Vijesti
Devet od deset radnika očekuje božićnicu, nadamo se iznosu od 443 eura
Realna očekivanja ili iluzija novca zbog prelaska na euro?
Primicanjem ‘ciljnoj ravnini’ još jedne kalendarske godine, u fokus dolaze uobičajena pitanja. Kako će izgledati svečani božićni ručak, gdje ćemo provesti najluđu noć u godini, s kojim ćemo poklonima razveseliti najmilije… i tko će sve to platiti? Mnogi će odgovor i spasonosno rješenje za prosinačke planove potražiti u – božićnicama. Dakako, ako ih njihovi poslodavci obraduju isplatom ove prigodne novčane nagrade.
A ona bi ovih blagdana trebala sjesti na račune većine radnika u Hrvatskoj, potvrdilo je istraživanje koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj i dio međunarodne Alma Career grupacije, u kojem je sudjelovalo 500 ispitanika.
Rekordna očekivanja zaposlenih građana
Naime, ove godine božićnicu očekuje 89% zaposlenih, što je značajno više nego lani, kada je to očekivalo 72% radnika, a u konačnici primilo čak 87% zaposlenih. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, ali i najavom povećanja iznosa božićnica u javnim i državnim tvrtkama te rastom neoporezivih nagrada, optimizam radnika sve je izraženiji.
Zaposleni (11%) koji sumnjaju da će dobiti tradicionalnu ‘blagdansku’ nagradu, kao razlog njenog izostanka najčešće navode politiku tvrtke i loše poslovne rezultate.
S druge strane, među onima koji ‘računaju’ na božićnicu, gotovo svi (91%), kao i dosadašnjih godina, očekuju novac i to u prosječnom iznosu od 443 eura, što je za čak 35% više od iznosa kojeg su u prosjeku dobili prošle godine (328 eura).
Radi li se tu o tome da zaposlenici računaju na povećanje neoporezive naknade, iluziji novca u smislu da su nominalne vrijednosti u eurima dosta manje nego kada su bile u kunama pa smo skloniji reći veći iznos ili je doista riječ o većim očekivanjima, nije poznato.
Bon za kupovinu očekuje 21% ispitanih, dok 10% predviđa da će im poslodavac darovati poklon paket.
Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama
Božićnicu u najvećoj mjeri očekuju zaposlenici državnih tvrtki i hrvatskih institucija, gdje joj se nadaju gotovo svi zaposleni (100% ispitanika zaposlenih u državnim tvrtkama te 97% zaposlenih u institucijama). No, primjetne su očite razlike kada je riječ o očekivanim iznosima.
Naime, zaposlenici hrvatskih institucija smatraju da će božićnica njihove bankovne račune obogatiti za 384 eura, dok se djelatnici državnih tvrtki nadaju znatnom većem iznosu i očekuju 463 eura. Još optimističniji su radnici privatnih kompanija u stranom vlasništvu, među kojima čak 90 posto zaposlenih očekuje isplatu božićnice i to u prosječnom iznosu od 468 eura. Kao i prethodnih godina, božićnici se najmanje nadaju zaposlenici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (87%), a očekivani iznos se kreće oko 425 eura.
Kad je riječ o veličini tvrtke, božićnici se najviše nadaju zaposlenici velikih tvrtki (94%), a oni ujedno očekuju i najveće iznose božićnica, u prosjeku 469 eura. S druge strane, isplatu božićnice očekuje 82% djelatnika srednje velikih tvrtki (u prosjeku 423 eura) te 86% zaposlenika malih tvrtki (372 eura).
Prošle godine nas je razveselila božićnica u iznosu od 2066 kuna
Prošle godine božićnicu je dobilo 87% zaposlenika, što je znatno više nego godinu ranije, kada je prigodnu blagdansku nagradu primilo 68% radnika.
U 2022. godini božićnica je u pravilu isplaćena u novcu (83% od onih koji su dobili neki oblik božićnice) i to u prosjeku 328 eura, što je čak 20% više nego godinu ranije, kada je prosječna božićnica iznosila 2066 kuna, odnosno 274 eura.
Od onih koji su dobili neki drugi oblik božićne nagrade, bon za kupovinu primilo je 26% ispitanika, a gotovo svaki deseti radnik je od poslodavca dobio poklon paket (9%).
Prošle godine božićnica je najčešće sjedala na račune zaposlenika državnih institucijama (97%), kompanija u državnom vlasništvu (98%) te radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (91%). U najmanjoj mjeri božićnicu su primile osobe zaposlene u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (84%).
Također, lani je božićnicu dobilo 93% zaposlenika velikih tvrtki, 83% radnika malih kompanija te 82% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama.
Dar za dijete u svakoj drugoj tvrtki
Pored povećanja očekivanog iznosa božićnica, raste i broj zaposlenika s djecom kojima njihovi poslodavci poklanjaju dar za dijete.
Prema istraživanju, više od polovice radnika je izjavilo kako su lani njihovi poslodavci djecu zaposlenika darovali poklon paketom, što je značajno više nego 2021. kada je isto izjavilo 38% sudionika istraživanja.
Kad je riječ o konkretnijim iznosima, 42% zaposlenih roditelja je primila dar za dijete/poklon bon u iznosu do 66 eura, 40% ispitanika tvrdi da se radilo o iznosu u rasponu od 44 do 100 eura, dok je svaki peti radnik dobio poklon u vrijednosti od 100 eura ili više.
Božićnica – pravo radnika ili dobra volja poslodavca?
Sve manje ispitanika smatra kako je isplata božićnice isključio stvar dobre volje poslodavca (34%), s čime se ne slaže čak 66% radnika koji vjeruju kako svaki radnik ima pravo na božićnicu i koji zamjeraju poslodavcu ako je ne isplati.
Za usporedbu, prošle godine je 47% ispitanika u božićnici prepoznalo dobru volju poslodavca i nagradu za dobro poslovanje tvrtke.
Božićnica bi trebala iznositi čak 554 eura
Kada bismo sami mogli birati našu božićnu nagradu, velika većina nas (96%) bi bez previše razmišljanja odabrala novčanu nagradu. Za 1% ispitanika dovoljna je i zahvala te poštovanje od strane nadređenih, dok bi 2% ispitanika radije dobilo poklon paket. Bon za kupovinu odabralo je 1% ispitanika.
Ispitanici smatraju da bi, u prosjeku, zadovoljavajuća božićnica trebala iznositi 554 eura, što je 25% više od prosječne božićnice koju očekujemo ove godine (443 eura) i čak 69% više od iznosa koji smo dobili prošle godine. Ovi podaci nam govore kako se ovdje ipak radi o iluziji novca, odnosno kako smo skloni davati veće procjene jer su nominalne vrijednosti u eurima značajno manje, nego ranije kada smo božićnicu primali u kunama.
Više od trećine ljudi (38%) božićnicu bi iskoristila za podmirenje osnovnih životnih troškova, što je nešto manje nego prošle godine kada je iste planove s božićnicom imalo 47% zaposlenih. Svaki četvrti radnik božićnicom namjerava ‘pokriti’ kupnju božićnih darova (24%), svaka deseta osoba (11%) njome misli zatvoriti (barem dio) dugovanja, a jednak broj radnika božićnicu će ostaviti ‘sa strane’.
Na koncu, 15% ljudi će ove godine božićnicu iskoristiti kako bi si priuštili nešto što inače ne bi mogli.
Izvor: MojPosao
Javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze“ održat će se u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, uz besplatna mjerenja i razgovore sa stručnjacima
Poslušaj članak
Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira javnozdravstvenu akciju „Zdravlje na duge staze“, kojom u Zagrebu započinje ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti. Akcija će se održati u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a ovogodišnje obilježavanje odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba.
Građani će moći besplatno izmjeriti krvni tlak i glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase, napraviti analizu sastava tijela, izmjeriti snagu stiska šake dinamometrom te obaviti EKG probir. Uz mjerenja, imat će priliku razgovarati sa stručnjacima o rezultatima, čimbenicima rizika i potrebi za daljnjom provjerom zdravlja.
Organizatori poručuju da zdravlje na duge staze počinje prije dijagnoze te upozoravaju na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i pravodobnog liječenja. U pozivu ističu da mnoge kronične bolesti dugo ostaju neprepoznate, zbog čega se potreba za brigom o zdravlju nerijetko osvijesti tek nakon pojave komplikacija.
Prema podacima koje navodi Hrvatsko društvo za kronične bolesti, vodeće kronične nezarazne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Samo od bolesti cirkulacijskog sustava, šećerne bolesti i kroničnih bolesti donjega dišnog sustava godišnje umre više od 26.000 ljudi, odnosno više od polovice svih umrlih. Društvo također upozorava da je u Hrvatskoj registrirano više od 406.000 osoba sa šećernom bolešću.
O ranom otkrivanju kroničnih bolesti, liječenju i sprječavanju komplikacija govorit će prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, te dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Pridružit će im se i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Obilježavanje pod sloganom „Zdravlje na duge staze“ Društvo organizira drugu godinu zaredom, a program će trajati od 26. rujna do 13. listopada. U njemu sudjeluju stručnjaci različitih područja, uz partnersku podršku stručnih društava te zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Nakon subotnje akcije program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima i metaboličkom zdravlju. Završit će 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“, čije je središnje pitanje „Zašto žene kasnije prepoznaju signale svog tijela?“.
Regionalni industrijski sindikat traži povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 17 eura kako bi se omogućilo povećanje plaća zaposlenih u udrugama, kao i uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Niske plaće, teškoće u pronalasku novih radnika i izostanak dijaloga s nadležnim ministarstvom problemi su na koje je Regionalni industrijski sindikat (RIS) upozorio na konferenciji za medije održanoj 24. rujna u Zagrebu. Iz sindikata poručuju da kvalitetna osobna asistencija, koja osobama s invaliditetom omogućuje neovisan život, zahtijeva dostojanstvene uvjete rada za one koji je pružaju.
– Ministar Ružić već danas može donijeti odluku o povećanju cijene usluge osobne asistencije na 17 eura kako bi se podignule plaće osobnih asistenata zaposlenih u udrugama i uključiti sindikalno udružene radnike u razgovor o reformi sustava osobne asistencije – izjavila je sindikalna organizatorica Tea Radović.
Prema navodima RIS-a, radnice zaposlene u udrugama i dalje primaju minimalne plaće ili iznose tek neznatno više od minimalnih. Podsjećaju pritom na najave Ministarstva iz srpnja o povećanju plaća i njihovu izjednačavanju s plaćama radnica u državnim ustanovama socijalne skrbi.
O svakodnevici osobnih asistenata govorila je Kristina Plantić, osobna asistentica i članica RIS-a, istaknuvši da mnogi ostaju u sustavu zbog važnosti posla i odnosa s korisnicima, unatoč lošim materijalnim uvjetima.
– Mi koje godinama radimo u sustavu ostajemo raditi jer volimo svoj posao, jer smatramo da je on važan i jer znamo koliko značimo korisnicima kojima omogućujemo neovisan život, usprkos tome što ne živimo, nego preživljavamo na ovim plaćama. Nove radnike je teško naći baš zbog loših uvjeta rada – rekla je Plantić.
Radović i Plantić upozorile su da ministar Ružić, prema njihovim navodima, mjesecima ne odgovara na sindikalne zahtjeve za sastanak. Smatraju da se time onemogućuje sektorski socijalni dijalog o sustavu koji bi korisnicima osigurao kvalitetnu uslugu, a zaposlenima dostojanstvene uvjete rada.
Sindikat se osvrnuo i na informacije dobivene od članova prema kojima su pojedini osobni asistenti pozvani da se prijave za Nacionalni panel osobnih asistenata. U priopćenju navode da Ministarstvo do njegova izdavanja nije javno objavilo informacije o osnivanju tog tijela, zbog čega im nije jasno kakva bi bila njegova uloga ni bi li trebalo predstavljati radnike u razgovorima o sustavu.
Iz RIS-a poručuju da sindikalno organizirani osobni asistenti već imaju svog predstavnika te da savjetodavno tijelo ne može zamijeniti socijalni dijalog sa sindikatom.
– Tužno je da ministar rada koji bi trebao poticati socijalni dijalog svojim primjerom to ne čini – istaknula je Radović.
U sindikatu posebno naglašavaju da cijena sata usluge osobne asistencije nije isto što i satnica osobnog asistenta. Prema priopćenju, iz sadašnjih 11 eura po satu pružatelj usluge mora pokriti ukupne troškove rada i druge troškove pružanja usluge. Zbog toga povećanje cijene sata na 17 eura vide kao nužan kratkoročni korak za povećanje plaća zaposlenih u udrugama.
Dugoročno traže sustavnu i sveobuhvatnu reformu osobne asistencije, uz sudjelovanje Ministarstva, pružatelja usluge i predstavnika radnika. Cilj je, poručuju, održiv sustav koji će istodobno odgovoriti na potrebe korisnika i osigurati bolje uvjete rada osobnim asistentima.
Trgovina je jedan od najvećih i najdinamičnijih sektora hrvatskog tržišta rada, a u borbi za kvalitetne zaposlenike već dugo nije presudno samo što piše na platnoj listi
Poslušaj članak
Reputacija poslodavca, odnosi među kolegama, sigurnost radnog mjesta i prilike za razvoj sve snažnije utječu na to gdje ljudi žele graditi svoju karijeru.
No, koji su najpoželjniji poslodavci u trgovini u Hrvatskoj?
Odgovor je ponudilo istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno na više od 27 tisuća ispitanika. Istraživanje već 20 godina provodi Alma Career Croatia, a temelji se na spontanom izboru ispitanika, bez ponuđenih naziva kompanija.
Ovoga puta izdvojili su dvije velike grane trgovine, FMCG i Non-FMCG.
Na vrhu FMCG trgovine nalazi se dm-drogerie markt, dok je među Non-FMCG poslodavcima prvo mjesto zauzela IKEA Hrvatska.
Što poslodavca čini prvim izborom?
Što zapravo odvaja poželjnog poslodavca od ostalih?
U FMCG trgovini u prvom planu je odnos prema zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika, njih 49%, kao jedan od ključnih razloga atraktivnosti navodi dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih. Slijede sigurnost radnog mjesta (43%) i dobri međuljudski odnosi te atmosfera na poslu (41%).
U Non-FMCG trgovini slika je ponešto drukčija, ali ponovno se u središtu nalaze ljudi. Čak 54% ispitanika među najvažnijim razlozima privlačnosti poslodavaca izdvaja dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, 41% dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, a 39% priliku za profesionalni razvoj i učenje.
Kad je poslodavac prvog izbora mjesto na kojem radimo
Koliko su zaposlenici u trgovini spremni potražiti neku novu poslovnu priliku?
Među ispitanicima čiji poslodavac prvog izbora pripada FMCG trgovini, 54% često razmišlja o promjeni poslodavca, nešto više od ukupnog uzorka, u kojem taj udio iznosi 49%. U Non-FMCG trgovini o promjeni posla često razmišlja 47% ispitanika.
Međutim, priča se znatno mijenja kada pogledamo ljude koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora.
U FMCG trgovini među takvim zaposlenicima svega 13% često razmišlja o odlasku, dok njih 43% uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Za usporedbu, među ljudima koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora čak 57% često razmišlja o promjeni.
U Non-FMCG segmentu razlika je još izraženija. Među zaposlenicima koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora samo 10% često razmišlja o odlasku, dok 55% uopće ne razmišlja o promjeni posla. Među onima koji ne rade kod svog prvog izbora udio onih koji često razmišljaju o promjeni iznosi 55%.
Koje beneficije najviše cijenimo?
Kad je riječ o pogodnostima koje zaposlenici smatraju presudnima, FMCG i Non-FMCG trgovina pokazuju vrlo slične prioritete.
Na vrhu su bonusi za izvanredna postignuća, koje presudnima smatra 66% ispitanika u FMCG-u i 63% u Non-FMCG trgovini.
Odmah potom dolaze vrlo praktične pogodnosti: naknada za putne troškove važna je za 51% ispitanika u FMCG-u i 53% u Non-FMCG-u, dok fleksibilno radno vrijeme izdvaja približno polovica ispitanika u obje djelatnosti. Visoko kotiraju i edukacije zaposlenika, posebno u Non-FMCG trgovini, gdje ih važnima smatra 48% ispitanika.
Među poželjnijim pogodnostima nalaze se i dodatne zdravstvene usluge, dodatni dani godišnjeg odmora, kvalitetno uređena politika prekovremenog rada te besplatni obroci, piće ili voće na poslu.
S druge strane, pri samom dnu liste u obje djelatnosti nalaze se pogodnosti poput subvencioniranja wellness aktivnosti, pokrivanja troškova kulturnih i sportskih sadržaja, bonusa za preporuke te organiziranih vikend druženja.
Izvor: Alma Career Croatia
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni