u planu je osigurati izvaninstitucijske usluge za 4549 osoba s obzirom na to da nam je cilj omogućiti što dulji ostanak osoba u svom domu – pojasnila je Penava Šimac.
Sustav zdravstva i sustav socijalne skrbi izradili su također Operativni plan integrirane dugotrajne skrbi koji predviđa koordinatora za dugotrajnu skrb, programe za demenciju i zaštitu mentalnog zdravlja.
Znanstvena istraživanja pokazuju da poljubac nije važan samo za naše emocije, već može imati i brojne pozitivne učinke na zdravlje
Poslušaj članak
Postoje geste koje ne trebaju prijevod, a poljubac je jedna od njih. Bez obzira dolazi li od partnera, roditelja, djeteta ili drage osobe, njime možemo izraziti ljubav, nježnost, zahvalnost, podršku i osjećaj bliskosti. Upravo zato se 6. srpnja diljem svijeta obilježava Međunarodni dan poljupca, neslužbeni međunarodni dan koji nas podsjeća koliko jedan jednostavan čin može značiti u svakodnevnom životu.
Ovaj dan nastao je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a s vremenom se proširio u brojne zemlje kao prilika da se prisjetimo kako iskazivanje osjećaja ne mora biti komplicirano. Ponekad je dovoljan samo iskren poljubac.
Iako ga najčešće povezujemo s romantikom, poljubac ima mnogo šire značenje. On može biti znak dobrodošlice, utjehe, čestitke ili oproštaja. Prvi poljubac djeteta koje roditelju poželi laku noć, poljubac bake i djeda pun topline ili prijateljski poljubac pri susretu mogu ostaviti jednako snažan dojam kao i onaj između zaljubljenih. To je jedan od najstarijih i najprirodnijih načina na koji ljudi pokazuju privrženost i stvaraju osjećaj povezanosti.
Znanstvena istraživanja pokazuju da poljubac nije važan samo za naše emocije, već može imati i brojne pozitivne učinke na zdravlje. Tijekom ljubljenja u organizmu se oslobađaju hormoni poput oksitocina, dopamina i serotonina. Oksitocin se često naziva hormonom povezanosti jer doprinosi osjećaju povjerenja i sigurnosti, dok dopamin i serotonin poboljšavaju raspoloženje i stvaraju osjećaj zadovoljstva. Istodobno se smanjuje razina kortizola, hormona stresa, zbog čega se nakon poljupca često osjećamo opuštenije i mirnije.
Redovito iskazivanje nježnosti može pozitivno utjecati i na zdravlje srca. Kada smo manje pod stresom, organizam lakše održava normalan krvni tlak, a osjećaj smirenosti povoljno djeluje na cjelokupni kardiovaskularni sustav.
Poljubac također potiče lučenje sline, koja pomaže u ispiranju usne šupljine i neutralizaciji kiselina koje mogu oštetiti zubnu caklinu. Iako ne može zamijeniti pravilnu oralnu higijenu, ovaj prirodni proces doprinosi zdravlju usne šupljine.
Tijekom poljupca aktivira se velik broj mišića lica, što ih održava aktivnima i poboljšava cirkulaciju. No možda je još važnije ono što poljubac čini našem mentalnom zdravlju. Osjećaj da smo voljeni, prihvaćeni i povezani s drugima jedan je od temelja emocionalne dobrobiti.
U užurbanom svijetu, u kojem često nemamo dovoljno vremena jedni za druge, kratki trenutak nježnosti može imati iznenađujuće velik učinak. Može popraviti raspoloženje, smanjiti napetost nakon napornog dana i podsjetiti nas koliko su bliski odnosi važni.
Naravno, svaki poljubac ima vrijednost samo kada je iskren i kada postoji uzajamno poštovanje. Upravo tada on postaje mnogo više od obične geste – postaje način na koji bez riječi poručujemo da nam je stalo.
Na Međunarodni dan poljupca prisjetimo se koliko male geste mogu imati veliko značenje. Iskren poljubac, zagrljaj ili nježan dodir često vrijede više od najljepših riječi.
U svijetu koji je ponekad previše ubrzan, upravo takvi trenuci stvaraju uspomene, jačaju odnose i podsjećaju nas da su ljubav, bliskost i pažnja ono što nas istinski povezuje.
Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti
Poslušaj članak
Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.
Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.
Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.
Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.
Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.
U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.
Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena
Poslušaj članak
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.
Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.
Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.
Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.
Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas. Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.
Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 7 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 13 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 7 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
Osobe s invaliditetomPrije 12 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu