EU kutak
EUROBAROMETAR Iščekivanja građana rastu usred nesigurnosti
Iako raste zabrinutost za gospodarska pitanja, Europljani cijene mir, sigurnost i suradnju koje donosi EU te prepoznaju kvalitetu života koju Unija omogućuje
Poslušaj članak
Rezultati najnovijeg istraživanja Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, objavljeni u srijedu, pokazuju da Europljani smatraju EU utočištem usred geopolitičke nesigurnosti. 75% Europljana misli da je EU stabilno mjesto za život u nesigurnom svijetu, što je povećanje za osam postotnih bodova u odnosu na listopad i studeni 2025. te drugi najveći udio zabilježen u posljednjem desetljeću.
Ovaj je trend vidljiv i među ispitanicima u Hrvatskoj. Njih 81% kaže da je EU stabilno utočište, što je za 6 postotnih bodova više u odnosu na posljednje istraživanje.
Nedavna geopolitička zbivanja utjecala su na povećanje pesimizma među Europljanima po pitanju budućnosti svijeta: 58% ispitanika je pesimistično, dok je 38% optimistično. Udio pesimističnih građana narastao je za šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2025. Sveopće raspoloženje građana varira između nesigurnosti (44%) i nade (43%), dvaju osjećaja koje su ispitanici najčešće birali za opis svojeg trenutačnog emocionalnog stanja.
Za razliku od EU prosjeka, građani u Hrvatskoj uglavnom su optimistični oko budućnosti. Tako se izjašnjava 52% ispitanika, dok se 44% svrstava u skupinu pesimističnih. Dominantan osjećaj je nada (51%), a slijede odlučnost (45%) te samopouzdanje (38%).
U kontekstu promjenjivog svijeta i saveza koji se mijenjaju, 74% Europljana smatra članstvo u EU-u korisnim. To je dosad najveći zabilježeni udio od kada je u Eurobarometru postavljeno ovo pitanje, a ista razina dosegnuta je samo još 2025. Doprinos Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti smatra se glavnom i rastućom koristi od članstva (40%), s povećanjem od tri postotna boda u odnosu na proljeće 2025. Druga najveća korist članstva je poboljšana suradnja među državama članicama (34%).
Ispitanici u Hrvatskoj i dalje su iznad EU prosjeka kad je riječ o prepoznavanju dobrobiti EU članstva. 81% kaže da je Hrvatska imala koristi od ulaska u EU, uglavnom zbog novih poslovnih mogućnosti (46%), doprinosa EU-a očuvanju mira i sigurnosti (39%, što je porast od čak 7 p.b. u odnosu na proljeće 2025.) te rasta standarda (30%). Najzastupljeniji pozitivni odgovori o EU članstvu su u dobnim skupinama od 15 – 24 godine te 25 – 39 godina (po 88%).
– U vremenima globalne neizvjesnosti, građani sve više vide Europsku uniju kao svjetionik stabilnosti. U nemirnom svijetu, to je povjerenje najveća snaga Europe. Ono dolazi s jasnim očekivanjem da djelujemo odlučno kako bismo našim građanima pružili sigurnost, blagostanje i nove mogućnosti – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Velika očekivanja po pitanju geopolitičke neovisnosti EU-a
Kako bi ojačao svoju ulogu u svijetu, građani smatraju da bi se EU trebao usredotočiti na obranu i sigurnost (39%) te energetsku neovisnost (35%, što je povećanju od 6 p.b. u odnosu na jesen 2025.). Na trećem su mjestu konkurentnost i gospodarstvo.
Građani u Hrvatskoj, jačanje EU-a na međunarodnoj pozornici povezuju s energetskom neovisnošću (36%) i gotovo u jednakoj mjeri sa sigurnošću hrane (35%), konkurentnošću i gospodarstvom (34%) te demografijom (33%, što je 5 p.b. više od posljednjeg istraživanja).
Kao odgovor na brojne izazove, građani EU-a žele da Unija pojača svoje napore. 68% Europljana vjeruje da bi uloga EU-a u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika trebala postati još važnija. Velika većina Europljana želi da države članice nastupaju ujedinjenije u trenutačnom geopolitičkom kontekstu i da EU promiče poštovanje međunarodnog prava u svijetu (90%). Uz to, 73% građana želi da EU raspolaže s više sredstava za suočavanje s globalnim rizicima.
Dobra kvaliteta života, ali i strah od pada životnog standarda
Proljetno istraživanje Eurobarometra pokazuje i kako građani percipiraju kvalitetu života u Uniji. Općenito prevladava optimizam: 83% ispitanika zadovoljno je kvalitetom života, dok je 17% nezadovoljno. Međutim, udio zadovoljnih opada na 69% kod građana koji ponekad imaju poteškoća s podmirivanjem troškova života te na samo 40% kod građana koji se suočavaju s takvim problemima većinu vremena. Fizičko i mentalno zdravlje (51%) te financijska situacija (49%) smatraju se najvažnijim elementima dobre kvalitete života.
U Hrvatskoj 71% građana kaže da je zadovoljno kvalitetom života, a 29% da nije. Nešto su zadovoljnije žene (73%) i mladi (94% u dobnoj skupini 15 – 24, te 80% u skupini od 25 – 39 godina). Najmanje su zadovoljni ispitanici stariji od 55 godina (59%). Kao glavni čimbenici koji utječu na kvalitetu života navode se financije (51%), sigurnost i kvaliteta hrane (46%), društveni život (42%) te fizičko i mentalno zdravlje (41%).
Gotovo trećina građana u EU-u (29%) očekuje da će njihova kvaliteta života opasti sljedećih godina, 50% smatra da će ostati ista, a 18% da će narasti. Najviše zabrinutosti zbog opadanja kvalitete života prisutno je u Francuskoj (44%), Portugalu (39%) te Austriji i Njemačkoj (38%).
Građani žele da glavni prioritet Parlamenta bude rješavanje inflacije
Mišljenje da je potrebno unaprijediti gospodarstvo u skladu je s odgovorima građana na pitanje koje bi teme trebale biti među prioritetima Europskog parlamenta. Prema ispitanicima, glavni prioritet Parlamenta trebao bi biti rješavanje inflacije te rastućih cijena i troškova života (47%, što je povećanje od 6 p.b. u odnosu na jesen 2025). Taj je problem već bio prioritetan u prethodnim istraživanjima, a sada je dobio na važnosti te prednjači pred ostalim prioritetima za 12 postotnih bodova. Iza njega su gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta (35%, =) te obrana i sigurnost EU-a (34%, =).
Ispitanici u Hrvatskoj, još izraženije nego na razini EU-a, kao prioritetnu temu za rad Europskog parlamenta navode inflaciju i troškove života (61%, rast od 4 p.p.) te gospodarstvo i radna mjesta (45%). Slijede siromaštvo i socijalna isključenost (39%), poljoprivreda i sigurnost hrane (35%), javno zdravlje (29%) te obrana i sigurnost EU-a (25%).
EU i Europski parlament – otporna demokracija
Opći pokazatelji zadovoljstva građana EU-om i Parlamentom ostali su stabilni u proljetnom istraživanju Eurobarometra uz jednu iznimku: 59% ispitanika izjavilo je da je zadovoljno demokracijom u Uniji, što je povećanje od 5 postotnih bodova u odnosu na studeni 2025. Time je dosegnut dosad najveći udio, zabilježen i 2022.
Detaljni podaci istraživanja mogu se pronaći na internetskoj stranici Eurobarometra.
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada
Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.
Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.
Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.
Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.
– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET
Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.
REZULTATI PROJEKTA
• Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
• Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.
• Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.
• Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.
• Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.
Više informacija na poveznici: metautism.eu.
Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor
EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.
No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.
Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?
– Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.
– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.
U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.
Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana s invaliditetom nekako gube na važnosti.
– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.
– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao, sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.
Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.
Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije
Poslušaj članak
Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.
Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.
Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT, pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.
Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.
Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.
Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.
ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.
Tko su Purger i Purgerica?
URIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
SAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
ZAGREB Nacionalna konferencija o rijetkim bolestima
-
in MREŽAPrije 4 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 5 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 3 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
Put putujemPrije 5 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 4 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
In MetropolaPrije 11 satiSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
in MREŽAPrije 5 danaUIR ZAGREBA 60. obljetnica velike udruge invalida rada
-
Civilno društvoPrije 7 satiURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti