Ovo su samo neke od asistivnih tehnologija koje pomažu osobama – svakoj prema njegovoj vrsti invaliditeta, da se prilagodi i neometano funkcionira u svojoj radnoj okolini

Pravo na rad je, prema Europskoj konvenciji za ljudska prava, jedno je od temeljnih prava svakoga čovjeka. Međutim, svjedoci smo toga kako se ni u ovom segmentu prema svima ne postupa jednako.

Kad se radi o zapošljavanju osoba s invaliditetom, OSI populacija je još uvijek u velikoj mjeri zapostavljena, što zbog needuciranosti poslodavaca, što zbog loše ili nikakve prilagodbe radnog mjesta.

Upravo prilagodba radnog mjesta ključna je kako bi osoba s invaliditetom mogla pokazati svoj puni potencijal u poslovnom okruženju.

Postoji nekoliko asistivnih alata koji mogu doprinijeti boljoj produktivnosti osoba s invaliditetom na radnom mjestu. Jedna od takvih asistivnih pomagala su i ergonomske tipkovnice.

Takve vrste tipkovnica pomažu osobama koje imaju invaliditet gornjih eksremiteta – ruku ili zapešća.

Postoje tipkovnice različitih veličina, a koje se mogu prilagoditi korisniku. Koristeći njih smanjuje se raspon pokreta koji osoba s invaliditetom mora napraviti kako bi koristila tipkovnicu. Ovakve tipkovnice mogu stati između naslona za ruke na invalidskim kolicima što osobi koja koristi takvu tipkovnicu stvara minimalan napor pri pokretu ruku.

Nadalje, specijalizirane programabilne tipkovnice omogućuju prilagođenije rasporede i značajke. Tipkovnice visoke vidljivosti uključuju veći kontrast boja ili veće tipke kako bi ih bilo lakše vidjeti. Naljepnice za povećanje kontrasta također su jedan od prilagodljivih alata koji najviše mogu pomoći osobama s oštećenjem vida.

Također postoje i virtualne tipkovnice ili tipkovnice na zaslonu računala, a osobe smanjene pokretljivosti gornjih ekstremiteta mogu se služiti njome pomoću miša ili zaslona osjetljivog na dodir. Postoje i napredne postavke gdje korisnik mišem može upravljati pomicanjem glave ili očiju.

Kada su u pitanju osobe oštećenog sluha, njima je za rad potrebna prilagodba u vidu slušnih pomagala, dok bi oni kojima to nije dovoljno kako bi funkcionirali na poslu trebali koristiti pojačivače zvuka. To se može postići koristeći Bluetooth sustav, audio indukcijske petlje, FM ili infracrvene sustave.

Također, ako gluhe osobe moraju prisustvovati na poslovnim sastancima, treba im se omogućiti titlove za praćenje sastanaka. Oni pomažu gluhim i nagluhim osobama da mogu pratiti i razumiju sve što je izrečeno na sastanku.

Što se tiče osoba s oštećenjem vida njima je za rad neophodan softver za prepoznavanje glasa. Pomoću glasovnih naredbi slijepe osobe mogu diktirati tekst ukoliko im je potrebno da izrade neki dokument i slično. U današnje vrijeme postoji dosta softvera kao što su Siri i Alexa na novijim mobilnim telefonima.

Isto tako, postoje povećala zaslona. Korisnik može postaviti kursor iznad područja koje želi povećati ili ga postaviti da se automatski pomiče unaprijed određenom brzinom. Mnoga povećala zaslona također omogućuju korisniku povećanje kontrasta boja kako bi lakše prepoznao što piše na zaslonu.

Neke platforme imaju ugrađena povećala zaslona. Windows nudi Windows Magnifier, Apple ima Display Zoom, dok se korisnici Androida mogu poslužiti s Magnifierom. Isto tako postoje alternative kao što su SuperNova i ZoomText.

Naposljetku, postoji i nešto što se zove Brailleovi zasloni. Riječ je o elektroničkoj tipkovnici na Brailleovom pismu. Brailleovi zasloni povezuju se s računalima, tabletima ili pametnim telefonima i omogućuju vam da upisujete i čitate tekst na Brailleovom pismu.

To omogućuje slijepim i slabovidnim osobama da brže i efikasnije obavljaju svoje radne zadatke.

Ovo su samo neke od asistivnih tehnologija koje pomažu osobama – svakoj prema njegovoj vrsti invaliditeta, da se prilagodi i neometano funkcionira u svojoj radnoj okolini.

Asistivna tehnologija predstavljena na ovogodišnjoj CSUN konferenciji, za osobe s invaliditetom otvara vrata popuno novog u kojem neće biti diskriminirani već će samostalno funkcionirati i živjeti život punim plućima

Poslušaj članak

CSUN (California State University, Northridge) već dugi niz godina organizira konferencije o asistivnoj tehnologiji, a takva se održala sredinom ožujka ove godine.

Na konferenciji je predstavljeni noviteti asistivne tehnologije koji su izašli ili će izaći u tekućoj godini, a njihova upotreba uvelike bi trebala olakšati funkcioniranje osoba s invaliditetom u njihovoj svakodnevici što bi u velikoj mjeri moglo poboljšati kvalitetu njihova života.

Tijekom ove konferencije predstavljeno je pet novih asistivnih pomagala koji već sada čine veliku razliku u životu osoba s nekom vrstom invaliditeta.

Jedna od inovacija je Aira aplikacija za vizualno prevođenje. Radi se o sustavu koji slijepim i slabovidnim osobama omogućuje vizualne informacije prostora oko njih. 

Radi s o vizualnom prevođenju uz pomoć agenata kojeg slijepe i slabovidne osobe kontaktiraju putem pametnog telefona, računala ili pametnih naočala. Oni pomažu korisnicima u aktivnostima kao što su snalaženje u javnim prostorima, čitanje tiskanog teksta ili praćenju koja se signalizacija nalazi oko njih što im omogućava lakše i sigurnije kretanje. Također, upotrebom kalendara u aplikaciji, korisnici mogu znati koja se kulturna događanja odvijaju u realnom vremenu.

Ljudi koji su osmislili aplikaciju surađuju s kompanijama kao što su Starbucks, Microsoft, Amazon i Target. U svim tim restoranima slijepi mogu korstiti proizvode ukoliko su prethodno platili godišnju članarinu u aplikaciji.

Nadalje, na konferenciji je predstavljena i igra ‘ASL Flurry’ za učenje američkog znakovnog jezika. Aplikacija ima razne igre vokabulara, kvizove, kartice za učenje ili izazove s više igrača, a sve kako bi se gluhe osobe koje ne razumiju američki znakovni što brže i bolje mogle s njim upoznati i rabiti ga. Igrica u sebi ima čak 70 ASL vokabulara.

Još jedan novi vid tehnologije svakako predstavlja i MauthPad. Ova Bluetooth dodirna pločica omogućava ljudima upravljanje računalom pomoću jezika. Korisnik napravu koja je spojena na računalo stavi na nepce te pokretima jezika upravlja svim funkcijama na računalu.

Kompatibilna je sa prijenosnim računalima, tabletima i pametnim telefonima.  

Između ostalog predstavljena je i aplikacija ‘Be my eyes’ putem koje se slijepe osobe mogu povezati mrežom volontera koji su im dostupni 24 sata. Uz pomoć umjetne inteligencije korisnici dobivaju detaljne opise proizvoda, prostora i svega ostalog što ih zanima kao i detaljne smjernice kako i što trebaju napraviti u datom trenutku, ovisno o tome u kojoj se situaciji nalaze.

Be My Eyes primjer je sinergije između podrške usmjerene na čovjeka i novih mogućnosti umjetne inteligencije. Osnažuje korisnike, personaliziranim alatima za samostalno funkcioniranje pojedinca u svakoj potrebi.

Zadnji, ali jednako koristan proizvod su SignGlasses. Radi se o pametnim naočalama proširene stvarnosti pomoću kojih slijepe osobe mogu čitati titlove koji im se pojavljuju direktno u vidnom polju te tako mogu imati bolje iskustvo okoline oko sebe i razumijeti cijeli kontekst situacije koja se oko njih događa.

Asistivna tehnologija predstavljena na ovogodišnjoj CSUN konferenciji, za osobe s invaliditetom otvara vrata popuno novog svijeta, svijeta u kojem neće biti diskriminirani već će samostalno funkcionirati i živjeti život punim plućima.

Napredak u medicini i sve dostupniji oblici ciljane terapije i imunoterapije znače i bolju prognozu, ali ključnu ulogu i dalje ima pravovremena dijagnoza

Svake godine 8. svibnja obilježava se Svjetski dan raka jajnika, s ciljem podizanja svijesti o ovom tihom, ali iznimno ozbiljnom obliku raka koji najčešće pogađa žene u dobi iznad 50 godina, ali se sve češće dijagnosticira i kod mlađih žena.

Rak jajnika često se naziva ‘tihim ubojicom’ jer u ranim stadijima ne pokazuje jasne simptome. Kada se simptomi pojave, često su nespecifični – nadutost, bol u trbuhu, učestalo mokrenje, osjećaj sitosti nakon malog obroka – pa se bolest nerijetko otkrije tek u poodmakloj fazi.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od raka jajnika u Hrvatskoj godišnje obolijeva između 400 i 450 žena, dok svake godine umire oko 300 žena.

U 2021. godini od raka jajnika oboljelo je 418, dok je u 2022. godini umrlo njih 305. Iako se češće javlja kod starijih žena, u preko trećine slučajeva dijagnosticiran je prije 60-te godine života. Incidencija raka jajnika u Hrvatskoj je u padu od oko 1 posto godišnje u zadnjih 20 godina, dok je mortalitet u istom razdoblju stabilan.

Kao i u drugim europskim zemljama, standardizirana stopa incidencije raka jajnika je u padu, što se pripisuje sve raširenijoj upotrebi oralnih kontraceptiva i smanjenoj upotrebi hormonske nadomjesne terapije. Međutim, mortalitet od raka jajnika u Hrvatskoj je stabilan.

Dijagnoza raka jajnika mijenja život žene i njezine obitelji iz temelja. Osim fizičke borbe, važno je pružiti i emocionalnu, psihološku i socijalnu podršku. Mnoge žene koje su prošle kroz liječenje svjedoče o snazi zajedništva, podršci u zajednici i važnosti otvorene komunikacije s liječnicima.

Napredak u medicini i sve dostupniji oblici ciljane terapije i imunoterapije znače i bolju prognozu, ali ključnu ulogu i dalje ima pravovremena dijagnoza.

Iako ne postoji jednostavan test za rano otkrivanje raka jajnika poput PAPA testa za rak vrata maternice, žene mogu učiniti mnogo za svoje zdravlje, odnosno odlaziti na redovite ginekološke preglede, pratiti i bilježiti simptome, poznavati obiteljske povijesti bolesti i voditi zdrav način života.

Rana dijagnoza može doslovno spasiti život. Stoga je od iznimne važnosti da žene ne ignoriraju znakove koje im tijelo šalje i da imaju hrabrosti potražiti pomoć.

Na Svjetski dan raka jajnika prisjećamo se svih žena koje su izgubile bitku, pružamo podršku onima koje se još bore i učimo kako zajedno možemo stvoriti svijet u kojem nijedna žena neće ostati sama u borbi s ovom bolešću.