Ususret novoj turističkoj sezoni od 26. do 28. veljače u Areni Zagreb pod sloganom ‘Brojimo prijatelje, ne godine’ održava se jubilarni 30. međunarodni GAST sajam
Poslušaj članak
Riječ je o najvećem i najznačajnijem događaju HoReCa sektora u ovom dijelu Europe. Na trodnevnom sajmu gastronomske novitete i suvremenu ugostiteljsku opremu predstavljaju izlagači iz Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Litve, Poljske, Mađarske i Bugarske.
Uz prezentacije i degustacije tijekom trajanja sajma održat će se okrugli stol ‘Ima li hrvatska gastronomija identitet ili samo jelovnik’ i kulinarsko natjecanje Caputo Pizza Cup Croatia u organizaciji Mainardi Fooda. Sajam ima i humanitarni karakter. Ove godine poznata imena iz svijeta gastronomije kuhaju za Udrugu Skip – školu rukometa i sportske aktivnosti za djecu i mlade s teškoćama kako bi se podržao njezin rad.
Po drugi put na GAST sajmu izlagač je i URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na štandu 9 ustanova se predstavlja radno-zaštitnom odjećom za kuhare, konobare, djelatnike u wellnessu i kozmetičkoj industriji te bogatim asortimanom kartonaže i tiska, kao što su kalendari, podmetači za čaše, razni formati kataloga, časopisa i brošura.
– Imamo veliki izbor radne odjeće, to su bluze, hlače, tunike, pregače, kape. Radi se o odjeći modernog dizajna u crno-bijeloj kombinaciji ili s pepita uzorkom. Odjeća je rađena od stopostotnog pamuka ili mješavine materijala – pojasnila je voditeljica marketinga u URIHO-u Ana Gospočić.
Naglasila je da je URIHO već prije dvije godine predstavio svoje proizvode na GAST sajmu i da nastup na ovom sajmu ima veliki značaj za ustanovu. Uvjerena je da će ovogodišnji GAST sajam omogućiti URIHO-u da sklopi nove poslovne ugovore te očekuje da će pogotovo biti interes za radnu odjeću za ugostiteljstvo.
– Već imamo stalne kupce, a na ovom sajmu nam se dodatno otvara prostor za plasiranje naših proizvoda. Interes za naše proizvode inače je uvijek dobar, pogotovo tvrtki koje su društveno odgovorne i koje kupnjom naših proizvoda čuvaju radna mjesta osoba s invaliditetom – objasnila je Gospočić.
URIHO ove godine obilježava 80 godina svog postojanja.
U najvećoj zaštitnoj radionici na području Republike Hrvatske od petstotinjak zaposlenih oko 60 posto su osobe s invaliditetom. Cilj URIHO-a je osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih teže zapošljivih osoba te iznalaženje novih mogućnosti njihova zapošljavanja, stvarajući pritom ugodno i poticajno radno okruženje.
– Radi se o 80 godina tradicije, kvalitete i inkluzije osoba s invaliditetom. Kroz ovu ustanovu prošlo je na tisuće osoba s invaliditetom. Ovim osobama tijekom svih ovih godina URIHO je pružio egzistenciju, ali i omogućio edukaciju za određene poslove – objasnila je Gospočić.
Naglasila je da je opstanak ove ustanove neupitan jer je ona nužna u državi.
– URIHO će se prilagođavati promjenama trendova na tržištu i vjerujem da će imati svijetlu budućnost – poručila je Gospočić.
Na prodaju radne odjeće URIHO-a osvrnula se referentica prodaje Matea Modec. Naglasila je da je veliki interes za radnu odjeću u graditeljstvu, ali među kupcima radne odjeće su i zagrebačke bolnice, pogotovo se kupuje radna odjeća za bolničke kuhinje.
– Kupci naše radne odjeće su neki hoteli na području Dubrovačke županije te manji restorani u Zagrebu, kao i poznati ‘Veliki batak’ koji se nalazi po cijeloj Hrvatskoj – pojasnila je Modec.
Naglasila je da je velika potražnja za radnom odjećom proizvedenom u URIHO-u zbog unikatnog dizajna i dobre kvalitete.
Ove godine URIHO je izradio i promotivne vrećice za GAST sajam. Međutim, suradnja URIHO-a i organizatora sajma je dugogodišnja.
– Tijekom naše suradnje URIHO je vrlo profesionalno odradio svoj posao. Za GAST sajam su u URIHO-u radili reklamne materijale, primjerice majice, ukrasne vrećice za vino… Njihovim uslugama smo prezadovoljni zbog kvalitete i profesionalnosti – rekao je direktor GAST sajma Bogdan Šarić.
Nakon pet godina privremenog djelovanja u Petrinji, ‘Soba čuda’ ponovno je vraćena u Sisak. Prvotni prostor udruge OSI u Sisku uništen je u potresu, zbog čega je rad privremeno preseljen u susjedni grad
‘Soba čuda’, kabinet senzorne integracije za djecu s teškoćama, koji je udruga OSI uredila u prostoru Narodne knjižnice Vlado Gotovac, otvorena je u petak, pri čemu je najavljeno i osnivanje Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama u Sisku.
Nakon pet godina privremenog djelovanja u Petrinji, ‘Soba čuda’ ponovno je vraćena u Sisak. Prvotni prostor udruge OSI u Sisku uništen je u potresu, zbog čega je rad privremeno preseljen u susjedni grad.
– Zahvaljujemo Petrinji na gostoprimstvu, ali sretni smo što smo se vratili kući. Sada će biti lakše našoj djeci i njihovim roditeljima – rekao je predsjednik udruge OSI Sisačko-moslavačke županije Nikica Mračić.
Izvršna direktorica udruge Snježana Tomašević izrazila je zadovoljstvo novouređenim prostorom i suvremenom opremom koja će koristiti djeci u terapijskom radu.
– Ovo je važan korak u integraciji djece s posebnim potrebama – istaknula je dodavši kako kabinet trenutno koristi pedesetak djece, dok novi prostor ima kapacitet za još stotinjak korisnika.
Kabinet senzorne integracije opremljen je uz pomoć Grada Siska, UNICEF-a i brojnih donatora te sponzora. Gradonačelnik Siska Domagoj Orlić poručio je kako će nastaviti zajedno raditi za dobrobit djece.
– Prihvatili smo inicijativu udruge i pokrećemo projekt osnivanja Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama. Sisačko-moslavačka županija jedna je od pet županija koja još nema takav centar, no vjerujem da ćemo uz pomoć Vlade uspjeti ostvariti taj cilj. Grad Sisak osigurat će zemljište, prostor i potrebnu infrastrukturu – rekao je Orlić.
Dug 625 metara i 38 metara širine, most će imati četiri prometne trake, tramvajsku prugu, pješačke i biciklističke staze. Vrijednost projekta procijenjena je na 140 milijuna eura bez PDV-a
Gradnja Jarunskog mosta nije samo jedan od najambicioznijih projekata Gradske uprave koju vodi gradonačelnik Tomislav Tomašević sa zamjenicima, riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Zagrebu unazad nekoliko desetljeća.
Jarunski most povezat će Trešnjevku – jug i Novi Zagreb – zapad u koridoru produžene Vrapčanske ulice te tako omogućiti golemo rasterećenje prometa u metropoli. Dug 625 metara i 38 metara širine, most će imati četiri prometne trake, tramvajsku prugu, pješačke i biciklističke staze. Vrijednost projekta procijenjena je na 140 milijuna eura bez PDV-a, a gradonačelnik Tomašević se nada da bi se dio troškova mogao pokriti iz EU fondova. Kako bilo, sredstva za gradnju mosta bit će svakako osigurana, dijelom iz gradskog proračuna, dijelom kreditima razvojnih banaka.
– Već na jesen očekujemo konačni izgled mosta, a posebno me veseli to što su imovinsko-pravni odnosi gotovo u potpunosti riješeni. Jarunski most strateški je ključan infrastrukturni projekt jer će omogućiti širenje tramvajske mreže, uključujući prometno povezivanje s budućom Nacionalnom dječjom i Sveučilišnom bolnicom u Blatu – rekao je gradonačelnik Tomašević.
Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu
Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CARPO) jučer je upriličio okrugli stol, zanimljiv i važan, koji je okupio stručne suradnike u osnovnim školama – socijalnu pedagoginju, psihologa, pedagoginju, edukacijsku rehabilitatoricu i logopedinju.
Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu te studentima i zainteresiranoj akademskoj zajednici približiti važan dio profesionalne svakodnevice koji ih očekuje po ulasku u praksu.
Razgovor je bio usmjeren na uloge pojedinih stručnih suradnika u osnovnoj školi, mogućnosti i izazove timske suradnje te na iskustva rada u školama koje nisu uvijek u potpunosti ekipirane svim profilima stručnjaka.
– Ovim okruglim stolom Centar za podršku studentima i razvoj karijera (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, nap. aut.) htio je dati prostor našim studentima da se susretnu sa stručnjacima u praksi, onim stručnjacima koji rade u osnovnih školama, i da od njih na licu mjesta čuju izazove s kojima se suočavaju u praksi, kako ih rješavaju. I ono što nam je posebno bilo u fokusu jest pitanje kako surađuju i što zapravo znači inerdisciplinarnost u praksi. Vjerujem da smo ovim okruglim stolom kroz razmjenu iskustava uspjeli odgovoriti na ta pitanja – kaže nam Ivana Maurović, voditeljica Centra.
In MetropolaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 19 sati
in MREŽAPrije 3 dana
MedicinaPrije 3 dana
in MREŽAPrije 4 dana