in MREŽA
Izvješće pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter za 2025.
U 2025. godini Ured pučke pravobraniteljice zaprimio rekordan broj pritužbi građana u području zaštite prava na zdravlje
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter 8.travnja predstavila je godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2025. i posebno izvješće o pravima starijih osoba koje je predala Hrvatskom saboru. Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu na 400 stranica obuhvaća preko 60 različitih tema i podtema, te 181 preporuku. Tijekom 2025. Ured pučke pravobraniteljice je zaprimio najveći broj pritužbi građana od početka svog djelovanja. Rekordan broj pritužbi zaprimljen je u području zaštite prava na zdravlje.
U 2025. godini 4 491 novi predmet otvoren je po pritužbama ili na vlastitu inicijativu što je 21 posto više nego godinu dana ranije. Prošle godine je Ured radio na 8 671 predmetu od čega je 5 730 bilo novootvorenih. Prema riječima pravobraniteljice ljudska prava u 2025. godini su stagnirala, a u nekim područjima je došlo do regresije.
U 2025. godini bila je učestalija netrpeljivost prema manjinskim skupinama, posebno prema srpskoj i romskoj nacionalnoj manjini te prema migrantima što uključuje strane radnike. Nastavljen je rast broja starijih osoba u riziku od siromaštva, sužava se prostor za takozvane kritičke glasove, odnosno djelovanje novinara, organizacija civilnog društva i neovisnih institucija.
Nadalje, vidljivi su propusti u učinkovitom djelovanju socijalne države u podršci i zaštiti najranjivijih, nedovoljno je dostupna zdravstvena zaštita, raširen je govor mržnje u online i u fizičkom prostoru, širile su se dezinformacije i lažne vijesti.
Što se tiče slobode javnog okupljanja otvorila su se pitanja prijave okupljanja, prikladnosti prostora za okupljanje i poruka koje se smiju slati s okupljanja. Zabrinjavajuća je činjenica da su u 2025. godini zatvori i dalje prenatrpani što ima za posljedicu neodgovarajuće uvjete smještaja zatvorenika koji nisu dobili niti adekvatnu zdravstvenu skrb.
Od problema koje je pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula u 2025. godini su predugi postupci odlučivanja o pravu na inkluzivni dodatak te nedovoljno smještaja za beskućnike.
Pozitivni pomaci u 2025.
– Nakon mnogo godina u središtu javnih politika i zakonodavnih inicijativa bilo je područje stanovanja. Na snagu su stupili značajni zakoni, započela je provedba prvog strateškog dokumenta za priuštivo stanovanje. Međutim tek treba vidjeti učinke, jer do tada i dalje imamo situaciju da podstanari, osobe nižih, ali i srednjih primanja, posebno u turističkim mjestima imaju problema s adekvatnim stanovanjem. Pozitivno je i usklađivanje modela mirovina, ukidanje penalizacije za dio umirovljenika, proširenje dosega Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno proširenje i na one neprijavitelje nepravilnosti, zviždače koji se izravno obrate policiji ili državnom odvjetništvu, a ne samo kroz unutarnje prijavljivanje poslodavcu ili Uredu.
Pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula je da je godišnje izvješće poseban naglasak stavio na onkološke pacijente i palijativnu skrb. Upozorila je da Ministarstvo zdravstva poduzima određene pozitivne korake, ali još uvijek u praksi situacija za onkološke pacijente nije zadovoljavajuća. U segmentu palijativne skrbi situacija je dramatično loša odnosno jako se sporo se razvija sustav što onemogućava velikom broju osoba kvalitetan dostojanstven život do samog kraja.
Prema posebnom izvješću o pravima starijih osoba u 2025. godini 39,4 posto starijih osoba od 65 godina je bilo u riziku od siromaštva, a čak, 60,4 posto starijih osoba koje su u tom riziku žive same.
– Iako je došlo do povećanja mirovina, one su i dalje niske, a najnižu mirovinu prima čak 23 posto umirovljenika-istaknula je Šimonović Einwalter.
Izvješće donosi 32 preporuke i objedinjava različite probleme s kojima se susreću stariji. U izvješću se ukazuje na diskriminaciju temeljem dobi, na probleme vezano za domove za starije, na problem nasilja nad starijima, a po prvi puta se stavlja naglasak na probleme osoba koji žive s demencijom, uključujući i one s Alzheimerovom bolešću. Izvješće prikazuje pomake, ali i prisutne teškoće vezano za temu zlouporabe ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te se razmatra utjecaj novih tehnologija na starije osobe.
-U Hrvatskoj živi 48 842 osobe s demencijom u smještaju. U ustanovama socijalne skrbi ima mjesta za njih 1,3 posto dakle 659 . Čak devet županija nema niti jedno mjesto. Niti jedan antidementiv koji poboljšava funkcioniranje i kvalitetu života nije na osnovnoj listi lijekova HZZO-a. Svi se moraju nadoplatiti – upozorila je Šimonović Einwalter.
Preporuke Ureda pučke pravobraniteljice osnivačima i domovima za starije i nemoćne su da osiguraju sredstva i opreme domove sukladno potrebama korisnika. Hrvatskom saboru se predlaže da 22. srpanj proglasi za Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje
Poslušaj članak
Ideja o pokretanju Inkluzivnog centra prirodan je nastavak više od dvadeset godina rada Inkluzivne kuće Zvono iz Belišća na razvoju socijalnih usluga i promicanju uključivosti osoba s invaliditetom i starijih osoba. Tijekom posljednjih šest godina Zvono je, zajedno s Udrugom MI iz Valpova te gradovima Belišćem i Valpovom, razvilo partnerstvo s ciljem stvaranja kvalitetnije i dostupnije podrške stanovnicima cijele Valpovštine.
Potreba za ovakvim centrom proizlazi iz svakodnevnih izazova s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i starije osobe, osobito u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske. Nedostatak prilagođenog prijevoza, arhitektonske prepreke, otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, digitalna isključenost te usamljenost zbog depopulacije ruralnih krajeva dovode do socijalne isključenosti i ograničavaju sudjelovanje u životu zajednice.
Iako su obje udruge i ranije organizirale poludnevne boravke, rehabilitacijske, rekreativne i kreativne aktivnosti, njihova provedba često je ovisila o projektnim natječajima. Poziv Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za širenje mreže socijalnih usluga omogućio je stabilniji model rada i kontinuitet pružanja usluga tijekom trogodišnjeg razdoblja.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje. Od 1. srpnja 2026. korisnicima su dostupni dnevni boravak, klub samozastupnika te sportski, rekreativni i kreativni programi poput vježbi, joge, plesa, dramskih, medijskih i kreativnih radionica.
Od 1. kolovoza 2026. s radom počinje mobilni stručni tim za psihosocijalnu podršku koji čine edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog. Korisnicima će pružati individualnu podršku u njihovim domovima ili kroz grupne radionice, što je posebno važno za osobe koje zbog zdravstvenih, financijskih ili prometnih prepreka ne mogu dolaziti u prostorije centra.
Dnevni boravak nije samo mjesto boravka, nego prostor socijalnog uključivanja, razvoja novih vještina i stvaranja prijateljstava. Osobama s invaliditetom omogućuje izlazak iz izolacije i ostvarivanje vlastitih interesa, a starijim osobama pomaže u prevenciji usamljenosti i institucionalizacije. Istodobno članovima njihovih obitelji pruža prijeko potreban predah, uz sigurnost da su njihovi najbliži u stručnom i poticajnom okruženju.
Jedan od najvažnijih programa projekta jest samozastupanje, kojim osobe s invaliditetom uče donositi odluke, izražavati svoje stavove i aktivno sudjelovati u društvu. Posebno vrijedno iskustvo predstavlja Klub samozastupnika udruge Zvono koji djeluje od 2011. godine. Nakon godina edukacija iz područja ljudskih prava, komunikacijskih vještina i građanskog sudjelovanja, ovaj se uspješan model sada širi na cijelu Valpovštinu.
Iako interes korisnika nadmašuje očekivanja, provedbu projekta otežavaju administrativni zahtjevi europskih fondova. Opsežna dokumentacija i pravila o prihvatljivosti korisnika ponekad predstavljaju prepreku upravo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dodatni izazov predstavljaju pravila o dvostrukom financiranju koja nekim korisnicima ograničavaju sudjelovanje u različitim projektima, iako se radi o različitim uslugama.
Dugoročna održivost ostaje jedno od ključnih pitanja jer profesionalne socijalne usluge zahtijevaju stručne zaposlenike i stabilne izvore financiranja, koje nije moguće trajno osiguravati isključivo projektnim natječajima.
Kolika je stvarna potreba za ovakvim programima pokazuje podatak da je projektom predviđena podrška za 104 korisnika, a gotovo sva mjesta popunjena su već tijekom prvog mjeseca provedbe. To potvrđuje da potrebe zajednice nadilaze kapacitete jednog projekta, zbog čega partneri već planiraju nove programe i izvore financiranja kako bi osigurali nastavak rada Inkluzivnog centra i nakon završetka trogodišnjeg projekta.
Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt
Poslušaj članak
Nedavno je održana početna konferencija projekta ‘Podrška za kvalitetniji život’, na kojoj je predstavljen projekt koji provodi Udruga osoba s invaliditetom TOMS u partnerstvu s Gradom Trogirom.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a cilj mu je unaprijediti kvalitetu života starijih osoba i osoba s invaliditetom kroz razvoj i širenje socijalnih usluga u zajednici.
Na konferenciji su predstavljene aktivnosti projekta, a okupljenima su se obratili predstavnici Grada Trogira i Udruge TOMS. Sudionici su imali priliku upoznati se s uslugama koje će biti dostupne korisnicima, a održano je i korisno predavanje o sigurnosti i prijevarama putem telefona i internetu.
U sklopu projekta korisnicima će biti dostupne brojne besplatne usluge, među kojima su dnevni boravak s kreativnim i edukativnim radionicama, organizirani prijevoz, savjetovanje i pomoć pri ostvarivanju prava, psihosocijalna podrška, korektivna i medicinska gimnastika, fizikalna terapija te usluga kućne njege.
Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt.
Sudjelovanje u svim aktivnostima je besplatno, a prijave su otvorene tijekom cijelog razdoblja provedbe projekta, odnosno do popunjavanja raspoloživih kapaciteta za pojedine aktivnosti.
Za prijavu je potrebno ispuniti prijavni obrazac te priložiti presliku osobne iskaznice ili drugog odgovarajućeg dokumenta i izjavu o sudjelovanju u projektu.
Prijavni obrazac i potrebna dokumentacija dostupni su u uredu Udruge TOMS, Ribarska 3 u Trogiru, kao i na službenoj internetskoj stranici udruge. Prijave se mogu podnijeti osobno u uredu udruge, poštom na adresu Udruga osoba s invaliditetom TOMS, Ribarska 3, 21220 Trogir, uz naznaku ‘Prijava za sudjelovanje u projektu Podrška za kvalitetniji život’, ili elektroničkom poštom na adresu podrskazakvalitetnijizivot@gmail.com.
Prijave će se razmatrati prema redoslijedu zaprimanja, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.
Projekt ‘Podrška za kvalitetniji život’ provodi se od 2026. do 2028. godine, ukupne je vrijednosti 295.180,37 eura, a u cijelosti je financiran bespovratnim sredstvima Europske unije.
Više informacija dostupno je ovdje.
Predsjednik udruge Prijatelji životinja već je dugi niz godina jedno od zaštitnih lica beskompromisnog aktivizma za prava životinja koji je rezultirao donošenjem zakona koji ta prava reguliraju. Danas je Luka Oman, uz sve ostalo, jedan od predvodnika otpora usmjerenog protiv gradnje ekoloških nuklearnih bombi, kako neki nazivaju peradarske megafarme.
Gospodine Oman, Prijatelji životinja aktivno su se uključili u građanski otpor izgradnji peradarskih megafarmi. Jeste li se ovoj svenacionalnoj akciji priključili isključivo zbog brige o dobrobiti životinja ili ste bili motivirani i nekim drugim razlozima?
– Razloga je puno, zato smo zajedno s udrugom Zelena akcija i 12 građanskih inicijativa i uz podršku 160 organizacija civilnog društva priključili se borbi za životinje, okoliš, ljude, zdravu i održivu budućnost. Na prosvjedu u Zagrebu bilo je 5000 ljudi, među njima i ljudi s invaliditetom, svi zajedno tražili smo od nadležnih da prema volji naroda zaustave sve projekte megafarmi i klaonica bilo gdje u Hrvatskoj. Druge države to s razlogom odbijaju, ljudi ne žele da Hrvatska bude smetlište Europe, a mi nećemo dozvoliti da se žrtvuje niti jedna lokalna zajednica.
Trenutno postavljena izložba na zagrebačkom Zrinjevcu jasno pokazuje koliko su ogromni razmjeri prijetnje i ljudima i životinjama i okolišu te koliko je važno sada zaustaviti sve projekte megafarmi i klaonica. Ljudi koji zastanu na jednom panelu, odgledaju ih sve, a ostanu u šoku zbog saznanja o kakvoj se prijetnji radi za ljude i okoliš te kakva je to patnja za životinje. Izložba se može vidjeti i preko web stranice www.ne-megafarmama.net.
Prijatelji životinja godinama su uporno upozoravali javnost na problem napuštenih kućnih ljubimaca, ponajprije pasa i mačaka, tijekom ljetnih praznika. Jesu li vaši napori urodili plodom, čini se kako je ta nesretna praksa ostavljanja ljubimaca na ulici u velikoj mjeri zaustavljena?
– Zasigurno je smanjena. Ne želimo ni pomisliti kakva bi situacija bila da nismo uložili toliki trud. Postigli smo i izmjenu zakona prema kojem je napuštanje životinja kazneno djelo kažnjivo zatvorskom kaznom do dvije godine.
Ipak, postoji još uvijek veliki broj neodgovornih ljudi koji olako nabavljaju životinje, kupuju ih umjesto da ih udomljuju, ne vode računa o kontroli razmnožavanja odnosno ne kastriraju ih, drže ih u neprimjerenim uvjetima te ih nažalost i napuštaju.
Udomljavanje psa ili mačke je zaista plemenito djelo i imamo divnih primjera doživotnih prijateljstva. Mnogi ljudi s invaliditetom udomili su psa ili mačku i time im pomogli, ali ujedno su dobili i prijatelja.
Što mislite o stanju u skloništima za napuštene pse i mačke diljem Hrvatske? Ima li istine u tvrdnjama da su ta skloništa zapravo postala svojevrsna mučilišta za sirote životinje, ne zbog nečije zloće, nego zbog nedovoljnog ulaganja nadležnih institucija u stručne kadrove i infrastrukturu?
– Skloništa ne mogu zamijeniti dom. To su privremena mjesta u kojima su životinje maknute s ulice te ih tu cijepe, mikročipiraju, kastriraju i oglase kako bi bile udomljene. Važno je ulagati u što bolje uvjete u skloništima jer ima pasa koji dugo u njima ostaju. Tu imaju veliku ulogu, ali i jasnu zakonsku obvezu gradovi i općine koji se trebaju pobrinuti da grade, financiraju i kontroliraju skloništa koja će biti na ponos te lokalne zajednice i njezinih stanovnika.
Skloništa primaju volontere, a mogu pomoći i ljudi s invaliditetom. Ponekad i malo vremena provedeno s nekim psom ili mačkom može biti dragocjeno za njihovu socijalizaciju i lakše udomljavanje.
Poticanje udomljavanja pasa i mačaka iz skloništa umjesto kupnje životinja iznimno je važno te zato nastavljamo kampanju ‘Obitelj na more, a pas na ulicu!?’. Ove godine je zaštitno lice Lana Lourdes Rupić koja poručuje da se ljubav ne kupuje. Vizuali kampanje Lane s psima Olgom i Fendi mogu se vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr.
I ove godine organizirate nadaleko poznati ZeGeVege festival održivog življenja. Kada će se točno održati i s kojim ciljem?
– ZeGeVege festival će se ove godine održati osamnaesti put i to 4. 5. i 6. rujna na zagrebačkom Europskom trgu. Mnogi jedva čekaju da ponovno posjete ovu vegansku oazu. ZeGeVege pruža edukaciju o održivoj prehrani kroz mnoge zanimljivosti, mnoštvo izlagača i odličnih biljnih proizvoda i jela.
Kao organizatori nastojimo osigurati da sadržaji ZeGeVege festivala budu što pristupačniji osobama s invaliditetom. Posebno nas veseli što nam se pridružuju i volonteri s invaliditetom, koji svojim doprinosom obogaćuju festivalsku zajednicu i pomažu u organizaciji. Više o festivalu održivog življenja može se pronaći na www.zegevege.com.
Tko su Purger i Purgerica?
NETFLIX Novi programi prilagođeni osobama s invaliditetom
Inkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
Još nije kasno da stan pretvorite u ljetnu oazu
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
Anita bez cenzurePrije 5 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
VijestiPrije 7 danaGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 6 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 6 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
KulturaPrije 5 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
in MREŽAPrije 5 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
VijestiPrije 5 danaKOKAIN PREDNJAČI ‘Bijela pošast’ i ostale droge haraju Europom