U organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ u Zagrebu je 14. studenog održan 4. simpozij o problemima ovisničkog ponašanja pod nazivom ‘Mladi i (ne)ovisni – Mladi i stimulansi’

Kroz predavanja znanstvenika, teoretičara i praktičara govorilo se o štetnosti konzumiranja stimulansa, problemu zlouporabe i ovisnosti o njima. Simpozij je organiziran uz podršku Grada Zagreba – Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droge i drugih oblika ovisnosti.

U prigodnom govoru zamjenik ravnatelja NZZJZ ‘Dr. Andrija Štampar’ Bruno Cvetković istaknuo je kako je tema ovogodišnjeg simpozija izuzetno važna. Naime, u današnjem vremenu mladi tražeći energiju, samopouzdanje i pripadnost često posežu za psihoaktivnim tvarima.

– Ove tvari stvaraju kod mladih iluziju, snagu kontrole, ovisnost te gubitak zdravlja i identiteta. Zadatak stručnjaka, edukatora, roditelja i drugih članova zajednice je pomoći mladima da nađu zdrave načine nošenja s životnim pritiscima – pojasnio je Cvetković.

Izrazio je zadovoljstvo što i na ovogodišnjem simpoziju sudjeluju stručnjaci iz različitih područja: medicine, psihologije, pedagogije, socijalnog rada, javnog zdravstva, ali i studenti zagrebačkih fakulteta.

Voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Jasna Tucak istaknula je da je Grad Zagreb prepoznao važnost brige o mladima te raznim projektima daje doprinos u toj brizi. Uključio se i u projekt Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za sigurnija noćna okruženja i glazbene festivale.

– Grad Zagreb će osigurati logistiku da se provedu smjernice koje donosi ovaj projekt. Mislimo da će to doprinijeti izboru mladih za zdraviji, sretniji život bez stimulansa – objasnila je Tucak.

Voditeljica Službe za preventivnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Draženka Zadro upozorila je da ovisnost mladih o psihoaktivnim tvarima, alkoholu, kocki ili digitalnom sadržaju nije samo zdravstveni problem, nego i društveni izazov koji zahtijeva međusektorsku suradnju te uključenost roditelja, lokalne zajednice i mladih.

U uvodnim govorima sudionicima simpozija obratila se i voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH Iva Pejnović Franelić. Naglasila je da se u adolescenciji oblikuju obrasci ponašanja koji mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje i dobrobit osobe. Upravo konzumiranje psihoaktivnih tvari započinje u adolescenciji, pa ponekad i ranije.

– Većina adolescenata povremeno ili eksperimentalno konzumira psihoaktivne tvari, ali i takva konzumacija može utjecati na normalan razvoj te dovesti do različitih zdravstvenih i socijalnih poteškoća kasnije u životu – pojasnila je Pejnović Franelić.

Spomenula je novu strategiju za zaštitu djece i adolescenata za razdoblje od 2026. do 2030. godine, koja je nastala suradnjom Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Poseban naglasak stavlja se na prevenciju i rano prepoznavanje rizičnih ponašanja, uključujući i uporabu psihoaktivnih tvari, te na stvaranje sigurnih i poticajnih okruženja za napredovanje djece i mladih.

Pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković održao je predavanje o aktivnim trendovima vezano za uporabu stimulansa.

– Prema trenutnoj situaciji nikad nije bila veća ni raznovrsnija ponuda droga, a cijene su nikada niže. Primjerice, cijena kokaina se kretala od 30 do 35 tisuća eura po kilogramu, a trenutno cijena pada između 16 i 18 tisuća eura – rekao je Petković.

Potražnja za kokainom je u porastu; dostupan je jeftin kokain visoke čistoće. Od konzumiranja droga, kokain u Hrvatskoj zauzima drugo mjesto.

– Najzabrinjavajući trend za Grad Zagreb je pojava metamfetamina. U narednih tri do pet godina imat ćemo velikih problema s time. Trenutno je u Barceloni epidemija metamfetamina te ne znaju kako liječiti ovisnike – upozorio je Petković.

Naglasio je da mladi imaju percepciju rizika, shvaćaju štetnost droga, ali to ih ne sprečava u konzumiranju. Većina korisnika kombinira stimulanse s drugim tvarima, najčešće alkoholom. Stimulansi se povezuju s noćnim životom, klubovima i festivalima, ali se koriste i kod kuće te u poslovnim okruženjima.

Petković je istaknuo važnost multisektorske suradnje u prevenciji ovisnosti. Spomenuo je da je HZJZ pokrenuo portal ovisnosti na kojem se mogu dobiti informacije vezane uz problematiku raznih vrsta ovisnosti te Info liniju za ovisnost putem koje se građani informiraju kome se obratiti za savjet i pomoć. Od 1. studenoga u funkciji je i Registar isključenih igara na sreću.

Psihijatrica iz Klinike za psihijatriju Vrapče Ana Gulam dala je prikaz posljedica dugotrajne konzumacije kokaina.

Kokain je stimulator središnjeg živčanog sustava i, kao i amfetamini, uzrokuje snažnu ovisnost. U početku svog djelovanja izaziva osjećaj euforije, povišene energije i osjećaj omnipotencije te smanjuje mogućnost rasuđivanja i dovodi do seksualne dezinhibicije.

– Euforija često prelazi u anksioznost, razdražljivost i apatiju. Može doći do smanjenja koncentracije, konfuznosti, poremećaja pamćenja te agresivnosti s potencijalom nasilničkog ponašanja. Više doze kokaina mogu izazvati vizualne i auditivne halucinacije, a paranoidne ideje mogu dovesti do agresivnog ponašanja. Dugotrajna uporaba kokaina dovodi do razvoja tolerancije i sindroma ustezanja. Nakon akutne uporabe kokaina tzv. slom sastoji se od disforije, anhedonije, tjeskobe, razdražljivosti, umora i hipersomnolencije – pojasnila je Gulam.

Ovi simptomi mogu nestati za oko 24 sata, ali nakon produžene uporabe kokaina simptomi su ozbiljniji i dugotrajniji, povezani s intenzivnom žudnjom, depresijom, a povremeno se mogu javljati i suicidalne ideje.

Iako mnogi mladi vole eksperimentirati s drogama, postoji i nekoliko čimbenika koji utječu na ovisnost o kokainu i drugim drogama.

– Za umjerene korisnike kokaina dostatno je osigurati pomoć na izvanbolničkoj osnovi. Teškim i kaotičnim pacijentima sa snažno razvijenom ovisnošću potreban je intenzivniji bolnički tretman. Uz simptomatsku terapiju razvijaju se razni psihosocijalni pristupi kod pacijenata s kokainskom ovisnošću. Ovi pristupi mogu uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju, upravljanje kriznim situacijama i programe u zajednici – zaključila je Gulam.

Psihijatar Andrej Kastelić predstavio je rad Centra za liječenje ovisnosti u Ljubljani, koji je osnovan 2023. godine. U Centru se također liječe i adolescenti s mentalnim poremećajem i poremećajem ponašanja.

– Liječenje ovisnika ovisi o tome koju vrstu droge uzimaju, koliko često i koje su zdravstvene poteškoće prisutne. Radi se o kratkoročnim intervencijama, ali može biti i intenzivnije liječenje – pojasnio je Kastelić.

Provode se grupni i individualni programi, te se planiraju i vikend programi s obiteljima.

Na simpoziju je predstavljen i program Tripsitters koji provodi Udruga Terra. Glavni cilj je omogućiti sigurnije okruženje za mlade koji se nalaze u situacijama povećanog rizika. Radi se o aktivnom djelovanju volontera i stručnog tima na terenu, odnosno u klubovima, na događanjima gdje se okupljaju mladi, ali i putem društvenih mreža. Mladima se dijele informativni materijali, razgovara se i pruža neposredna podrška.