Iako raste zabrinutost za gospodarska pitanja, Europljani cijene mir, sigurnost i suradnju koje donosi EU te prepoznaju kvalitetu života koju Unija omogućuje
Rezultati najnovijeg istraživanja Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, objavljeni u srijedu, pokazuju da Europljani smatraju EU utočištem usred geopolitičke nesigurnosti. 75% Europljana misli da je EU stabilno mjesto za život u nesigurnom svijetu, što je povećanje za osam postotnih bodova u odnosu na listopad i studeni 2025. te drugi najveći udio zabilježen u posljednjem desetljeću.
Ovaj je trend vidljiv i među ispitanicima u Hrvatskoj. Njih 81% kaže da je EU stabilno utočište, što je za 6 postotnih bodova više u odnosu na posljednje istraživanje.
Nedavna geopolitička zbivanja utjecala su na povećanje pesimizma među Europljanima po pitanju budućnosti svijeta: 58% ispitanika je pesimistično, dok je 38% optimistično. Udio pesimističnih građana narastao je za šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2025. Sveopće raspoloženje građana varira između nesigurnosti (44%) i nade (43%), dvaju osjećaja koje su ispitanici najčešće birali za opis svojeg trenutačnog emocionalnog stanja.
Za razliku od EU prosjeka, građani u Hrvatskoj uglavnom su optimistični oko budućnosti. Tako se izjašnjava 52% ispitanika, dok se 44% svrstava u skupinu pesimističnih. Dominantan osjećaj je nada (51%), a slijede odlučnost (45%) te samopouzdanje (38%).
U kontekstu promjenjivog svijeta i saveza koji se mijenjaju, 74% Europljana smatra članstvo u EU-u korisnim. To je dosad najveći zabilježeni udio od kada je u Eurobarometru postavljeno ovo pitanje, a ista razina dosegnuta je samo još 2025. Doprinos Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti smatra se glavnom i rastućom koristi od članstva (40%), s povećanjem od tri postotna boda u odnosu na proljeće 2025. Druga najveća korist članstva je poboljšana suradnja među državama članicama (34%).
Ispitanici u Hrvatskoj i dalje su iznad EU prosjeka kad je riječ o prepoznavanju dobrobiti EU članstva. 81% kaže da je Hrvatska imala koristi od ulaska u EU, uglavnom zbog novih poslovnih mogućnosti (46%), doprinosa EU-a očuvanju mira i sigurnosti (39%, što je porast od čak 7 p.b. u odnosu na proljeće 2025.) te rasta standarda (30%). Najzastupljeniji pozitivni odgovori o EU članstvu su u dobnim skupinama od 15 – 24 godine te 25 – 39 godina (po 88%).
– U vremenima globalne neizvjesnosti, građani sve više vide Europsku uniju kao svjetionik stabilnosti. U nemirnom svijetu, to je povjerenje najveća snaga Europe. Ono dolazi s jasnim očekivanjem da djelujemo odlučno kako bismo našim građanima pružili sigurnost, blagostanje i nove mogućnosti – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Velika očekivanja po pitanju geopolitičke neovisnosti EU-a
Kako bi ojačao svoju ulogu u svijetu, građani smatraju da bi se EU trebao usredotočiti na obranu i sigurnost (39%) te energetsku neovisnost (35%, što je povećanju od 6 p.b. u odnosu na jesen 2025.). Na trećem su mjestu konkurentnost i gospodarstvo.
Građani u Hrvatskoj, jačanje EU-a na međunarodnoj pozornici povezuju s energetskom neovisnošću (36%) i gotovo u jednakoj mjeri sa sigurnošću hrane (35%), konkurentnošću i gospodarstvom (34%) te demografijom (33%, što je 5 p.b. više od posljednjeg istraživanja).
Kao odgovor na brojne izazove, građani EU-a žele da Unija pojača svoje napore. 68% Europljana vjeruje da bi uloga EU-a u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika trebala postati još važnija. Velika većina Europljana želi da države članice nastupaju ujedinjenije u trenutačnom geopolitičkom kontekstu i da EU promiče poštovanje međunarodnog prava u svijetu (90%). Uz to, 73% građana želi da EU raspolaže s više sredstava za suočavanje s globalnim rizicima.
Dobra kvaliteta života, ali i strah od pada životnog standarda
Proljetno istraživanje Eurobarometra pokazuje i kako građani percipiraju kvalitetu života u Uniji. Općenito prevladava optimizam: 83% ispitanika zadovoljno je kvalitetom života, dok je 17% nezadovoljno. Međutim, udio zadovoljnih opada na 69% kod građana koji ponekad imaju poteškoća s podmirivanjem troškova života te na samo 40% kod građana koji se suočavaju s takvim problemima većinu vremena. Fizičko i mentalno zdravlje (51%) te financijska situacija (49%) smatraju se najvažnijim elementima dobre kvalitete života.
U Hrvatskoj 71% građana kaže da je zadovoljno kvalitetom života, a 29% da nije. Nešto su zadovoljnije žene (73%) i mladi (94% u dobnoj skupini 15 – 24, te 80% u skupini od 25 – 39 godina). Najmanje su zadovoljni ispitanici stariji od 55 godina (59%). Kao glavni čimbenici koji utječu na kvalitetu života navode se financije (51%), sigurnost i kvaliteta hrane (46%), društveni život (42%) te fizičko i mentalno zdravlje (41%).
Gotovo trećina građana u EU-u (29%) očekuje da će njihova kvaliteta života opasti sljedećih godina, 50% smatra da će ostati ista, a 18% da će narasti. Najviše zabrinutosti zbog opadanja kvalitete života prisutno je u Francuskoj (44%), Portugalu (39%) te Austriji i Njemačkoj (38%).
Građani žele da glavni prioritet Parlamenta bude rješavanje inflacije
Mišljenje da je potrebno unaprijediti gospodarstvo u skladu je s odgovorima građana na pitanje koje bi teme trebale biti među prioritetima Europskog parlamenta. Prema ispitanicima, glavni prioritet Parlamenta trebao bi biti rješavanje inflacije te rastućih cijena i troškova života (47%, što je povećanje od 6 p.b. u odnosu na jesen 2025). Taj je problem već bio prioritetan u prethodnim istraživanjima, a sada je dobio na važnosti te prednjači pred ostalim prioritetima za 12 postotnih bodova. Iza njega su gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta (35%, =) te obrana i sigurnost EU-a (34%, =).
Ispitanici u Hrvatskoj, još izraženije nego na razini EU-a, kao prioritetnu temu za rad Europskog parlamenta navode inflaciju i troškove života (61%, rast od 4 p.p.) te gospodarstvo i radna mjesta (45%). Slijede siromaštvo i socijalna isključenost (39%), poljoprivreda i sigurnost hrane (35%), javno zdravlje (29%) te obrana i sigurnost EU-a (25%).
EU i Europski parlament – otporna demokracija
Opći pokazatelji zadovoljstva građana EU-om i Parlamentom ostali su stabilni u proljetnom istraživanju Eurobarometra uz jednu iznimku: 59% ispitanika izjavilo je da je zadovoljno demokracijom u Uniji, što je povećanje od 5 postotnih bodova u odnosu na studeni 2025. Time je dosegnut dosad najveći udio, zabilježen i 2022.
