Vremeplov
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
Priopćenje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić, povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u nastavku teksta prenosimo u cijelosti
Poslušaj članak
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se svake godine kao spomendan na dan kada je u zgradi Općinskog suda u Zagrebu 22. rujna 1999. godine Mato Oraškić usmrtio tri žene – svoju suprugu, njezinu odvjetnicu i sutkinju, a teško ranio djelatnicu Suda. Prisjećajući se ovih tragičnih okolnosti i ponovno se obvezujući da je nužno učiniti sve kako se ovakve ili slične tragedije nikada više ne bi ponovile, iznova se moramo pitati jesu li napori koje društvo u cjelini, ali i svatko od nas pojedinačno čini, dovoljno snažni i učinkoviti u suočavanju s nasiljem nad ženama. To se osobito odnosi na nasilje u obitelji i među bliskim osobama, ali i na osiguravanje pravodobne, učinkovite i rodno osjetljive pomoći i zaštite svakoj žrtvi nasilja.
Nažalost, toliko godina nakon tragedije na zagrebačkom Općinskom sudu i dalje svjedočimo teškim oblicima nasilja nad ženama, uključujući njihova ubojstva. To pokazuje da borba protiv nasilja nad ženama mora biti trajna i sustavna te da je, uz reakciju nakon počinjenog nasilja, nužno mnogo snažnije ulagati u njegovo pravodobno prepoznavanje i prevenciju.
Od početka 2026. godine pa do danas zabilježeno je 10 mrtvih žena od kojih je njih 5 ubijeno od strane intimnih partnera, a od ostalih pet, jedna je ubila drugu ženu te počinila samoubojstvo – to su dakle 2 žene, 2 su ubijene od strane sina i unuka i 1 je ubijena od strane oca. Međutim, naglašavamo, kvalifikacija kaznenog djela u nadležnosti je Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i sudova tako da će u konačnici sud odlučiti ulazi li neki zločin u kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe ili ne.
Upravo zato Pravobraniteljica kroz Promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu slučajeva ubojstava žena i izvještavanje – Femicid Watch – prati širi kontekst svakog slučaja, povijest nasilja, kronologiju događaja i rizične čimbenike koji su prethodili ubojstvu.
Prema podacima iz Izvješća o radu Pravobraniteljice za 2025. godinu, tijekom prošle godine zabilježen je jedan od najvećih skokova u broju ubojstava žena od strane intimnih partnera još od 2016. godine. Uočeni trendovi rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja nisu značajnije odstupali od prethodnih razdoblja, dok su se pokazatelji vezani uz ubojstva žena pogoršali. Povećane brojke ubojstava žena ne mogu se promatrati izolirano od društvenih trendova koji generiraju nasilničke obrasce, a koji se potom odražavaju i na rodno utemeljeno nasilje i femicid kao njegov najteži oblik.
Iskustvo Femicid Watcha pokazuje da se u slučajevima najtežeg nasilja ponavljaju određeni rizični čimbenici. Među njima su prisilna kontrola, posesivnost i ljubomora, odluka žene da napusti nasilnog partnera, prijetnje ubojstvom ili samoubojstvom, posjedovanje oružja, alkoholizam te psihičke smetnje. Posebno zabrinjava činjenica da se ti znakovi upozorenja ne prepoznaju uvijek pravodobno kao ozbiljan rizik za život i sigurnost žene.
Pravobraniteljica je kroz rad Femicid Watcha utvrdila da nadležna tijela, pravosuđe, ali i najbliža obiteljska okolina, još uvijek nedovoljno često prepoznaju navedene čimbenike kao ključne alarme koji zahtijevaju učinkovitu zaštitu žrtve, brz progon i odgovarajuće kažnjavanje počinitelja. Posebno zabrinjava nedovoljno prepoznavanje prijetnji ubojstvom ili samoubojstvom kao ozbiljnih pokazatelja mogućeg daljnjeg nasilja.
Upravo zato najveći prostor za napredak Pravobraniteljica vidi u pravodobnom prepoznavanju rizika i koordiniranom djelovanju nadležnih tijela. Policija, državno odvjetništvo i sudovi trebaju u svoj rad integrirati rane procjene rizičnih ponašanja i čimbenika koji upućuju na mogućnost počinjenja teškog ubojstva ženske osobe.
Takav pristup podrazumijeva da se sveobuhvatna istraga ne provodi tek nakon što se dogodi ubojstvo, nego već u fazi kada se identificiraju ozbiljni rizici. U slučajevima obiteljskog nasilja kod kojih postoji rizik od femicida potrebno je odmah prikupiti sva relevantna saznanja, uključujući informacije članova obitelji, susjeda i drugih osoba koje mogu pridonijeti procjeni opasnosti, te istodobno osigurati učinkovitu zaštitu žrtve.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti ženama koje se nalaze u nasilnim odnosima i ženama koje odlučuju napustiti nasilnog partnera, jer upravo takve situacije mogu predstavljati razdoblje povećanog rizika. Prijetnje ubojstvom ili samoubojstvom ne smiju se relativizirati niti promatrati kao prazne prijetnje, već ih je potrebno ozbiljno procijeniti i na njih pravodobno reagirati.
Hrvatska je prije dvije godine u Kazneni zakon uvela posebno kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe iz članka 111.a. Za cjelovitu procjenu učinka ove zakonske promjene potrebno je proteći više vremena te analizirati pravomoćne sudske odluke i dugoročnije trendove.
Iako je nemali broj ubojstava žena tijekom 2024. i 2025. godine od strane policije evidentiran kao teško ubojstvo ženske osobe, u 2024. godini donesene su svega dvije pravomoćne sudske presude temeljem novog članka Kaznenog zakona, obje za teško ubojstvo ženske osobe u pokušaju. Jedna od tih presuda otvorila je i pitanje primjene instituta ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma, što je s aspekta politike nulte tolerancije na rodno utemeljeno nasilje i generalne prevencije potrebno posebno razmotriti.
Uvođenje posebnog kaznenog djela važan je normativni korak, ali samo po sebi nije dovoljno za učinkovitu zaštitu žena i suzbijanje femicida. Represivne mjere prvenstveno djeluju nakon što je nasilje već počinjeno i stoga ne mogu predstavljati jedini odgovor. Uz učinkovito kažnjavanje počinitelja, potrebno je sustavno adresirati uzroke kulture nasilja kroz edukaciju, obrazovanje, prevenciju i rano prepoznavanje nasilničkih obrazaca.
Pravobraniteljica primjećuje da je danas svijest građana i građanki o problemu nasilja nad ženama veća nego ranije. O nasilju se otvorenije govori i ono se sve manje promatra kao privatna stvar obitelji koju treba prešutjeti ili tolerirati.
Ipak, još uvijek postoji velik prostor za napredak. Žene često ne prijavljuju nasilje zbog straha od počinitelja, ekonomske ovisnosti, brige za djecu, srama ili nepovjerenja da će institucije adekvatno reagirati. Zato je iznimno važno osigurati da svaka žena koja odluči progovoriti zna kome se može obratiti i da može očekivati zaštitu i podršku. Veća vidljivost problema i veća društvena osviještenost važan su pomak, ali sami po sebi nisu dovoljni. Potrebno je nastaviti raditi na prevenciji i edukaciji, ranom prepoznavanju nasilja te stvaranju društvenog i institucionalnog okruženja u kojem će se nasilje prijavljivati, prijetnje shvaćati ozbiljno, a odgovornost jasno biti na počinitelju, a ne na žrtvi.
Nasilje nad ženama nije privatna stvar. Svaki njegov oblik zahtijeva pravodobnu reakciju, a svaki znak povećanog rizika mora biti shvaćen ozbiljno. Obveza je svih nadležnih tijela, ali i društva u cjelini, učiniti sve što je moguće kako bi se žene zaštitile, nasilje spriječilo i kako bi se tragedije poput one od 22. rujna 1999. godine više nikada ne ponovile.
UNESCO je prvi četvrtak u studenome proglasio Međunarodnim danom borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje. Ove godine obilježava se 5. studenoga, pod sloganom „Svaki učenik siguran i dobro – od obećanja do prakse“
Poslušaj članak
Međunarodni dan borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje, obilježava se 5. studenoga. Cilj je upozoriti na sve oblike nasilja među djecom i mladima te potaknuti stvaranje sigurnijeg okruženja za njihovo odrastanje i obrazovanje.
Nasilje među djecom i mladima problem je koji ne smijemo zanemarivati. Ono se može događati u školskim učionicama, hodnicima, na igralištima, ali i na društvenim mrežama i drugim internetskim platformama.
Vrijeđanje, ismijavanje, prijetnje, isključivanje iz društva, širenje glasina i objavljivanje neprimjerenih sadržaja na internetu samo su neki od oblika nasilja s kojima se djeca susreću. Posljedice mogu biti ozbiljne i dugotrajne, a često utječu na samopouzdanje, mentalno zdravlje, školski uspjeh i odnose s vršnjacima.
UNESCO je zato prvi četvrtak u studenome proglasio Međunarodnim danom borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje. Ove godine je to 5. studenoga, pod sloganom „Svaki učenik siguran i dobro – od obećanja do prakse“.
Naglasak je na stvaranju škola u kojima se djeca osjećaju sigurno, imaju podršku odraslih i mogu slobodno učiti i razvijati se bez straha od nasilja. Posebna pozornost posvećuje se mentalnom zdravlju, podršci nastavnicima, uključivanju svih učenika i sigurnosti na internetu.
U Hrvatskoj se također organiziraju događanja kojima se želi upozoriti na nasilje među djecom i mladima te potaknuti otvoren razgovor o njegovim posljedicama i prevenciji.
Jedan od takvih događaja održan je u Crikvenici. Srednja škola dr. Antuna Barca organizirala je javnu tribinu 3. studenog pod nazivom „#iza ekrana – Nije sve samo šala!“, u Dvorani Zora. Tribina je provodena u sklopu međunarodnog projekta CARING 2.0 – Suzbijanje nasilja među mladima i školskog programa Znanstveno popodne. Posebnost ovog događanja je aktivno sudjelovanje učenika u pripremi i provedbi programa.
Važno događanje održat će se danas i u Zagrebu. Na sam Međunarodni dan borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, 5. studenoga, u hotelu The Westin Zagreb održat će se prva multidisciplinarna konferencija „Sigurnost 360° – Djeca i mladi“.
Konferencija će okupiti stručnjake iz područja obrazovanja, psihologije, znanosti, pravosuđa i sigurnosti. Razgovarat će se o sigurnosti djece u školama i vrtićima, prevenciji vršnjačkog nasilja, elektroničkom nasilju, mentalnom zdravlju mladih i postupanju u kriznim situacijama. Poseban dio programa činit će panel-rasprave o sigurnosti djece u stvarnom i virtualnom okruženju te iskustvima iz stvarnih školskih incidenata.
Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog ceha zaštitara.
U borbi protiv nasilja veliku ulogu imaju roditelji, nastavnici, stručni suradnici, ali i sami učenici. Važno je prepoznati znakove nasilja, saslušati dijete i pružiti mu podršku. Djeca trebaju znati da nisu sama i da uvijek mogu potražiti pomoć odrasle osobe kojoj vjeruju.
Posebno je važno ne zanemarivati nasilje na internetu jer ono ne prestaje završetkom školskog dana. Djecu treba učiti odgovornom ponašanju na društvenim mrežama, poštovanju privatnosti i činjenici da riječi napisane iza ekrana mogu povrijediti jednako kao i one izgovorene uživo.
Nasilje ne smijemo prešućivati, opravdavati ni ignorirati. Potrebno je reagirati, pružiti podršku i zajednički stvarati okruženje u kojem se svako dijete osjeća prihvaćeno, poštovano i sigurno.
Pjesmom „Koje su stvari bitne” i peticijom roditelji djece oboljele od bulozne epidermolize traže dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj, a njihovoj su se inicijativi pridružila brojna poznata glazbena imena
Poslušaj članak
Brojni hrvatski glazbenici udružili su glasove u pjesmi „Koje su stvari bitne”, nastaloj kao podrška djeci oboljeloj od bulozne epidermolize (EB) i njihovim obiteljima. Pjesmu je napisao Srđan Petric, jedan od roditelja pokretača akcije kojom se traži uvrštavanje genske terapije Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Videospot i peticija objavljeni su u nedjelju, 25. listopada, povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi i početka tjedna posvećenog podizanju svijesti o ovoj bolesti, koji traje do 31. listopada. U središtu kampanje pitanje je dostupnosti liječenja koje bi djeci moglo olakšati svakodnevicu obilježenu ranama i zahtjevnom njegom.
Pozivu roditelja odazvali su se Davor Gobac, Eni Jurišić, Gina Damjanović, Ivan Dečak, Jakov Jozinović, Josip Radić iz sastava Valentino Bošković, Lara Antić Prskalo, Marko Tolja, Martin Kosovec, Matija Cvek, Mia Dimšić, Mladen Badovinac, Neno Belan i Vjeko Ključarić. U snimanju su sudjelovali i Lelek, Pavel, Silente te Dječji zbor HRT-a.
Svakodnevica koja zahtijeva složenu njegu
Bulozna epidermoliza skupina je rijetkih nasljednih bolesti koje uzrokuju iznimnu osjetljivost kože i sluznica. Svakodnevna skrb uključuje njegu rana, previjanja te sprječavanje ili odgađanje komplikacija, a velik dio te skrbi preuzimaju roditelji, uz stručnu podršku zdravstvenih djelatnika.
Jedan od težih oblika bolesti jest distrofična bulozna epidermoliza, povezana s promjenama gena COL7A1. Zbog njih dolazi do nedostatka ili poremećene funkcije kolagena tipa VII, proteina koji pomaže povezivanju slojeva kože. Posljedice su izrazita krhkost kože, stvaranje mjehura i rana te ožiljaka.
Važan napredak u liječenju predstavlja Vyjuvek, genska terapija koja se u obliku gela nanosi izravno na rane. Omogućuje stanicama kože stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII i tako potiče zacjeljivanje. Namijenjena je liječenju rana kod osoba s distrofičnom buloznom epidermolizom koje imaju promjene u genu COL7A1. Odobrenje za stavljanje u promet u Europskoj uniji dobila je 23. travnja 2025. godine.
Terapija ne omogućuje potpuno izlječenje bolesti, ali roditelji ističu koliko bi bolje zacjeljivanje rana značilo njihovoj djeci i cijelim obiteljima.
Roditelji traže pravodoban pristup liječenju
Prema informacijama koje organizatori akcije navode u priopćenju i peticiji, u Hrvatskoj je u tijeku postupak odlučivanja o uvrštavanju Vyjuveka na Osnovnu listu lijekova HZZO-a. Roditelji upozoravaju da se terapija već primjenjuje u drugim državama te traže da i djeca u Hrvatskoj kojoj je medicinski indicirana dobiju pristup liječenju.
Peticijom upućenom HZZO-u i Ministarstvu zdravstva pozivaju na žurno dovršavanje postupka odlučivanja, uz uvažavanje medicinskih dokaza, težine bolesti i potreba oboljelih. Traže i razmatranje postojećih zakonskih i regulatornih mogućnosti kojima bi se medicinski opravdano liječenje omogućilo prije završetka redovnog postupka uvrštavanja lijeka na listu.
Glazbenom akcijom nastoje doprijeti do što većeg broja ljudi i potaknuti podršku tom zahtjevu. Iza pjesme i poznatih izvođača stoje obitelji kojima dostupnost terapije znači mogućnost lakše svakodnevice i manje vremena provedenog u njezi rana.
Podršku inicijativi građani mogu izraziti potpisivanjem peticije, a videospot za pjesmu „Koje su stvari bitne” dostupan je na YouTubeu. Organizatori podsjećaju da potpis treba potvrditi putem poveznice u primljenoj e-poruci te, ako poruka ne stigne u ulaznu poštu, provjeriti i mapu neželjene pošte.
U 2026. godini u Afganistanu i Pakistanu zabilježeno je ukupno 48 slučajeva divljeg poliovirusa, a cijepit ćemo se dok skroz ne nestane
Poslušaj članak
Dječja paraliza ili poliomijelitis jedna je od opasnih virusnih bolesti, zahvaća središnji živčani sustav, a od koje najčešće obolijevaju djeca do pet godina života.
Iako je bolest gotovo iskorijenjena, u pojedinim zemljama svijeta još se uvijek može naći pokoja oboljela osoba. Svjetski dan borbe protiv dječje paralize obilježava se 24. listopada.
Svjetska zdravstvena organizacija 1988. godine donijela je rezoluciju o iskorjenjivanju dječje paralize, te je zahvaljujući sustavnom cijepljenju uspješno iskorijenjen divlji tip poliovirusa u većem dijelu svijeta.
Iako je posljednji slučaj u Hrvatskoj zabilježen 1989. godine, obavezno cijepljenje protiv ove bolesti još je uvijek na snazi. Naime, u našoj se zemlji provodi trogodišnji obavezni program cijepljenja protiv dječje paralize.
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize započelo 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine provedena je masovna kampanja cijepljenja kojem se obuhvatilo sve osobe do 20 godina starosti.
U današnje vrijeme djeca ovo cjepivo primaju tri puta prije nego što navrše jednu godinu života. Prvo cjepivo dijete primi s dva, drugo s četiri mjeseca, dok je treća doza ovog cjepiva na rasporedu sa šest mjeseci djetetova života. Dijete također primi još jednu vrstu zaštite od ove bolesti docjepljivanjem s navršenih pet godina života.
Iako je obolijevanje od dječje paralize 99% iskorijenjeno sustavnim cijepljenjem, ova bolest još je uvijek prisutna u Pakistanu i Afganistanu. U 2026. godini u te dvije zemlje zabilježeno je ukupno 48 slučajeva divljeg poliovirusa.
S obzirom na to da posljedice ove bolesti mogu biti kobne za dijete, nije čudno što je nivo zaštite protiv ove bolesti toliko rigorozan, a provodit će se dok god ova bolest skroz ne nestane.
Naime, postoje tri oblika dječje paralize: Abortivni oblik (blagi), neparalitički oblik (senzorni), te paralitički oblik (teški).
Iako oko 70% ljudi koji oboli, prođe bez simptoma, njih 25% razvije simptome poput vrućice, glavobolje, povraćanja i proljeva. Najteži oblici ove bolesti mogu dovesti do paralize koja može uzrokovati trajni invaliditet i smrt.
Najteži oblik, odnosno paraliza, javlja se u rijetkim slučajevima. Ovaj oblik kreće sa simptomima meningitisa, potom oboljela osoba počne osjećati jaku bol u mišićima popraćenu gubitkom pokreta i osjeta u različitim dijelovima tijela. Poslije toga nastupa slabost i paraliza koja može zahvatiti bilo koji ekstremitet, a kod većine oboljelih zahvaćeni su donji ekstremiteti.
Zahvaljujući uspješnim programima masovnog cijepljenja, Europska regija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) službeno je proglašena slobodnom od dječje paralize. Kako bi se ova bolest u potpunosti iskorijenila, važno je nastaviti s kontinuiranim cijepljenjem populacije.
Na Svjetski dan borbe protiv dječje paralize, organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Rotary International organiziraju brojne kampanje i događaje kako bi naglasile važnost cijepljenja i nastavak borbe protiv polia do njegovog potpunog iskorjenjivanja.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI