in MREŽA
UDRUGA SJENA Koliko državu košta ministar Ružić
Kad je ministar Ružić već odlučio javno računati koliko Republiku Hrvatsku ‘koštaju’ djeca s teškoćama, osobe s invaliditetom i njihova prava, red je da se istom metodom izračuna i koliko građane košta njegov posao, kaže Suzana Rešetar
Iz Udruge Sjena reagirali su na izjavu ministra rada i socijalne politike Alena Ružića te izračunali da sat ministrova rada građane košta oko 50,52 eura poručivši mu da – kad već javno računa koliko državu košta dijete s invaliditetom – mora biti spreman odgovoriti na to koliko državu košta on’.
Nakon što je Udruga Sjena krajem kolovoza zatražila da Vlada povuče prijedlog o tri eura naknade za sate usluge za osobe s invaliditetom, Ružić je odgovorio da se usporedbom naknade za neizvršene sate osobne asistencije i za sat usluge stvara ‘dvostruko pogrešan dojam’, ustvrdivši da niti su tri eura cijena roditeljskog rada, niti je 11 eura plaća osobnog asistenta.
– Vi ste mom djetetu javno ispostavili račun. A kad ministar odluči javno računati koliko državu košta dijete s invaliditetom, mora biti spreman odgovoriti koliko državu košta ministar koji mu nije osigurao pravo – poručila je predsjednica Udruge Suzana Rešetar u priopćenju, dodavši da njezin sin državi ne duguje ništa, već država njemu.
– Taj trošak tek ću obračunati i to s kamatama. Vi, Ružiću, građanima dugujete odgovor što ste napravili za novac kojim su vas platili. Zato nemojte mom djetetu lijepiti troškovnik na čelo – istaknula je.
Kad je ministar već odlučio javno računati koliko Republiku Hrvatsku ‘koštaju’ djeca s teškoćama, osobe s invaliditetom i njihova prava, red je, kaže Rešetar, da se istom metodom izračuna i koliko građane košta njegov posao.
Kako je navela, prema javno dostupnim podacima plaća Alena Ružića iznosi 7.285,50 eura bruto, odnosno 5.025,15 eura neto mjesečno, na što ide još 16,5 posto zdravstvenog doprinosa, odnosno oko 1.202 eura mjesečno.
Ustvrdila je da je to samo kroz plaću 8.488 eura mjesečno ili godišnje približno 101.850 eura, bez ubrajanja naknada za odvojeni život, prijevoz, prehranu, dnevnice, službena putovanja, smještaj i druge moguće troškove funkcije, odnosno ako se uzme 168 radnih sati mjesečno, jedan sat ministrova rada građane košta približno 50,52 eura.
– A sada dolazimo do famozna tri eura. Toliko je država spremna platiti za sat osobne asistencije koju djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom nije pružila. Jedan ministrov sat građane košta gotovo koliko 17 sati kompenzacije za asistenciju koju država nije osigurala a morala je – naglasila je.
Rešetar je dodala da nema problem s time da ministar bude dobro plaćen. Ali, dodala je, imam vrlo ozbiljan problem kada čovjek, čiji je rad upitan, a građani plaćaju više od 50 eura po satu, stane pred te iste građane i objasni im da sat prava koje im je država uskratila vrijedi tri eura, i to nakon što je Ustavni sud morao objasniti toj istoj državi da je diskriminirala djecu i osobe s invaliditetom.
Podsjetila je i da njezin sin Ivano još uvijek čeka osobnu asistenciju.
– Njegov sat nije vrijedio manje dok je čekao, a njegove potrebe nisu nestale zato što država nije pružala i još mu uvijek ne pruža temeljno ljudsko pravo. Moja skrb nije postala besplatna zato što je država računala da će je majka odraditi, a otac za nju zaraditi – dodala je.
Ministra je upitala što je napravio za novac koji je iz državnog proračuna primio u šest mjeseci, koliko je ljudi dobilo osobnu asistenciju, a koliko ih još čeka te koliko je ljudi koje je država diskriminirala nakon odluke Ustavnog suda konačno ostvarilo svoje pravo, a koliko ljudi i dalje diskriminira.
– Jer taj novac koji spominjete nije vaš, građani su vas platili da radite posao ministra. Pa ako već prava naše djece pretvarate u troškovnik, budite spremni da građani naprave troškovnik vašeg ‘rada’ – poručila je.
– Ivano nije trošak Republike Hrvatske, njegova prava nisu privilegija, nisu milostinja, nisu na popustu koji država određuje prema stanju u blagajni. A posebno nisu stavka kojom ćete opravdavati vlastiti nerad – zaključila je Rešetar.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, zaklada OneSight osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida
Poslušaj članak
Zaklada OneSight u sklopu svojih humanitarnih aktivnosti tijekom cijele godine provodi projekte usmjerene na poboljšanje kvalitete života osoba u teškim životnim okolnostima, s posebnim naglaskom na osobe u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, a osobito na djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kojima nastoje olakšati pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi.
OneSight EssilorLuxottica Foundation humanitarna je zaklada osnovana s ciljem povećanja dostupnosti pregleda vida i odgovarajuće korekcije vida ljudima koji nemaju jednostavan pristup takvoj skrbi.
Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, Zaklada osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida.
– Već dvije godine projekt provodimo lokalno u suradnji sa SOS Dječjim selima, a ove godine planiramo proširiti aktivnosti na Zagreb, u suradnji sa SOS Zajednicom mladih. Projekt uključuje organizaciju besplatnih pregleda vida za korisnike, kao i osiguravanje besplatnih dioptrijskih naočala, s odgovarajućim dioptrijskim lećama, za sve kojima se na temelju obavljenog pregleda utvrdi potreba za njima. Naša zaklada osigurava volontere, oftalmologe i optometriste te svu potrebnu opremu za provedbu aktivnosti. Sudjelovanje u projektu i svi navedeni proizvodi i usluge za korisnike u potpunosti su besplatni – kazali su.
Raspoloživi kapaciteti im omogućuju uključivanje dodatnog broja korisnika i žele se povezati s ustanovama i organizacijama koje skrbe o osobama u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, osobito o djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Aktivnost planiraju održati 21. studenoga na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
Cilj nije bio samo upoznati polaznike s novim medijem, nego ih potaknuti na komunikaciju, kreativnost i izražavanje vlastitih misli. Posebno je važno stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i slobodno sudjelovati na način koji mu najviše odgovara – govorom, slušanjem ili pripremom vlastitih ideja
Poslušaj članak
Ustanova URIHO i In Portal održali su u ponedjeljak, 2. studenoga 2026. godine prvu radionicu podcasta u sklopu projekta „Jednaki u eteru – inkluzivna škola podcasta i novih medija”. Radionica je održana u prostorima ustanove URIHO na Kajzerici.
Cilj ovog projekta, a kojeg podržava JANAF, je omogućiti osobama s invaliditetom stjecanje praktičnih znanja i vještina za stvaranje digitalnog sadržaja te potaknuti njihovo aktivno i ravnopravno sudjelovanje u suvremenim medijima.
U svijet podcasta polaznike je uvela Nensi Blažević, predavačica s Fakulteta političkih znanosti, koja ih je kroz zanimljivo, pristupačno i interaktivno predavanje upoznala s osnovama podcasta, njegovim nastankom, razvojem i mogućnostima koje pruža.
Tijekom prvog susreta polaznici su imali priliku saznati što je podcast, kako je nastao i na koji se način danas može stvarati i pratiti. Predavačica im je približila podcast kao oblik digitalne emisije koja može biti razgovor, rasprava ili pričanje zanimljivih priča. Objasnila je kako se podcasti mogu slušati ili gledati putem interneta, u vrijeme i na mjestu koje nam najviše odgovara.
Naglasak je stavljen na činjenicu da svatko može imati svoju priču i da svatko zaslužuje priliku izraziti svoje mišljenje. Podcast nije samo govor pred mikrofonom, već i prostor za razmjenu iskustava, ideja i različitih pogleda na svijet. Jednako je važno znati govoriti, ali i pažljivo slušati druge, postavljati pitanja i nadovezivati se na sugovornikove odgovore.
Kroz razgovor i praktične vježbe polaznici su se upoznali s osnovnim pravilima dobrog podcasta. Naučili su koliko je važno odabrati zanimljivu i jasnu temu, govoriti vlastitim tempom, slušati sugovornika i omogućiti svima koji to žele da sudjeluju u razgovoru. Pritom je istaknuto da nije potrebno govoriti savršeno niti se bojati pogreške jer su najvažniji prirodnost, opuštenost i spremnost na sudjelovanje.
Polaznici su bili aktivni tijekom radionice, predstavili su sebe i podijelili svoja zanimanja, interese i teme o kojima bi voljeli razgovarati.
Cilj nije bio samo upoznati polaznike s novim medijem, nego ih potaknuti na komunikaciju, kreativnost i izražavanje vlastitih misli. Posebno je važno stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i slobodno sudjelovati na način koji mu najviše odgovara – govorom, slušanjem ili pripremom vlastitih ideja.
Polaznici su na kraju dobili i mali zadatak za sljedeći susret: odabrati temu o kojoj bi željeli razgovarati, razmisliti zašto im je važna i što bi voljeli saznati od svojih sugovornika.
Predviđeno je da se radionice održavaju jednom mjesečno, a najbolje emisije bit će objavljene na In Portalu.
Iza svakog glasa stoji priča, a svaka priča zaslužuje biti ispričana.
Tko su Purger i Purgerica?
Je li asistivna tehnologija u EU dostupna samo odabranima?
Sjajan uspjeh hrvatskih sportaša na EP u plivanju za gluhe
Nasilju nije mjesto u školi i svako dijete ima pravo na sigurnost
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 24 sataRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaDODIR Komunikacijski posrednici u sjeni osobnih asistenata
-
VijestiPrije 7 danaPovećanje cijene sata osobne asistencije na 14 eura nije dovoljno
-
in MREŽAPrije 6 danaUGINZŽ obilježio pet godina rada