Connect with us

Vijesti

Evo koliko za rad ‘u sezoni’ traže konobari, kuhari, skladištari…

Objavljeno

/

Na slici je mirna, vrlo dojmljiva obalna scena. More je kristalno čisto i prelazi iz svijetlotirkizne boje uz obalu u tamniju plavu prema dubini. Obala je šljunčana, a površina vode izgleda gotovo staklena, s blagim valovima koji se lagano razbijaju o kamenčiće. U daljini se uzdižu planine, mekano obavijene svjetlom, a iznad njih je vedro plavo nebo prošarano bijelim, pahuljastim oblacima. Cijeli prizor djeluje vrlo spokojno i prirodno, kao idealno mjesto za odmor ili bijeg od gradske vreve.
Foto: arhiva

Odraditi ‘sezonu’, najčešće negdje na Jadranu, već je desetljećima neizostavan dio karijernog puta velikog broja ljudi u Hrvatskoj

Poslušaj članak

Za neke je to prilika za stjecanje prvog radnog iskustva, za druge način usavršavanja stranih jezika ili prilika za dodatnu zaradu, dok mnogi u sezonskom radu vide i jedinstvenu kombinaciju profesionalnog razvoja i privremenog života uz more.

U tom kontekstu, Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, provela je istraživanje s ciljem dubljeg razumijevanja očekivanja i prioriteta radnika pri odabiru sezonskog posla, kao i faktora kojima poslodavci mogu privući i zadržati kandidate.

Tri četvrtine ispitanika barem je jednom radilo u sezoni

Rezultati istraživanja provedenog tijekom online sajma poslova u truizmu i sezoni Sezonac.hr, dodatno potvrđuju koliko je sezonski rad duboko ukorijenjen u domaće tržište rada.

Naime, čak 76% Hrvata navodi kako su barem jednom radili sezonski posao.

Među onima koji imaju iskustvo sezonskog rada, najviše ljudi (36%) takve je poslove prihvaćalo s nadom da će nakon završetka sezone ostati raditi ‘za stalno’. Istovremeno, za trećinu ispitanika sezonski je rad bio način premošćivanja razdoblja između dva posla (33%), dok više od četvrtine (27%) ističe kako im ovakav oblik rada u potpunosti odgovara.

Sezonski poslovi nerijetko predstavljaju prve korake na tržištu rada.

Naime, 26% ljudi sezonu je odradilo tijekom srednjoškolskih, odnosno fakultetskih dana, kako bi osigurali dodatne prihode, dok je 18% ispitanika sezonski rad biralo neposredno nakon završetka obrazovanja, a prije pronalaska posla u struci.

Kada je riječ o djelatnostima u kojima se najčešće pronalaze sezonski poslovi, očekivano prednjači ugostiteljstvo, gdje je čak 59% ispitanika steklo svoje sezonsko iskustvo. Slijedi turizam, u kojem je radilo 24% ispitanika, dok je svaka peta osoba (21%), bila zaposlena u prodaji.

Sezonski rad prisutan je i u drugim sektorima pa je tako 18% ispitanika radilo na poslovima održavanja, a 16% u logistici i prijevozu.

Stabilna primanja i smještaj ključni za odluku

Sezonski radnici često dolaze iz različitih dijelova Hrvatske, ali i iz inozemstva, pa ne iznenađuje da su im sigurna plaća (46%) i osiguran smještaj (43%) presudni faktori prilikom odabira poslodavca.

Zanimljivo, visina plaće nalazi se tek na trećem mjestu prioriteta. Slobodni dani i radno vrijeme također imaju nešto manju težinu, baš kao i sama lokacija posla.

Nova znanja, ljudi i more kao glavne prednosti

Sezonski posao za mnoge je puno više od same zarade.

Kao i prethodnih godina, najveći broj ispitanika (69%) ističe stjecanje novih znanja i vještina kao njegovu najveću prednost. Više od polovice (55%) naglašava i priliku za upoznavanje novih ljudi, dok 51% smatra kako sezonski rad donosi i financijsku korist u vidu veće plaće u odnosu na cjelogodišnje zaposlenje.

Boravak na moru važan je motiv za 42% ispitanika, a njih 41% ističe kako je sezonski posao zanimljiv i dinamičan.

Tek zanemariv udio ispitanika (2%) smatra da sezonski rad nema prednosti.

Najveći izazovi sezonskog rada i dalje su vrlo opipljivi.

Na samom vrhu nalazi se pitanje smještaja, pri čemu 42% ispitanika kao najveći nedostatak ističe neadekvatne uvjete ili činjenicu da smještaj uopće nije osiguran. Odmah iza toga slijedi i ograničeno trajanje sezonskih poslova, što kao ključni izazov navodi 41% ispitanika.

S obzirom na to da sezonski rad često znači i odlazak u drugi grad ili regiju, značajan dio ispitanika (34%) ističe i odvojenost od obitelji i prijatelja kao važan minus. Uz to, sezonski poslovi nerijetko podrazumijevaju i znatno intenzivniji tempo rada nego što je to slučaj kod cjelogodišnjeg zaposlenja, što problematičnim smatra 31% ispitanika.

Takav tempo, smatra dio radnika, ne prati uvijek i adekvatna financijska kompenzacija. Gotovo četvrtina ispitanika (24%) navodi preniske plaće kao ključni nedostatak, ističući kako bi sezonski rad trebao biti bolje plaćen s obzirom na njegovu intenzivnost.

Koliko danas vrijedi sezonski rad?

Uoči nove turističke sezone, očekivanja radnika nastavljaju rasti. Ispitanici za sezonski posao ove godine očekuju, u prosjeku, minimalno 1518 eura neto mjesečno, što je porast od 9% u odnosu na prošlogodišnjih 1390 eura.

Razlike su posebno vidljive po zanimanjima.  Konobari tako za sezonski rad očekuju oko 1590 eura, što je čak 25% više od njihove prosječne plaće ‘izvan sezone’, koja je prema podacima servisa MojaPlaća u 2025. iznosila 1270 eura.

Kuhari imaju još veća očekivanja pa traže u prosjeku 1978 eura, odnosno 28% više od uobičajene plaće od 1540 eura. Recepcioneri očekuju 1486 eura, što je rast od 23% u odnosu na prosjek od 1206 eura.

Kod ostalih zanimanja razlike su također izražene. Skladištari računaju na oko 1382 eura mjesečno, što je 9% više od prosjeka, dok spremačice očekuju 1390 eura, čak 45% više u odnosu na prosječnih 960 eura. Najveći skok vidljiv je kod vozača, koji za sezonski rad očekuju 1957 eura, odnosno 52% više od prosječne plaće od 1288 eura.

Izvor: Alma Career Croatia

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

ZAŽELI Kako spriječiti institucionalizaciju osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici su muškarac i žena, muškarac sjedi u invalidskim kolicima, a žena je iza njega i nešto mu pokazuje. Oni se nalaze u laganoj šetnji prirodom. Žena je obučena u plavu majicu i hlače, dok je muškarac obučen u rozu majicu i tamnoplave hlače
Foto: Pixabay

Kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama

Aktualni ciklus programa Zaželi, koji je usmjeren na sprječavanje institucionalizacije starijih osoba i osoba s invaliditetom, u finalnoj je fazi provedbe, a Ministarstvo rada najavilo je da se period do novog EU financiranja planira premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao kontinuitet.

Program se trenutačno financira iz Europskog socijalnog fonda + putem Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. te je u finalnoj fazi provedbe.

– Budući da se približava završetak financiranja iz sredstava Europske unije, razdoblje do novog EU financiranja planira se premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao puni kontinuitet jednog od najvrjednijih programa skrbi o našim građanima, bez prekida u pružanju usluga korisnicima – odgovorili su iz Ministarstva na upit Hine.

Naime, upravo je sama projektna narav i ovisnost o europskim fondovima jedna od glavnih kritika tog projekta za kojeg iz Vlade ističu da je jedan od najboljih programa socijalne politike i hrvatska invencija, a koji kroz zapošljavanje teže zapošljivih skupina pruža skrb za starije osobe i osobe s invaliditetom.

Program Zaželi, pokrenut 2017. godine, u prvim je fazama bio usmjeren ponajprije na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, dok je aktualni ciklus fokus prebacio na pružanje usluga potpore u zajednici radi odgađanja ili izbjegavanja smještaja starijih osoba u domove.

Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika nedavno je pozvao na reformu programa Zaželi.

– Umjesto da postane trajna, sustavno integrirana socijalna usluga, skrb za starije svodi se na vremenski ograničene cikluse. Između faza projekata redovito nastaju duži prekidi, ostavljajući najranjivije korisnike preko noći prepuštene samima sebi, a radnice bez prihoda – naveo je.

Upitao je zašto program još nije evoluirao iz ‘socijalnog eksperimenta’ u trajan sustav, koji bi podrazumijevao uvođenje mješovitih timova, stabilno financiranje iz proračuna neovisno o sredstvima EU, uz proširenje usluga na tehničku pomoć u kući?

 Iz Ministarstva su pak poručili kako je program Zaželi u svojim prvim fazama prvenstveno bio usmjeren na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, ali da se tijekom godina program razvijao i prilagođavao potrebama društva.

– Aktualni ciklus stavlja naglasak na sprječavanje institucionalizacije, odnosno odgađanje ili izbjegavanje smještaja osoba starije životne dobi u domove, omogućujući im da što dulje ostanu živjeti u vlastitim domovima uz potrebnu podršku – naveli su.

Projekti iz aktualnog programa provode se od prosinca 2023. godine i traju od 30 do 36 mjeseci, a završavaju najkasnije do svibnja 2027. godine.

Do sada je na njima ukupno angažirano 9633 pružatelja usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za 76.459 starijih osoba i osoba s invaliditetom.

Drugim riječima, prema informacijama sa službene mrežne stranice koja pruža sveobuhvatan pregled programa Zaželi, u aktualnom pozivu nisu propisana ograničenja vezana uz dob, spol ili stupanj obrazovanja osoba koje rade na projektnim aktivnostima kao što je to bilo u prethodnim fazama, s obzirom da se želi povećati socijalna uključenost i prevenirati institucionalizacije ranjivih skupina.

Također je istaknuto kako kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama.

To pokazuju i podaci prema kojima se oko 14 posto primatelja usluga u “Zaželi” projektima iz aktualnog ciklusa nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija.

Korisnici usluge su većinom žene, njih oko 67 posto, a sveukupni korisnici pretežno imaju 64 godine ili više.

Od ukupnog broja primatelja usluge, više od 40 tisuća ih je iz ruralnog područja, a među korisnicima su i pripadnici nacionalnih manjina, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima te državljani trećih zemalja.

Što se tiče razine završenog obrazovanja primatelja usluge, najčešće je riječ o završenoj srednjoj i osnovnoj školi te o završenim nižim razredima osnovne škole.

Kada je riječ o pružateljima usluge, pretežito je riječ o ženama – oko 97 posto, najčešće u dobi od 40 do 64 godine, no ima i znatno mlađih.

Podrška koju pružaju uključuje pomoć u pripremi obroka i nabavci hrane, obavljanju kućanskih poslova te svakodnevnih aktivnosti.

Program Zaželi prvi put je pokrenut u prosincu 2017., a od početka njegove provedbe ukupno je zaposleno 32.233 pružatelja usluga podrške i pomoći za ukupno 205.282 korisnika te je do sada isplaćeno ukupno 619,6 milijuna eura, naveli su iz Ministarstva.

Na pitanje o mogućem širenju sadržaja i usluga, iz Ministarstva su poručili kako će se ovo prijelazno razdoblje iskoristiti za temeljitu pripremu novog programa, u skladu s demografskim promjenama, ali i širim društvenim trendovima i potrebama.

Također, razmatra se i uvođenje programa Zaželi za djecu.

– Iako je taj projekt još u fazi pripreme, smatramo da predstavlja kvalitetan iskorak u razvoju socijalnih usluga te vjerujemo da ima velike izglede biti prihvaćen u konačnoj verziji novog programskog okvira – najavili su iz Ministarstva.

Piše: Marina Hudoletnjak

Nastavite čitati

Vijesti

HZZO Lijek za Duchenneovu mišićnu distrofiju na teret države

Objavljeno

/

Napisao/la:

HZZO Lijek za Duchenneovu mišićnu distrofiju na teret države

Ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda istaknuo je da u Hrvatskoj dosad nije postojala alternativa za liječenje te rijetke genetske bolesti te da je Zavod, uvažavajući prirodu bolesti i njezin utjecaj na oboljele i njihove obitelji, omogućio dostupnost lijeka u najkraćem mogućem roku

Lijek s djelatnom tvari givinostat za liječenje Duchenneove mišićne distrofije od petka, 17. srpnja, dostupan je na teret obveznog zdravstvenog osiguranja pokretnim bolesnicima u dobi od šest godina i starijima, izvijestio je HZZO nakon sjednice Upravnog vijeća.

Ono je prihvatilo prijedlog Povjerenstva za lijekove i odobrilo uvrštavanje givinostata, zaštićenog naziva Duvyzat, na listu lijekova. Primjenjivat će se uz istodobno liječenje kortikosteroidima, u skladu s odobrenjem Europske komisije i Europske agencije za lijekove (EMA).

Ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda istaknuo je da u Hrvatskoj dosad nije postojala alternativa za liječenje te rijetke genetske bolesti te da je Zavod, uvažavajući prirodu bolesti i njezin utjecaj na oboljele i njihove obitelji, omogućio dostupnost lijeka u najkraćem mogućem roku.

Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet u Hrvatskoj podnio je zahtjev 15. lipnja, a Duvyzat će biti dostupan od petka, 17. srpnja.

– Očekujemo da će lijek biti djelotvoran, usporiti napredovanje bolesti, očuvati funkcije mišića i pridonijeti poboljšanju kvalitete života malih pacijenata – izjavio je Korda.

Dodao je da će se ishodi liječenja pomno pratiti te da će javnost o njima biti pravodobno obaviještena.

Prema podacima Udruge oboljelih od Duchenneove mišićne distrofije (DMD Hrvatska), u Hrvatskoj od te bolesti boluje oko 60 dječaka, a njih dvadesetak moglo bi ispunjavati medicinske kriterije za liječenje givinostatom.

Duchenneova mišićna distrofija rijetka je nasljedna bolest uzrokovana mutacijom gena odgovornog za proizvodnju distrofina, proteina ključnog za normalnu funkciju mišića. Zbog njegova nedostatka mišićna vlakna postupno propadaju, oboljeli s vremenom gube sposobnost hodanja, a bolest naposljetku zahvaća srčani i dišni sustav.

Udruga DMD Hrvatska početkom srpnja pozvala je HZZO da bez odgode uvrsti lijek na listu, upozorivši da zbog brzog napredovanja bolesti dio djece nema vremena čekati početak terapije. Posebno je upozorila na četvoricu dječaka kojima prijeti skori gubitak motoričkih funkcija.

Prema rješenju HALMED-a, najviša dopuštena cijena pakiranja Duvyzata od 140 mililitara iznosi 19.321,87 eura. Udruga DMD Hrvatska navodi da su djetetu tjelesne mase oko 40 kilograma potrebne dvije bočice mjesečno, dok cijena koju će HZZO stvarno plaćati može biti niža zbog komercijalnih uvjeta ugovorenih s proizvođačem.

Nastavite čitati

Vijesti

Zaslugom HZZ-a zaposleno 2.060 osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto:

Među zaposlenim osobama s invaliditetom najviše je bilo osoba s višestrukim i kombiniranim smetnjama (30,3 posto), zatim osoba s intelektualnim teškoćama (18,4 posto) te osoba s tjelesnim oštećenjima (15,5 posto)

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u prvih je šest mjeseci ove godine posredovao pri zapošljavanju 2.060 osoba s invaliditetom, pri čemu su se žene najčešće zapošljavale kao čistačice i prodavačice, a muškarci kao radnici u održavanju, skladištari i administrativni službenici.

Broj osoba s invaliditetom (OSI) u evidenciji nezaposlenih u odnosu na isto razdoblje prošle godine pao je za 11,5 posto, navodi izvješće HZZ-a o zapošljavanju osoba s invaliditetom za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja.

Osobe s invaliditetom činile su 3,7 posto među ukupno zaposlenima posredovanjem HZZ-a u prvom polugodištu ove godine. Gotovo sve osobe s invaliditetom, 97 posto, posao su pronašle zasnivanjem radnog odnosa, dok je manji dio zaposlen kroz druge poslovne aktivnosti, poput registriranja obrta ili trgovačkog društva. Udio osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih blago je smanjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s 3,8 na 3,7 posto.

Gotovo polovicu zaposlenih s invaliditetom činili su mladi u dobi od 15 do 29 godina, pri čemu ih je najviše bilo u dobnoj skupini od 20 do 24 godine. Među zaposlenima prevladavali su muškarci, kojih je bilo 55 posto.

Među zaposlenim osobama s invaliditetom najviše je bilo osoba s višestrukim i kombiniranim smetnjama (30,3 posto), zatim osoba s intelektualnim teškoćama (18,4 posto) te osoba s tjelesnim oštećenjima (15,5 posto).

Najviše osoba s invaliditetom zaposleno je u Osječko-baranjskoj županiji, zatim u Gradu Zagrebu i Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok je njihov udio u ukupnoj zaposlenosti bio najveći u Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj županiji. Najviše ih je posao pronašlo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prerađivačkoj industriji i trgovini.

Više od tri četvrtine zaposlenih imalo je srednjoškolsko obrazovanje, dok je 8,5 posto bilo visokoobrazovano.

Na kraju lipnja u evidenciji HZZ-a bilo je 8.005 nezaposlenih osoba s invaliditetom, što čini 13,5 posto svih nezaposlenih. U odnosu na kraj lipnja prošle godine njihov je broj smanjen za 11,5 posto. Kako je ukupan broj nezaposlenih istodobno pao za 15,2 posto, udio osoba s invaliditetom među svim nezaposlenima blago je porastao.

Najviše nezaposlenih osoba s invaliditetom evidentirano je u Gradu Zagrebu, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok su njihov najveći udio među svim nezaposlenima imale Međimurska, Požeško-slavonska i Karlovačka županija. Više od dvije trećine nezaposlenih u evidenciji je dulje od godinu dana, gotovo četvrtina nema radnog iskustva, a najbrojniju skupinu čine osobe s višestrukim i kombiniranim smetnjama.

U prvih šest mjeseci ove godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je ukupno 2.555 osoba s invaliditetom, među kojima je bilo 1.357 novouključenih, odnosno 11,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Više od polovice uključenih sudjelovalo je u programima obrazovanja, a slijede potpore za zapošljavanje i javni radovi.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu