Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter 8.travnja predstavila je godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2025. i posebno izvješće o pravima starijih osoba koje je predala Hrvatskom saboru. Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu na 400 stranica obuhvaća preko 60 različitih tema i podtema, te 181 preporuku. Tijekom 2025. Ured pučke pravobraniteljice je zaprimio najveći broj pritužbi građana od početka svog djelovanja. Rekordan broj pritužbi zaprimljen je u području zaštite prava na zdravlje.
U 2025. godini 4 491 novi predmet otvoren je po pritužbama ili na vlastitu inicijativu što je 21 posto više nego godinu dana ranije. Prošle godine je Ured radio na 8 671 predmetu od čega je 5 730 bilo novootvorenih. Prema riječima pravobraniteljice ljudska prava u 2025. godini su stagnirala, a u nekim područjima je došlo do regresije.
U 2025. godini bila je učestalija netrpeljivost prema manjinskim skupinama, posebno prema srpskoj i romskoj nacionalnoj manjini te prema migrantima što uključuje strane radnike. Nastavljen je rast broja starijih osoba u riziku od siromaštva, sužava se prostor za takozvane kritičke glasove, odnosno djelovanje novinara, organizacija civilnog društva i neovisnih institucija.
Nadalje, vidljivi su propusti u učinkovitom djelovanju socijalne države u podršci i zaštiti najranjivijih, nedovoljno je dostupna zdravstvena zaštita, raširen je govor mržnje u online i u fizičkom prostoru, širile su se dezinformacije i lažne vijesti.
Što se tiče slobode javnog okupljanja otvorila su se pitanja prijave okupljanja, prikladnosti prostora za okupljanje i poruka koje se smiju slati s okupljanja. Zabrinjavajuća je činjenica da su u 2025. godini zatvori i dalje prenatrpani što ima za posljedicu neodgovarajuće uvjete smještaja zatvorenika koji nisu dobili niti adekvatnu zdravstvenu skrb.
Od problema koje je pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula u 2025. godini su predugi postupci odlučivanja o pravu na inkluzivni dodatak te nedovoljno smještaja za beskućnike.
Pozitivni pomaci u 2025.
– Nakon mnogo godina u središtu javnih politika i zakonodavnih inicijativa bilo je područje stanovanja. Na snagu su stupili značajni zakoni, započela je provedba prvog strateškog dokumenta za priuštivo stanovanje. Međutim tek treba vidjeti učinke, jer do tada i dalje imamo situaciju da podstanari, osobe nižih, ali i srednjih primanja, posebno u turističkim mjestima imaju problema s adekvatnim stanovanjem. Pozitivno je i usklađivanje modela mirovina, ukidanje penalizacije za dio umirovljenika, proširenje dosega Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno proširenje i na one neprijavitelje nepravilnosti, zviždače koji se izravno obrate policiji ili državnom odvjetništvu, a ne samo kroz unutarnje prijavljivanje poslodavcu ili Uredu.
Pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula je da je godišnje izvješće poseban naglasak stavio na onkološke pacijente i palijativnu skrb. Upozorila je da Ministarstvo zdravstva poduzima određene pozitivne korake, ali još uvijek u praksi situacija za onkološke pacijente nije zadovoljavajuća. U segmentu palijativne skrbi situacija je dramatično loša odnosno jako se sporo se razvija sustav što onemogućava velikom broju osoba kvalitetan dostojanstven život do samog kraja.
Prema posebnom izvješću o pravima starijih osoba u 2025. godini 39,4 posto starijih osoba od 65 godina je bilo u riziku od siromaštva, a čak, 60,4 posto starijih osoba koje su u tom riziku žive same.
– Iako je došlo do povećanja mirovina, one su i dalje niske, a najnižu mirovinu prima čak 23 posto umirovljenika-istaknula je Šimonović Einwalter.
Izvješće donosi 32 preporuke i objedinjava različite probleme s kojima se susreću stariji. U izvješću se ukazuje na diskriminaciju temeljem dobi, na probleme vezano za domove za starije, na problem nasilja nad starijima, a po prvi puta se stavlja naglasak na probleme osoba koji žive s demencijom, uključujući i one s Alzheimerovom bolešću. Izvješće prikazuje pomake, ali i prisutne teškoće vezano za temu zlouporabe ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te se razmatra utjecaj novih tehnologija na starije osobe.
-U Hrvatskoj živi 48 842 osobe s demencijom u smještaju. U ustanovama socijalne skrbi ima mjesta za njih 1,3 posto dakle 659 . Čak devet županija nema niti jedno mjesto. Niti jedan antidementiv koji poboljšava funkcioniranje i kvalitetu života nije na osnovnoj listi lijekova HZZO-a. Svi se moraju nadoplatiti – upozorila je Šimonović Einwalter.
Preporuke Ureda pučke pravobraniteljice osnivačima i domovima za starije i nemoćne su da osiguraju sredstva i opreme domove sukladno potrebama korisnika. Hrvatskom saboru se predlaže da 22. srpanj proglasi za Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama.
