Vremeplov
Povijest, inspiracija i snaga žena
Danas žene rade u gotovo svim zanimanjima. Mnoge biraju poslove koji su se nekada smatrali ‘muškima’ ili su rijetki i neobični
Poslušaj članak
Međunarodni dan žena počeo se obilježavati početkom 20. stoljeća, u vrijeme kada su se žene borile za svoja osnovna prava.
Godine 1908. u New Yorku tisuće radnica izašle su na ulice tražeći bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo glasa. Već 1909. u Sjedinjenim Američkim Državama obilježen je prvi Nacionalni dan žena.
Ideju o međunarodnom obilježavanju predložila je njemačka aktivistkinja Clara Zetkin 1910. godine na konferenciji u Kopenhagenu. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911., a datum 8. ožujka ustalio se nakon štrajka žena 1917. godine u Rusiji. Od tada se taj dan obilježava u mnogim zemljama kao simbol borbe za ravnopravnost i prava žena.
Kroz povijest su mnoge žene ostavile važan trag u društvu. Marie Curie bila je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu i jedina osoba koja je dobila Nobelovu nagradu u dvije različite znanstvene discipline. Ada Lovelace smatra se prvom programerkom jer je još u 19. stoljeću razvila ideju računalnog programa. Rosa Parks postala je simbol borbe protiv rasne segregacije kada je odbila ustupiti mjesto u autobusu. Emmeline Pankhurst vodila je borbu žena za pravo glasa u Velikoj Britaniji. Malala Yousafzai danas je simbol borbe za pravo djevojčica na obrazovanje.
U umjetnosti se istaknula Frida Kahlo, a Virginia Woolf ostavila je velik trag u književnosti. Sve su one pokazale koliko su hrabrost, znanje i upornost važni za promjene u društvu.
Danas žene rade u gotovo svim zanimanjima. Mnoge biraju poslove koji su se nekada smatrali ‘muškima’ ili su rijetki i neobični. Žene su pilotkinje borbenih zrakoplova, inženjerke robotike, rudarice i vatrogaskinje. Neke rade kao astronautkinje.
Sve je više žena u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i razvoja videoigara. Neke su kaskaderke, roniteljice, čuvarice divljih životinja ili istraživačice vulkana. Ima i profesionalnih gamerica, zapovjednica brodova, strojovođa i instruktorica preživljavanja u prirodi. Time pokazuju da nema zanimanja koje žena ne može raditi ako to želi.
Bez obzira na zastupljenost žena u svim zanimanjima, borba za potpunu ravnopravnost još uvijek traje – na poslu su često manje plaćene od svojih muških kolega na istoj poziciji. Još uvijek, barem potiho, postoji podjela na ‘muške’ i ‘ženske’ poslove u kućanstvu, pa se onaj ručak skuhan nakon 8 sati posla još uvijek više očekuje od žena. Još uvijek društvo jasnije ženi nameće što, kako i kada se od nje očekuje.
Ako radi na vodećoj poziciji, uvijek se netko pita zanemaruje li obitelj? Ako je pak kućanica, onda njezin doprinos nije dovoljan, a ako se bavi muškim sportom, onda je možda ipak malo muškobanjasta. Uz sva prava i mogućnosti koja imamo, imamo još i dosta posla pred sobom.
Ali, drage žene, vi ste kraljice balansa. Vi ste snaga, upornost i moć. Vi ste sve što god poželite. Zato nemojte trpjeti nikoga i ništa. Nemojte dozvoliti da vas uvjere da za nešto niste sposobne. Ne dozvolite da plačete same u kutu, povrijeđene i necijenjene. Svatko tko vas ne cijeni – neka vas izgubi. Ne dozvolite da vas ušutkavaju, jer vas majka nije zato rodila.
Ne dajte si nametnuti koga i kako ćete voljeti, kada ćete se udati i djecu rađati. Ne dajte se u tuđe kalupe, jer ni sve ove žene spomenute u tekstu nisu se dale u kalupe – zbog njih tada, ali i zbog nas danas. I za svaku novu djevojčicu koja će se roditi.
I zapamtite: jedino što morate u životu jest biti sretne, ispunjene i svoje. Po vlastitim kriterijima i pravilima.
Sretan vam Dan žena!
Sama informiranost nije dovoljna, već su potrebne konkretne i mjerljive mjere prevencije prilagođene rizicima u pojedinim sredinama
Poslušaj članak
U subotu, 5. rujna, obilježen je Međunarodni dan osoba sa spinalnom ozljedom. Ovogodišnje obilježavanje ujedno je bilo deseto otkako je Međunarodno društvo za kralježničnu moždinu (ISCoS) 2016. godine pokrenulo ovu inicijativu s ciljem podizanja svijesti i poticanja prevencije diljem svijeta.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana osoba sa spinalnom ozljedom, koju podržavaju i Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara (HUPT), bila je ‘Od svijesti do djelovanja: deset godina unapređenja prevencije ozljeda kralježnične moždine’.
Tijekom proteklog desetljeća svijest o spinalnim ozljedama znatno je porasla, no sama informiranost nije dovoljna. Potrebno je prijeći na konkretne i mjerljive mjere prevencije.
Uzroci spinalnih ozljeda razlikuju se od regije do regije. U nekim dijelovima svijeta bilježi se porast padova starijih osoba, dok su drugdje među glavnim uzrocima prometne nesreće, nasilje i ozljede na radu. Zbog toga prevencija mora biti prilagođena lokalnim okolnostima i rizicima.
HUPT se pridružio pozivu ISCoS-a te istaknuo kako bi sljedeće desetljeće trebalo donijeti preventivne aktivnosti usklađene s lokalnim rizicima, kontinuiranu podršku osobama sa spinalnom ozljedom te sprječavanje sekundarnih komplikacija pravodobnom rehabilitacijom.
Važna je i suradnja svih uključenih dionika – od liječnika i istraživača do donositelja odluka i osoba koje imaju vlastito iskustvo spinalne ozljede.
HUPT je ovogodišnje obilježavanje povezao i s Danom Sloboštine, u sklopu kojega je za 5. rujna najavio predstavljanje svojeg rada zajedno s lokalnom udrugom osoba sa spinalnom ozljedom. Građani su tako dobili priliku upoznati se s njihovim djelovanjem te razgovarati o spinalnim ozljedama i mogućnostima njihove prevencije.
Iz HUPT-a su pozvali medije, institucije, poslodavce i građane da prenesu ovu poruku i aktivno sudjeluju u stvaranju sigurnijeg i uključivijeg društva. Za ljude koji već žive sa spinalnom ozljedom HUPT nastavlja zagovarati zaštitu njihovih prava i puno sudjelovanje u društvenom životu.
– Zajedno možemo spriječiti ozljede. Zajedno gradimo društvo bez barijera – poručili su iz HUPT-a.
Zanimljivo je i da se sastav majčinog mlijeka prilagođava dobi djeteta, pa čak i njegovim trenutačnim potrebama tijekom bolesti
Poslušaj članak
Od 1. do 7. kolovoza obilježava se Svjetski tjedan dojenja, globalna inicijativa koja podsjeća na važnost dojenja za zdravlje majke i djeteta te naglašava potrebu za pružanjem podrške ženama tijekom tog posebnog razdoblja.
Dojenje je mnogo više od načina prehrane – ono predstavlja jedinstvenu povezanost između majke i djeteta te pruža brojne kratkoročne i dugoročne dobrobiti.
Majčino mlijeko prirodno je prilagođeno potrebama svakog djeteta. Sadrži idealan omjer hranjivih tvari, vitamine, minerale, enzime i antitijela koji pomažu u jačanju imunološkog sustava i štite bebu od brojnih infekcija.
Djeca koja su dojena imaju manji rizik od razvoja respiratornih i probavnih infekcija, a istraživanja pokazuju da dojenje može smanjiti i vjerojatnost razvoja pretilosti te šećerne bolesti kasnije u životu. Osim što doprinosi zdravom rastu i razvoju mozga, dojenje pruža osjećaj sigurnosti, topline i bliskosti koji je važan za emocionalni razvoj djeteta.
Dobrobiti dojenja osjećaju i majke. Tijekom dojenja oslobađa se hormon oksitocin koji potiče stezanje maternice nakon poroda, smanjuje postporođajno krvarenje i pridonosi osjećaju smirenosti te jačanju emocionalne povezanosti s bebom.
Dugoročno, žene koje doje imaju manji rizik od razvoja raka dojke i jajnika te osteoporoze, a dojenje može pridonijeti i postupnom povratku na tjelesnu težinu prije trudnoće.
Majčino mlijeko iznimno je posebno jer se njegov sastav neprestano mijenja i prilagođava potrebama djeteta. Prvo mlijeko, poznato kao kolostrum, često se naziva ‘tekućim zlatom’ zbog visoke koncentracije zaštitnih čimbenika i hranjivih tvari.
Tijekom samog podoja mlijeko se također mijenja – na početku je rjeđe i bogatije vodom kako bi utažilo žeđ, dok je pred kraj hranjivije i sadrži više masti koje bebi pružaju osjećaj sitosti. Zanimljivo je i da se sastav majčinog mlijeka prilagođava dobi djeteta, pa čak i njegovim trenutačnim potrebama tijekom bolesti.
Iako je dojenje prirodan proces, ono ne mora uvijek biti jednostavno. Mnoge se majke susreću s izazovima, zbog čega su podrška obitelji, zdravstvenih djelatnika i zajednice od iznimne važnosti.
Svjetski tjedan dojenja prilika je da se podsjetimo kako svaka majka zaslužuje razumijevanje, ohrabrenje i stručnu pomoć, a svako dijete najbolji mogući početak života.
Cilj je povećati razumijevanje ove rijetke genetske neuromuskularne bolesti te upozoriti na važnost ranog prepoznavanja, pravodobnog liječenja i pružanja podrške osobama koje žive sa SMA
Poslušaj članak
Savez društava distrofičara Hrvatske i ove godine obilježava Kolovoz – Mjesec svjesnosti o spinalnoj mišićnoj atrofiji (SMA).
Cilj je povećati razumijevanje ove rijetke genetske neuromuskularne bolesti te upozoriti na važnost ranog prepoznavanja, pravodobnog liječenja i pružanja podrške osobama koje žive sa SMA.
Spinalna mišićna atrofija (SMA) rijetka je nasljedna bolest koja zahvaća motoričke neurone, živčane stanice u leđnoj moždini koje prenose signale mišićima. Kada ti neuroni propadaju, dolazi do postupnog slabljenja mišića, što može otežati kretanje, sjedenje, hodanje, gutanje i disanje.
Važno je naglasiti da SMA nije zarazna bolest i ne utječe na kognitivne sposobnosti. Osobe koje žive sa SMA imaju iste potencijale, interese i sposobnosti kao i svi drugi.
Posljednjih godina ostvaren je velik napredak u liječenju SMA. Danas postoje terapije koje usporavaju napredovanje bolesti te mogu značajno očuvati motoričke sposobnosti i poboljšati kvalitetu života. Kod SMA vrijeme ima ključnu ulogu jer se izgubljeni motorički neuroni ne mogu obnoviti, zbog čega je iznimno važno započeti liječenje što ranije.
Upravo zato je Republika Hrvatska 2023. godine uvela nacionalni probir novorođenčadi na SMA. Zahvaljujući probiru bolest se može otkriti prije pojave prvih simptoma, što omogućuje pravodobno liječenje u trenutku kada ono može imati najveći učinak.
Više informacija o životu sa SMA dostupno je u edukativnim publikacijama Saveza društava distrofičara Hrvatske.
Knjižica ‘Priče o spinalnoj mišićnoj atrofiji’ donosi osobna iskustva osoba sa SMA i njihovih obitelji te pokazuje koliko pravodobna dijagnoza, liječenje i podrška mogu promijeniti svakodnevni život. Knjižica je dostupna na poveznici.
Povodom Mjeseca svjesnosti o SMA pripremljen je i informativni letak s najvažnijim informacijama o bolesti i važnosti njezina ranog prepoznavanja.
SDDH poziva građane da se tijekom kolovoza upoznaju sa spinalnom mišićnom atrofijom, podijele provjerene informacije i pruže podršku osobama koje žive sa SMA. Podizanjem svijesti doprinosimo ranijem prepoznavanju bolesti, boljem razumijevanju i stvaranju uključivijeg društva za sve.
Više informacija o radu Saveza društava distrofičara Hrvatske dostupno je na ovdje.
Tko su Purger i Purgerica?
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
DUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 23 sataURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 1 danRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom