Priručnik o zapošljavanju osoba oštećena vida će biti objavljen u pdf, epub formatu te kao audio knjiga na hrvatskom, engleskom, slovenskom i španjolskom jeziku
Poslušaj ovaj članak
U doba tehnologije, ona asistivna prolazi ispod radara. Tom izazovu Erasmus+ projekt ‘KISS: intro 2 AT 4 VIPs’ doskače putem novih digitalnih alata koji će osobe oštećena vida učiniti boljim i vidljivijim konkurentnima na tržištu rada. U nastavku teksta pogledajte konkretne video primjere odgovora na pitanja ‘kako’, kada je riječ o tehnologiji i umjetnoj inteligenciji te osobama koje ne vide.
Napredak tehnologije i masovna pojava raznih oblika umjetne inteligencije, neke su od nas zastrašili, dok su drugima dali dobar vjetar u leđa. I premda bismo mogli do sutra raspredati o opasnostima tehnološke pošasti, ovog ćemo se puta zaustaviti na dobrobitima, i to ne bilo koje, već asistivne tehnologije.
Upravo asistivnom tehnologijom bavi se Erasmus+ projekt ‘KISS: intro 2 AT 4 VIPs’, čiji akronim, ako ste nestrpljivi, možete istražiti na EPALE platformi. Ovaj projekt Županijska udruga slijepih Split, u partnerstvu s organizacijom La Brújula, Formación inclusiva iz Španjolske te Medobčinskim društvom slepih in slabovidnih Kranj iz Slovenije provodi u razdoblju od listopada prošle godine do konca rujna 2025.
Malo je poznato da asistivna tehnologija uvelike olakšava, ali i nedvojbeno osigurava veću samostalnost i kvalitetu života osobama oštećena vida.
– Dapače, za mnoge osobe s invaliditetom, asistivna tehnologija je postala prijateljem, članom obitelji, još jednim važnim i vjernim suputnikom kroz sve životne etape, od obrazovanja, preko zapošljavanja, do društvenih aktivnosti i provođenja slobodnog vremena – rekla nam je Ines Hlevnjak, voditeljica projekta.
Asistivna tehnologija podrazumijeva svaki proizvod, dio opreme ili sustav, bez obzira upotrebljava li se u izvornom ili prilagođenom obliku, koji se koristi da bi se povećale, održale ili poboljšale funkcionalne mogućnosti osoba s invaliditetom. U slučaju osoba oštećena vida, asistivna tehnologija omogućava im pristup sadržajima koji bi im u suprotnom bili potpuno nedostupni ili teško dostupni bez upotrebe takvih pomagala. Ines nam je navela samo nekoliko ključnih primjera.
Recimo, za većinu članova čitač ekrana s govornom jedinicom jedini je oblik asistivne tehnologije pomoću koje mogu pročitati vijesti, sudjelovati na društvenim mrežama, koristiti pametni telefon ili raditi na računalu.
Zato Erasmus+ projekt ‘Neka bude kratko i jasno: uvod u asistivnu tehnologiju za osobe oštećena vida’ ima za cilj povećati znanja i sposobnosti osoba oštećena vida u svrhu lakšeg pristupa tržištu rada, ali i povećati svijest drugih dionika i šire javnosti o mogućnostima korištenja asistivne tehnologije na radnom mjestu, kao i osnažiti kapacitete za provođenje Erasmus+ projekata organizacija uključenih u projekt.
– Upravo privodimo kraju naš zajednički rad na prvom rezultatu projekta, a riječ je o digitalnom Priručniku o zapošljavanju osoba oštećena vida. Priručnik će biti objavljen u pdf, epub formatu te kao audio knjiga na hrvatskom, engleskom, slovenskom i španjolskom jeziku – podijelila je s nama Ines.
Međutim, najvažniji rezultat projekta tek je u pripremi. Naime, u okviru projekta predviđena je izrada kratkih video lekcija o korištenju asistivnih uređaja čiji će glavni protagonisti biti same osobe oštećena vida budući da one najbolje mogu prenijeti ovakva specifična znanja manje vještima od sebe.
Predsjednik Županijske udruge slijepih Split Ivan Tokić na svom je Facebook profilu za svoje virtualne videće prijatelje već podijelio nekoliko informativnih videa o tome kako osobe oštećena vida koriste tehnologiju, ali i pokazao blagodati umjetne inteligencije za svoju ciljanu skupinu.
Budite i vi dio onih koji više pitaju ‘kako’, a manje zaključuju ‘nikako’.
– S obzirom da me često pitate kako koristim mobitel, najlakši način da vam objasnim je s kratkim videom – kaže Ivan Tokić.
Pogledajte kako se umjetna inteligencija pokazala na strani osoba oštećena vida ovdje.
U ovom videu pogledajte kako dokument učiniti pristupačnim i kako ga glasovno pretraživati.
Mrežna stranica projekta nalazi se ovdje, a kontakt osoba za sve dodatne informacije je Ivan Tokić, predsjednik ŽUSS. Kontaktirati ga možete na i.tokic1983@gmail.com i na broj mobitela 095/3615-167.
Centar za razvoj vrijednosti započeo je provedbu projekta ‘Uslugama do kvalitetnijeg života’, čiji je cilj unaprijediti kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz razvoj i pružanje socijalnih usluga u zajednici na području Grada Zagreba i Istarske županije
Poslušaj članak
Projekt je nastao kao odgovor na brojne izazove s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću, među kojima su otežan pristup prijevozu, ograničene mogućnosti sudjelovanja u društvenim aktivnostima, nedostatak podrške za samostalno življenje te prepreke u ostvarivanju prava i korištenju javnih usluga.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj živi više od 640 tisuća osoba s invaliditetom, dok dostupnost socijalnih usluga i dalje nije ujednačena. Posebno su izraženi problemi socijalne izolacije, nedostatka podrške za očuvanje mentalnog zdravlja te ograničenih mogućnosti za aktivno uključivanje u život zajednice.
Projektom će biti obuhvaćeno 45 osoba s invaliditetom iz Zagreba i Istarske županije, a aktivnosti su usmjerene na povećanje njihove samostalnosti, socijalne uključenosti i dostupnosti podrške.
U sklopu projekta korisnicima će biti dostupna usluga informiranja i savjetovanja pod nazivom ‘Ako ti treba pomoć, samo pitaj’, koja uključuje pomoć u ostvarivanju prava te snalaženju u sustavima socijalne skrbi, zdravstva i drugim javnim službama.
Aktivnost ‘Zovi Taxi’ usmjerena je na povećanje mobilnosti osoba s invaliditetom organiziranjem prijevoza do liječničkih pregleda, obrazovnih ustanova, društvenih događanja i drugih sadržaja važnih za svakodnevni život.
Kroz program ‘Imamo pravo na praznike’ korisnicima će biti omogućeno sudjelovanje u turističkim i rekreativnim sadržajima, dok će aktivnost ‘Koliko je tvoj dom sigurno mjesto?’ uključivati procjenu životnog prostora i preporuke za prilagodbu doma radi povećanja sigurnosti i funkcionalnosti.
Projekt predviđa i programe razvoja vještina za samostalno življenje. Kroz aktivnosti ‘Ruksak samostalnosti’ i ‘Životni alati za samostalnost’ korisnici će stjecati praktična znanja potrebna za svakodnevni život, organizaciju kućanstva i donošenje samostalnih odluka.
Poseban naglasak stavljen je na očuvanje mentalnog zdravlja kroz psihološko osnaživanje, koje uključuje stručnu podršku usmjerenu na jačanje samopouzdanja, otpornosti i suočavanja sa životnim izazovima.
Dio projekta posvećen je i socijalnom uključivanju. Aktivnost ‘Ideš van da nisi sam’ obuhvaća organizirane društvene i inkluzivne sadržaje s ciljem smanjenja usamljenosti i jačanja socijalnih kontakata, dok ‘OI Vinted’ promiče razmjenu odjeće među osobama s invaliditetom te potiče održivost i međusobnu podršku.
Projekt se provodi u partnerstvu s Društvom osoba s invaliditetom Rovinj i Volonterskim centrom Zagreb. Partneri će sudjelovati u provedbi aktivnosti na području Istarske županije te u uključivanju i koordinaciji volontera koji će pružati podršku korisnicima tijekom trajanja projekta.
Sasvim logično i očekivano, Savez traži hitno povećanje naknada za videće pratitelje. Resorno je ministarstvo HSS upozorio na neodrživost takvog sustava još prošle godine, no do danas je taj problem ostao neriješen
Poslušaj članak
Hrvatski savez slijepih (HSS) jučer je povodom 80. obljetnice djelovanja na konferenciji za medije predstavio projekte i programe Saveza koji su bitno podigli kvalitetu života njihova članstva.
Novinarima se prvi obratio Nikola Armanas, djelatnik Saveza, koji je podijelio vlastito iskustvo vezano za uslugu osobne asistencije, odnosno videćeg pratitelja. Kao koordinator odjela videće asistencije unutar HSS-a, Armanas je, uz sve ostalo, govorio o brojnim benefitima koje ova usluga ima za osobe oštećena vida, koliko je zapravo videći pratitelj važam u svakodnevici slijepog korisnika. Od odlaska liječniku ili na kazališnu predstavu, do nekih važnijih aktivnosti potrebnih za normalno sudjelovanje slijepih osoba u društvenom životu.
No Armanas je istodobno upozorio i na neodrživost trenutačnog sustava usluge osobne asistencije.
– Videći pratitelj je nešto kao da vam netko posudi svoje oči. Da biste mogli biti uključeni u društvo, da biste mogli aktivno sudjelovati i da biste sve one svakodnevne aktivnosti mogli obavljati kao i svi drugi – rekao je Armanas.
Situacija s videćim pratiteljima ipak je daleko od idealne, ponajprije zbog financija, jer se satnica za tu uslugu nije mijenjala od 2023. godine, unatoč značajnom porastu svih životnih troškova. U Hrvatskoj, naime, satnica za tu uslugu do danas iznosi 11 eura, dok se u Sloveniji kreće između 17 i 18 eura, a usto se redovito usklađuje s prosječnom plaćom i inflacijom.
Da ne bude zabune, napomenuo je Armanas, tih 11 eura po satu ne pokriva stvarne troškove usluge videćeg pratitelj jer se od tog iznosa financiraju svi troškovi, od onih putnih i troškova bolovanja, do plaća i administracije. Sasvim logično i očekivano, Savez traži hitno povećanje naknada za videće pratitelje. Resorno je ministarstvo HSS upozorio na neodrživost takvog sustava još prošle godine, no do danas je taj problem ostao neriješen.
Nikolina Kušterbajn, voditeljica programa HSS-a, navela je niz programa Saveza koji su uistinu podigli kvalitetu života njihova članstva. Primjerice, kroz Erasmus+ projekt Youth Impact radi na razvoju komunikacijskih, prezentacijskih i liderskih vještina mladih s oštećenjem vida, što uvelike doprinosi njihovoj konkurentnosti na otvorenom tržištu rada.
Uz sve ostalo, Savez je provodio i projekte za podršku ženama s oštećenjem vida i starijim osobama, otvorio prvu posudionicu ortopedskih pomagala, pokrenuo bersplatnu telefonsku podršku korisnicima te organizirao mobilni tim stručnjaka. Zavidni su to rezultati koje je Savez postigao u proteklom razdoblju, no Kušterbajn je posebno naglasila činjenicu da HSS prvi put pruža kontinuiranu podršku neformalnim njegovateljima osoba s oštećenjem vida.
Andreja Veljača, izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih, također je veliki dio svog izlaganja posvetila usluzi videćeg pratitelja, no upozorila na problem zdravstvene rehabilitacije osoba s oštećenjem vida. Naime, slijepi i slabovidni kao jedina kategorija osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj nemaju prava na zdravstvenu rehabilitaciju, osim psihosocijalne podrške ili pripreme za otvoreno tržište rada.
U trenutku kada osoba izgubi vid, rekla je Veljača, više ne pripada zdravstvenom nego sustavu socijalne skrbi. Tada su te osobe često prepuštene same sebi, bez sustavne zdravstvene rehabilitacije.
Stoga je Veljača najavila pilot-projekt Lumina u Draškovićevoj ulici u Zagrebu, koji će pružati stručnu podršku osobama nakon gubitka vida, od psihosocijalne pomoći do korištenja asistivnih tehnologija.
U organizaciji Udruge za autizam ASK i Saveza za autizam Hrvatske (SUZAH) tijekom lipnja održava se novo izdanje projekta ‘S prijateljem u muzej’, koji omogućava dostupnost muzejskih sadržaja osobama iz spektra autizma te potiče njihovu društvenu uključenost
Poslušaj članak
Posjetiteljima s autizmom i njihovim prijateljima u nedjelju je svoja vrata otvorio Hrvatski športski muzej, gdje su mogli razgledati izložbu o istaknutom sportskom djelatniku i osnivaču sportskih klubova Franji Bučaru.
S ciljem pristupačnosti izložbi Hrvatski športski muzej opremljen je komunikacijskim pločama i senzoričko-interaktivnim ruksacima kojima će se u sklopu inkluzivnog projekta prvi put opremiti i drugi muzeji koji sudjeluju u njemu. Uz to, kroz edukaciju kustosa koju provodi spisateljica, prevoditeljica i pripovjedačica Srebrenka Peregrin, vodstva po muzejima bit će prilagođena.
Autorica komunikacijske ploče za izložbu ‘Franjo Bučar’ i volonterka Udruge za autizam ASK Eva Pavić pojasnila je da ova ploča sadrži simbole uz pomoć kojih osobe iz spektra autizma prate izložbu, izražavaju interes za određeni izložak i svoj doživljaj izložbe te neke želje i potrebe.
Osim za osobe iz spektra autizma, ploča je prilagođena osobama s teškoćama u komunikaciji te sadrži abecedu putem koje se ove osobe mogu izražavati. Ploča također sadrži QR kod i može se koristiti na mobilnom uređaju izvan muzeja.
Pavić je pojasnila da se u ruksacima nalaze antifoni, odnosno slušalice koje smanjuju buku u okolini te razni predmeti za samoregulaciju (fidgeti).
Viša kustosica i arhivistica Hrvatskog športskog muzeja Martina Vargek istaknula je da je izložba o Franji Bučaru prilagođena osobama s oštećenjem vida i osobama s intelektualnim teškoćama, a od ove godine i osobama iz spektra autizma te osobama s oštećenjem sluha. Zahvalila je na suradnji s Udrugom za autizam ASK i Savezom za autizam Hrvatske (SUZAH) te je uvjerena da će uz pomoć komunikacijske ploče osobe iz spektra autizma puno saznati o hrvatskom sportu.
– Muzej je mjesto učenja, a u ovom muzeju prikazani su uspjesi na Paraolimpijskim igrama i Olimpijskim igrama gluhih, što može biti poticaj osobama s invaliditetom koje se bave sportom da i one jednog dana budu dio fundusa Muzeja – poručila je Vargek.
Programska direktorica Udruge za autizam ASK Kosjenka Petek istaknula je da uz muzeje koji su već četiri godine uključeni u projekt ove godine svoja vrata otvaraju Nikola Tesla Experience Center Karlovac, Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac i Muzej iluzija u Splitu.
– Od ove godine posjet muzejima održava se u lipnju s obzirom na to da je 18. lipnja Međunarodni dan autističnog ponosa kojim se ukazuje da osim teškoća autizam donosi i brojne radosti, a posjet muzejima je jedna vrsta autistične radosti – kazala je Petek.
Izrazila je zadovoljstvo što je financijska podrška Ministarstva kulture i medija omogućila da se muzeji opreme alatima za pristupačnost kao što su komunikacijske ploče i senzoričko-interaktivni ruksaci te se raduje nastavku projekta koji je apliciran na natječaj Ministarstva.