in MREŽA
Kako, unatoč poteškoćama koje nameće društvo, kvalitetno ulagati u pristupačan turizam
U posljednjih desetak godina puno se više govori i piše o pristupačnom turizmu. Dokaz tome su i brojni stručni radovi, okrugli stolovi i edukacije koje, baveći se ovom problematikom, zapravo žele ukazati na važnost spomenute teme
S obzirom na činjenicu da pristupačan turizam, kao i razne varijante njegovog nazivlja (inkluzivni turizam, turizam za sve, turizam bez barijera, turizam dostupan svima), ustvari podrazumijeva oblik turizma u kojem ponuda svojim korisnicima osigurava mobilnu, vizualnu, slušnu i mentalnu pristupačnost turističkim objektima, sadržajima i uslugama, ali i onaj u kojem se svi korisnici usluga mogu kretati i komunicirati s okruženjem samostalno, ravnopravno i na dostojanstven način, jasno je koliki on značaj predstavlja za svakog pojedinca.
Pitam se u čemu je onda problem? Čini se da je još uvijek riječ o brojnim zabludama vezanim uz pristupačan turizam. Navest će nekoliko primjera.
Mnogi još uvijek tvrde kako pristupačan turizam obuhvaća malo tržište odnosno mala je potreba za njegovom prilagodbom zbog malog broja korisnika. Ovakvu tvrdnju lako ćemo demantirati budući da turističku potražnju u pristupačnom turizmu čine osobe smanjene pokretljivosti, ali i smanjenih sposobnosti vida, sluha ili govora. Također, treba spomenuti i osobe starije životne dobi kao i djecu s teškoćama u razvoju. Tu su osobe sa kroničnim i akutnim bolestima te brojnim tjelesnim ozljedama. Roditelji s djecom zasigurno bi objeručke prihvatili pristupačan prostor hotela, restorana i ostalih turističkih destinacija. Kada pogledamo barem pet spomenutih skupina gostiju koji ističu potrebu za pristupačnim turizmom, možemo vidjeti kako se ne radi o malom broju ljudi, a samim time niti o malenom tržištu. Ako ćemo se osvrnuti na statističke podatke važno je istaknuti da 16% svjetske populacije čine osobe s invaliditetom, a njih čak 70% želi i može putovati. U pravilu putuju uz pratnju, duže se zadržavajući na istoj lokaciju pa samim time više troše.
Kako sve ne bi ostalo samo na jednoj zabludi mnogi – kao najpoznatije argumente protiv razvoja pristupačnog turizma navode i brojna ograničenja na strani potražnje. Kažu da je, navodno, teško stvoriti homogene skupine gostiju na osnovi njihove motivacije i psihofizičkih statusa. Činjenica je, međutim, da svaki pripadnik gore navedene skupine ima svoje interese i područje zanimanja kao i razlog zbog kojeg se odlučuje putovati. Ono što turističke agencije mogu učiniti po tom pitanju jest osluškivati potrebe putnika prilagođavajući se njihovim željama.
Razlog zbog kojeg postoje poteškoće u razvoju pristupačnog turizma su i ograničenja na području ponude. Smatra se da prirodno okruženje i kulturna baština ne smije mijenjati svoju vizuru kako bi ostala pod zaštitom i zadržala izvorni oblik. Pravo je pitanje, međutim, pitanje prioriteta, odnosno je li nam važnije imati samo uglađene građevine koje će poslužiti kao ogledni primjerak turističke razglednice poslane u svijet ili ćemo ulaganjem u pristupačni turizam svim marginaliziranim skupinama omogućiti pristup brojnim turističkim uslugama.
Za sve one kojima je nedostatak vremena i novca izlika za neosiguravanje ravnopravnog iskustva uživanja u turističkoj ponudi za sve, treba naglasiti da je takvo stajalište neutemeljeno. Naime, kada planirate omogućiti pristupačnost određenog prostora, valja imati na umu kako se ta prilagodba ne odnosi na svakog pojedinog predstavnika gore navedenih skupina zasebno.
Ono što želim reći jest da osobe s invaliditetom ne očekuju prilagodbu samo za sebe, jednako kao niti osobe starije životne dobi ili majke s dječjim kolicima. Dakle, potrebno je osigurati kvalitetan pristup koji će svima biti od koristi i poslužiti za ostvarivanje jednakih mogućnosti uživanja turističkog iskustva. Kreiranje kvalitetne prilagodbe stoga ne iziskuje puno vremena i novca ukoliko se realizira na pravi način.
Zašto onda uopće ulagati u pristupačni turizam svim ovim poteškoćama unatoč? Ne samo zato da bismo na razini države bili dio prestižnog popisa članica koje promišljaju o svojim građanima niti zato da bi hoteli našeg Jadrana osvojili zvjezdicu više. Svi navedeni razlozi trebali bi zapravo biti u drugom planu, iako ne manje važni. Poanta pristupačnog turizma je svakodnevno ulagati u njegov razvoj te konačni cilj, koji uključuje inkluzivni segment, podići na veću razinu.
Zašto bismo turizam ograničili samo na one koji u okvirima današnjeg društva podrazumijevaju savršenstvo? Zašto se ne bismo više educirali, koristeći ispravnu terminologiju i postupanje prema određenoj skupini gostiju? Zašto prije svega pomislimo na prepreke koje nas mogu, ali i ne moraju zaustaviti u pružanju kvalitetne turističke usluge?
Neznanje i misao kako nam nisu potrebna usavršavanja za napredak uvelike će nas udaljiti od modela pristupačnog turizma o kojem sanjamo. Mentalitet u kojem prestajemo spoznavati nove istine, učiti o drugima i rasti nikada ne može ići naprijed.
Marijana Maljković
Kamp je i ove godine ostvario svoj cilj – osnažiti osobe s oštećenjem vida i pridonijeti njihovoj većoj samostalnosti i kvaliteti života
Poslušaj članak
Edukacijsko-rehabilitacijski kamp za slijepe osobe Udruge slijepih USKA održan je od 7. do 9. kolovoza 2026. godine u ERKS Premantura. Kamp je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Karlovačke županije, Grada Karlovca i Grada Ozlja.
U kampu je sudjelovao 21 korisnik, a kroz različite edukacijsko-rehabilitacijske aktivnosti sudionici su imali priliku steći nova znanja i vještine, družiti se, razmjenjivati iskustva te sudjelovati u sportskim i rekreativnim sadržajima.
Program kampa uključivao je zdravstveno-preventivne, sportsko-rekreativne i društvene aktivnosti. Sudionici su uživali u rekreativnim šetnjama, kupanju i sunčanju na prilagođenoj plaži u ERKS Premantura, koja je namijenjena i osobama s oštećenjem vida.
Posebno zanimljiv dio programa bilo je natjecanje u elektronskom pikadu za slijepe, organizirano u suradnji sa Sportsko-rekreativnim centrom Labrador. Natjecanje se održalo u muškoj i ženskoj kategoriji.
U kategoriji slijepih žena zlatnu medalju osvojila je Senija Rački, srebrnu Sadika Kerić, a brončanu Danica Rob.
U muškoj kategoriji zlato je osvojio Draženko Brozić, srebro Izet Hasanagić a broncu Robert Maglićić.
Veliko oduševljenje među navijačima izazvalo je i posebno natjecanje videćih pratiteljica Udruge slijepih USKA. Natjecanje je bilo napeto do posljednje strelice. Zlatnu medalju osvojila je VIP Tanja Maraković, srebrnu VIP Sanja Jakić, a brončanu VIP Marija Pavlačić.
Sportske i rekreativne aktivnosti, uključujući plivanje, rekreativne šetnje i elektronski pikado za slijepe osobe, održane su pod stručnim vodstvom voditelja sportsko-rekreativnih aktivnosti za osobe s invaliditetom SRC Labrador, Mirsada Bećirovića i Romije Radočaj Naglić.
Nakon dnevnih aktivnosti, večeri su bile rezervirane za druženje, glazbu i ples. Za dobru atmosferu bio je zadužen glazbeni sastav USKA-e ‘Sjaj u tami’, u sastavu Danica Rob, VIP Marija Pavlačić, profesor Marijan Brozić i predsjednik USKA-e Mirsad Bećirović.
Kamp je i ove godine ostvario svoj cilj – osnažiti osobe s oštećenjem vida i pridonijeti njihovoj većoj samostalnosti i kvaliteti života. Kroz zajedničke aktivnosti sudionici su imali priliku razmjenjivati iskustva, učiti jedni od drugih, stjecati nova znanja i razvijati vještine.
Posebna vrijednost kampa je u tome što su sve aktivnosti bile prilagođene osobama s oštećenjem vida, uz naglasak na druženje, uključivanje i socijalnu integraciju. Upravo ovakvi programi doprinose stvaranju društva u kojem osobe s invaliditetom imaju jednake mogućnosti za sudjelovanje, razvoj i kvalitetan život u zajednici.
Edukacijsko-rehabilitacijski kamp u Premanturi tako je još jednom pokazao koliko su važni zajedništvo, podrška, aktivno sudjelovanje i stvaranje prilika za osobe s oštećenjem vida.
Cilj festivala je pružiti djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom priliku da kroz glazbu pokažu svoj talent, kreativnost i sposobnosti
Poslušaj članak
Udruga osoba s invaliditetom ‘Prijatelj’ Metković organizira 2. glazbeni festival ‘Glas srca’, posvećen djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.
Festival će se održati 5. rujna 2026. godine u 19 sati u Galeriji Gradskog kulturnog središta Metković.
Cilj festivala je pružiti djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom priliku da kroz glazbu pokažu svoj talent, kreativnost i sposobnosti. Festival je ujedno prilika za druženje, upoznavanje novih ljudi i aktivno sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu zajednice.
Kroz glazbu se želi potaknuti veće uključivanje osoba s invaliditetom, ali i pridonijeti rušenju predrasuda te stvaranju zajednice u kojoj svatko ima priliku pokazati ono što može i zna.
Ovogodišnji festival nosi poruku ‘Što se dogodi kad tvoj glas govori iz srca?’, a sudionici će imati priliku predstaviti se publici svojim glasom i glazbenim izvedbama.
Organizatori pozivaju djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom koji žele sudjelovati da se prijave i postanu dio ovogodišnjeg festivala. Prijave su otvorene do 18. kolovoza 2026. godine, a broj sudionika je ograničen.
Za prijave i dodatne informacije potrebno je kontaktirati Martinu Nikolić na broj 098 978 3214.
Svaki glas ima svoju priču. Svaki glas vrijedi čuti.
Festival se održava u sklopu trogodišnjeg programa ‘Prostor za sve’, koji je usmjeren na povećanje socijalne uključenosti te razvoj socijalnih, komunikacijskih i funkcionalnih vještina djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
Program ‘Prostor za sve’ sufinancira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Projekt ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ usmjeren je upravo na stvaranje zajednice u kojoj nitko ne bi trebao ostati bez potrebne podrške
Poslušaj članak
U prostorima Lokalne razvojne agencije LO-RA nedavno je održana početna konferencija projekta ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ na kojoj je široj javnosti predstavljen projekt koji je s provedbom započeo 1. lipnja 2026. godine.
Nositelj projekta je Udruga osoba s invaliditetom Grada Požege i Županije Požeško-slavonske, a partner na projektu je Grad Požega.
Projekt ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ (SF.3.4.11.04.0054) provodi se u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., uz financijsku potporu Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).
Ukupna vrijednost projekta iznosi 299.998,94 eura, što je ujedno i ukupni iznos bespovratnih sredstava osiguranih iz fondova Europske unije. Projekt se provodi od 1. lipnja 2026. do 1. lipnja 2029. godine. Posrednička tijela u provedbi projekta su Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Projekt je predstavila predsjednica udruge i voditeljica projekta Jelosavka Jakovljević, istaknuvši njegovu važnost za lokalnu zajednicu, posebno za osobe s invaliditetom te starije i nemoćne osobe.
– Ovaj projekt za nas znači puno više od provedbe projektnih aktivnosti. On je prilika da našim korisnicima pružimo dostupnije, kvalitetnije i nove socijalne usluge – istaknula je Jakovljević te posebno zahvalila djelatnicima Ureda Udruge na njihovoj predanosti, stručnosti i svakodnevnom radu. Naglasila je kako će upravo zajednički rad biti temelj uspješne provedbe projekta i kvalitetne podrške korisnicima.
Početnoj konferenciji nazočili su predstavnici udruge, projektnih partnera i suradničkih institucija. Među njima su bili gradonačelnik Grada Požege Borislav Miličević, Slaven Paponja iz Upravnog odjela za samoupravu, s kojim se koordinira provedba projektnih aktivnosti, zamjenik županice Ivan Radošić, predstavnici Grada Pleternice, Opće županijske bolnice Požega, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Caritasa, korisnici projekta te predstavnici medija.
Gradonačelnik Borislav Miličević izrazio je podršku projektu, istaknuvši kako se njegova prava vrijednost ne mjeri financijskim iznosom, već ljudima kojima će pomoći, kvalitetom usluga i podrškom koju će pružiti onima kojima je najpotrebnija.
Podršku projektu dao je i zamjenik županice Ivan Radošić, naglasivši važnost razvoja dostupnih i održivih socijalnih usluga koje će biti na raspolaganju građanima.
Posebnu vrijednost konferenciji dali su sami korisnici koji već koriste projektne usluge. Njihova iskustva najbolje pokazuju koliko ovakvi projekti mogu pridonijeti kvalitetnijem, sigurnijem i uključivijem životu osoba s invaliditetom, starijih osoba i njihovih obitelji.
Projekt ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ usmjeren je upravo na stvaranje zajednice u kojoj nitko ne bi trebao ostati bez potrebne podrške.
– Zahvaljujemo svim partnerima, suradnicima, institucijama, korisnicima i predstavnicima medija na dolasku i podršci. Vjerujemo da ćemo zajedničkim radom opravdati ukazano povjerenje te nastaviti graditi zajednicu u kojoj su solidarnost, dostupnost usluga i briga za čovjeka na prvom mjestu – poručili su iz udruge.
Tko su Purger i Purgerica?
Je li Poreč turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
Održan edukacijsko-rehabilitacijski kamp za slijepe osobe
TEHNOLOGIJA ZA GLUHE Slušni aparat bez ‘neselektivne buke’
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaDiskriminacija osobe s invaliditetom u drogeriji na Jadranu
-
MedicinaPrije 4 danaSPINA BIFIDA Opaka dijagnoza za medicinu više nije bauk
-
Civilno društvoPrije 4 danaPRIJATELJI ŽIVOTINJA Moby poziva na ZeGeVege festival
-
TurizamPrije 3 danaJe li Split turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
-
in MREŽAPrije 7 danaPočela provedba programa ‘Aktivni, uključeni i osnaženi’
-
KulturaPrije 16 satiPOZDRAV NOVOM VALU Koncert za nostalgičare u Tvornici
-
in MREŽAPrije 4 danaPrijatelj i Čitluk jačaju podršku korisnicima s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 3 danaZajedno do veće samostalnosti i kvalitetnijeg života