Zaključeno je kako tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena

Poslušaj članak

U Zagrebu je 2. lipnja 2026. godine održana peta međunarodna konferencija ‘Pristupačna budućnost’, u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovnog dnevnika.

Konferencija je okupila predstavnike regulatornih tijela, industrije, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i osobe s invaliditetom, s ciljem jačanja dijaloga o pristupačnosti i ravnopravnom uključivanju u sve digitaliziranije društvo.

Prema dostupnim podacima, oko 17 posto stanovništva Hrvatske ima neku vrstu invaliditeta, što dodatno naglašava potrebu za sustavnim uklanjanjem digitalnih i fizičkih prepreka. Konferencija ‘Pristupačna budućnost’ već petu godinu služi kao prostor za razmjenu iskustava, primjera dobre prakse i raspravu o izazovima koji i dalje postoje.

Ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta istaknuo je kako pristupačna budućnost znači društvo u kojem su usluge univerzalno dostupne svima. Naglasio je da tehnologija ima smisla samo ako je dostupna svim građanima te da pristupačnost nije pitanje samo jedne skupine, nego kvalitete života i uključivog društva u cjelini. Govorio je i o ulozi HAKOM-a kroz regulatorni rad, zaštitu korisnika, razvoj pristupačnih komunikacijskih usluga i suradnju s udrugama, akademskom zajednicom i javnim institucijama.

Posebno je istaknuta dugogodišnja suradnja s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te zajednički projekti vezani uz pristupačnost prijevoza. Kroz suradnju FER-a, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, HAKOM-a i udruga osoba s invaliditetom razvijena su brojna pristupačna rješenja, uključujući komunikacijske ploče postavljene na željezničkim kolodvorima i u vlakovima. U nadzoru provedenom krajem 2025. utvrđeno je da je 65 vlakova prilagođeno osobama s invaliditetom, čime je gotovo dosegnut nacionalni cilj od 68 prilagođenih vlakova.

Velik dio programa bio je posvećen umjetnoj inteligenciji i njezinoj ulozi u povećanju pristupačnosti. Istaknuto je da AI već danas omogućuje automatsko titlovanje, opisivanje sadržaja, pretvaranje govora u tekst te razvoj asistivnih i robotskih pomagala koja mogu povećati samostalnost osoba s invaliditetom. Istodobno je upozoreno na novu vrstu ranjivosti koja nastaje oslanjanjem na tehnologiju – u situacijama kada uređaji ili mreže prestanu raditi osobe mogu izgubiti mogućnost komunikacije, kretanja ili pristupa informacijama. Zato je naglašena potreba razvoja pouzdanih, sigurnih i dostupnih sustava.

U uvodnim obraćanjima govorilo se i o važnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom te o digitalnoj pristupačnosti kao preduvjetu ravnopravnog sudjelovanja u svakodnevnom životu.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom upozorio je na izazove poput nedovoljno pristupačnih mrežnih stranica, neujednačene primjene standarda i potrebe za većim uključivanjem osoba s invaliditetom u razvoj i testiranje digitalnih rješenja. Naglašeno je kako digitalna pristupačnost ne smije biti opcija, nego standard.

Na konferenciji su predstavljena i konkretna regulatorna iskustva te tehnološka rješenja iz Hrvatske i inozemstva. Posebnu pažnju privukla je panel rasprava o utjecaju umjetne inteligencije na život osoba s invaliditetom, koju je moderirala Željka Car s FER-a. Sudionici panela govorili su o važnosti dostupnosti tehnologije, ulozi AI alata u svakodnevnom životu slijepih i gluhih osoba te o važnosti fizičke pristupačnosti i mobilnosti.

Predstavljena su i rješenja poput aplikacije TapSOS za neverbalno kontaktiranje hitnih službi, sustava za testiranje digitalne pristupačnosti pomoću umjetne inteligencije te hrvatske aplikacije AISight, namijenjene slijepim i slabovidnim osobama za opisivanje okoline.

Konferencija je zaključena svečanošću projekta Poslovnog dnevnika ‘Iskustvo zlata vrijedi’, na kojoj su dodijeljena priznanja tvrtkama i studentima uključenima u programe stručne prakse. Zaključeno je kako tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena.

Dok poslodavci već dulje vrijeme koriste umjetnu inteligenciju kako bi unaprijedili selekcijske procese, od početnog filtriranja životopisa do analize kandidata u završnim krugovima intervjua, pitanje koje se sve češće nameće jest: prate li kandidati taj trend?

Poslušaj članak

Koriste li i oni AI alate kako bi oblikovali svoje životopise i motivacijska pisma, ili i dalje vjeruju isključivo vlastitim riječima? Upravo to bilo je u fokusu ankete koju je provela Alma Career Croatia, prepoznatljiva po brendu MojPosao.

AI kao alat, ali i dilema kandidata

Prema rezultatima, svaka treća osoba (34%) već koristi umjetnu inteligenciju prilikom pisanja životopisa. Za mnoge je to postalo gotovo nužan korak, osobito pri prijavama u velikim kompanijama gdje automatizirani sustavi često odlučuju o prolasku prvog kruga selekcije. Dio ispitanika pritom ističe kako smatraju logičnim da i kandidati posegnu za istim alatima koje poslodavci već koriste.

S druge strane, petina ljudi (21%) još uvijek ne koristi umjetnu inteligenciju u te svrhe, ali planira početi. Kao ključni razlog navode potrebu za dodatnom podrškom u oblikovanju kvalitetnijih prijava, posebice kada je riječ o gramatičkoj ispravnosti i jasnijem strukturiranju sadržaja. Ipak, naglašavaju kako pritom žele zadržati osobni pečat i autentičnost.

Autentičnost je ujedno i glavni razlog zašto 45% ispitanika uopće ne koristi umjetnu inteligenciju pri pisanju životopisa i motivacijskih pisama, niti to planira u budućnosti. Smatraju da AI ne može vjerodostojno prenijeti osobnost, motivaciju i specifične nijanse koje čine kandidata jedinstvenim. Osim toga, dio njih upozorava da pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju može oslabiti naše sposobnosti promišljanja i izražavanja.

Izvor: Alma Career Croatia

Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

ATAAC konferencija, najveća europska stručna konferencija o asistivnoj tehnologiji (AT) i augmentativnoj i alternativnoj komunikaciji (AAK), ove godine dolazi u novom, snažnijem formatu.

Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom.

Asistivna tehnologija i augmentativna i alternativna komunikacija nisu samo pojmovi iz stručnih priručnika. Riječ je o alatima koji osobama s teškoćama u komunikaciji, motoričkim poteškoćama ili složenim potrebama omogućuju aktivno sudjelovanje u svakodnevnom životu, obrazovanju i zajednici.

ATAAC je prostor u kojem se susreću svi oni koji razvijaju, primjenjuju i istražuju takva rješenja — edukacijski rehabilitatori, logopedi, radni terapeuti, inženjeri, istraživači, roditelji i sami korisnici — kako bi razmijenili iskustva i unaprijedili praksu.

Ovogodišnji program donosi bogat sadržaj sa simultanim prijevodom na hrvatski jezik. Sudionike očekuju predavanja vodećih međunarodnih stručnjaka, praktične radionice, demonstracije i isprobavanje asistivnih tehnoloških rješenja, kao i ATAAC igraonica — interaktivni prostor u kojem će se tehnologija moći isprobati kroz igru i simulirane situacije.

U sklopu konferencije bit će organiziran i izlagački prostor s proizvođačima iz cijelog svijeta te prezentacije postera s primjerima dobre prakse. Cjelokupan program bit će dostupan i putem online prijenosa sa simultanim prijevodom na hrvatski i engleski jezik.

ATAAC 2026 po prvi put uključuje i znanstvenu konferenciju u sklopu istog događaja. Ovogodišnji poziv privukao je 88 recenziranih radova s čak 258 autora iz 27 zemalja i s pet kontinenata, a Hrvatska prednjači po broju radova prema prvom autoru, s udjelom od 21,8 posto.

Prihvaćeni radovi bit će objavljeni u open access zborniku s DOI brojevima, dostupnom svima bez pretplate. Sudjelovanje na znanstvenom dijelu nije uvjetovano predajom rada, već je moguće sudjelovati i kao slušatelj.

Konferenciju organiziraju E-Glas, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Podršku konferenciji pružaju međunarodne organizacije ISAAC, AAATE, ATIA i DATEurope, dok će stručni program biti bodovan prema pravilima nadležnih komora, uključujući HKER, HLK i HKRTP.

Osnivač tvrtke E-Glas i jedan od organizatora konferencije Miroslav Vrankić ističe kako je ATAAC započeo kao skromni regionalni skup s idejom da stručnjake za potpomognutu komunikaciju i asistivnu tehnologiju okupi na jednom mjestu.

Danas je, kaže, riječ o međunarodnoj konferenciji s više od 1.100 sudionika, od kojih je 350 pratilo program online iz cijelog svijeta. Prosječna ocjena sudionika iznosi 4,77 od 5, dok čak 95 posto sudionika konferenciju preporučuje drugima.

Prema njegovim riječima, ključ uspjeha leži u jednostavnom, ali važnom fokusu na edukaciju stručnjaka i korisnika potpomognute komunikacije. Organizatori nastoje dovesti najbolje svjetske stručnjake iz područja asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije kako bi svoja praktična znanja prenijeli svima zainteresiranima.

– ATAAC nije samo program s predavanjima – to je mreža logopeda, edukatora, terapeuta, istraživača i tvrtki koje dijele iste vrijednosti – ističe Vrankić. Dodaje kako se na konferenciji susreću stručnjaci različitih profila, korisnici asistivne tehnologije, istraživači i tvrtke, svi za istim stolom, što smatra pravom rijetkošću.

Posebnost konferencije vidi i u formatu koji se razvijao godinama. Uz predavanja, sudionicima su na raspolaganju interaktivne radionice, ATAAC Playground u kojem djeca i terapeuti mogu isprobati uređaje kroz različite aktivnosti, networking događanja te prijenos kompletnog programa za međunarodnu publiku.

Ipak, smatra da se sudionici najviše vraćaju zbog ozračja cijele konferencije, kvalitetne organizacije i osjećaja dobrodošlice. Posebno naglašava trud studentskih volontera, budućih logopeda, edukacijskih rehabilitatora i radnih terapeuta, koji sudjeluju u svakom detalju organizacije.

Ovogodišnja najveća novost upravo je znanstveni program koji se prvi put uvodi uz dosadašnji stručni dio konferencije. Vrankić taj korak opisuje kao veliko otvaranje prema akademskoj zajednici i istraživačima, uz zadržavanje praktičnog i primjenjivog znanja koje je, kako kaže, srce ATAAC-a.

– Sve ovo što radimo ima još više smisla kada se radi zajednički. Svaki stručnjak koji na ATAAC-u nauči nešto novo, svaka nova tehnologija koja dospije u ruke logopeda ili roditelja, to su stvarni životi koji se mijenjaju – poručuje Vrankić te poziva na konferenciju 21. i 22. listopada. 2026. godine. u Zagrebu.

Više informacija i prijave dostupni su na stranici www.ataac.eu.