Connect with us

Osobe s invaliditetom

Radna prava osoba s invaliditetom i bolesnih osoba

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje prezentacijski slajd s dekorativnom pozadinom u cvjetnom uzorku, nježnih tonova. Naslov slajda glasi „PRAVA OSI”, što označava „Prava osoba s invaliditetom”. Ispod naslova nalazi se podnaslov: „Radna prava osoba s invaliditetom i bolesnih osoba”, koji upućuje na temu radnih prava i zaštite zaposlenih osoba s invaliditetom te onih koje boluju od kroničnih bolesti. Na dnu slajda nalazi se napomena: „Ova prezentacija namijenjena je isključivo u edukativne svrhe, i nije zamjena za pravni savjet.” Potpisana je Iva Atlija, mag. iur., što označava autoricu s diplomom pravne struke.
Foto: snimka zaslona

Radni i socijalni sustav pružaju značajnu zaštitu bolesnim osobama i osobama s invaliditetom, no mnoga prava i mogućnosti često su nedovoljno poznati. Informiranost radnika ključna je kako bi mogli iskoristiti sve dostupne mehanizme

Poslušaj članak

Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) održala je prošli tjedan, 25. studenog 2025. godine, četvrto predavanje u okviru ciklusa radionica ‘Prava osoba s invaliditetom’, pod nazivom ‘Radna prava osoba s invaliditetom i bolesnika’.

Predavanje je ponovno održano online, a kroz ove korisne informacije za svakog radnika okupljene je vodila Iva Atlija, pravnica i stručnjakinja za područje socijalnih prava.

Na ovom predavanju obrađena su tako prava iz radnog odnosa koja imaju osobe s invaliditetom, ali i druge osobe koje imaju neku kroničnu ili akutnu bolest. Predavačica se dotaknula i prava koja proizlaze iz Zakona o radu za osobe koje imaju profesionalnu bolest ili ozljedu na radu.

Radna prava osoba s invaliditetom i radnika s kroničnim bolestima ključna su za njihovu sigurnost i ravnopravnost na tržištu rada.

– Svaki radnik ima pravo na zaštitu, ali da bi ona bila učinkovita, mora poznavati svoja prava – istaknula je Atlija.

Radnik je dužan poslodavca obavijestiti o zdravstvenim okolnostima koje bitno utječu na rad, ali ne mora otkrivati detalje koji nisu povezani s poslom.

– Radnik nije dužan otkrivati više nego što je nužno za sigurno obavljanje posla – naglasila je Atlija.

U slučaju bolovanja, radnik mora pravovremeno obavijestiti poslodavca, a sama bolest ne može biti razlog za otkaz. Tijekom bolovanja otkazni rok ne teče, što radniku daje dodatnu sigurnost. Zakon omogućuje i rad na izdvojenom mjestu rada zbog zdravstvenih razloga te prijenos neiskorištenog godišnjeg odmora do sredine iduće godine.

Postoje i dodatna prava poput kratkog odsustva zbog hitnih obiteljskih situacija.

– Mnogi ni ne znaju da takva prava postoje, a ona često radniku olakšaju svakodnevicu – kaže Atlija.

Radnici koji su pretrpjeli ozljedu na radu ili profesionalnu bolest uživaju još jaču zaštitu. Po povratku s bolovanja imaju pravo vratiti se na prijašnje poslove, a otkaz za vrijeme liječenja nije dopušten.

Ako nije moguće osigurati druge odgovarajuće poslove, radniku pripada otpremnina u dvostrukom iznosu.

– Ozljeda na radu ne smije zaustaviti nečiji profesionalni razvoj – naglasila je Iva Atlija.

Osobe s invaliditetom imaju dodatna prava – od profesionalne rehabilitacije i podrške pri zapošljavanju do zapošljavanja u integrativnim i zaštitnim radionicama.

Imaju pravo na dulji godišnji odmor, produljeni otkazni rok i prednost pri zapošljavanju u javnom sektoru ako ispunjavaju sve uvjete.

– Rehabilitacija i podrška često su presudne kako bi osoba s invaliditetom ostala aktivna na tržištu rada – ističe Iva.

Uz to, osobe s invaliditetom imaju pravo na porezne olakšice i, kada je potrebno, na invalidsku mirovinu ovisno o stupnju smanjenja radne sposobnosti.

Određene kategorije invaliditeta ostvaruju i staž s povećanim trajanjem, što olakšava stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Iva je za kraj ponovila kako je informiran radnik i zaštićen radnik.

Osobe s invaliditetom

ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje čovjeka u invalidskim kolicima koji radi na prijenosnom računalu za stolom u uredu. Čovjek nosi bordo košulju i tipka na prijenosnom računalu. Na stolu je mala biljka i drveni organizator. U pozadini se vidi prozor sa žaluzinama i žena koja radi za drugim stolom.
Foto: arhiva

U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa

Poslušaj članak

ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.

Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

Podrška zaposlenicima i poslodavcima

Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.

Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.

U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.

Kako se uključiti

Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor

Objavljeno

/

Napisao/la:

Pet sudionica panel-rasprave sjedi ispred projekcijskog platna, a na stolovima ispred njih nalaze se mikrofoni.
Foto: Ivana Vranješ

U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja

Poslušaj članak

Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.

Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.

– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.

– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.

Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.

– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.

Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.

Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.

– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

„Besplatne” usluge djeci ipak opterećuju obiteljski proračun

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje dvoje ljudi, vjerojatno majku i dijete. Dijete ima obojane ruke od boja te se sprema s rukama slikati na papiru. Njezina majka joj pri tome pomaže.
Foto: srhiva

Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole

Poslušaj članak

Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.

Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.

Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.

To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.

Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.

Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.

Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.

Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu