Istraživači su zaključili kako je pouzdanost prvobitno objavljenih studija jako niska, a to znači kako teza da korištenje paracetamola u trudnoći uzrokuje autizam ili ADHD kod djece pada u vodu

Poslušaj članak

Američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko mjeseci našao se u središtu javnog linča i razljutio svjetske znanstvenike nakon što je trudnicama rekao da se trebaju boriti kao ‘lavice’ protiv korištenja paracetamola jer je smatrao da upotreba paracetamola tijekom trudnoće kod djece uzrokuje autizam ili ADHD.

Kako bi dobili odgovor na pitanje postoji li zaista povezanost između uzimanja paracetamola kod trudnica i dobivanja ovih dvaju bolesti kod djece, znanstvenici s vodećih sveučilišta i institucija u Australiji, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu proveli su sveobuhvatnu analizu čiji su rezultati žurno objavljeni u časopisu The British Medical Journal (BMJ).

To je uključivalo 40 opservacijskih studija o uporabi paracetamola tijekom trudnoće te autizmu, ADHD-u i drugim neurološkim razvojnim stanjima kod djece. Svi pregledi izvijestili su o mogućoj povezanosti između uporabe paracetamola kod majke u trudnoći i autizma ili ADHD-a kod njihove djece, ali čak sedam ih je pozvalo na oprez pri tumačenju nalaza jer nisu isključili druge čimbenike koji bi mogli utjecati na dobivanje bolesti.

Istraživači su zaključili kako je pouzdanost prvobitno objavljenih studija jako niska, a to znači kako teza da korištenje paracetamola u trudnoći uzrokuje autizam ili ADHD kod djece pada u vodu.

– Žene bi trebale znati da postojeći dokazi zapravo ne podržavaju vezu između paracetamola i autizma i ADHD-a. Ako trudnice trebaju uzimati paracetamol zbog vrućice ili boli, rekli bismo da to učine, posebno zato što visoka vrućica u trudnoći može biti opasna za nerođeno dijete – rekla je profesorica Shakila Thangaratinam, konzultantica opstetričarka i glavna autorica studije na Sveučilištu u Liverpoolu

Rezultati ove analize sugeriraju kako bi povezanost između uzimanja ovog lijeka protiv bolova i temperature kod žena u trudnoći i autizma, odnosno ADHD-a, mogla biti povezana s genetskim i okolišnim čimbenicima kao i mentalnim stanjem užih članova obitelji.

– Ako postoji obiteljska anamneza autizma i ADHD-a, bilo kod roditelja ili braće i sestara, vjerojatno je da je to razlog dijagnoze kod djeteta, a ne nešto što je majka uzela tijekom trudnoće – dodala je znanstvenica.

Profesor Dimitrios Siassakos, počasni konzultant za opstetriciju na University Collegeu u Londonu, rekao je da je pregled potvrdio ono što su stručnjaci diljem svijeta kazali nakon Trumpovog istupanja u javnost vezanih za ovu temu.

Paracetamol je najsigurniji lijek za upotrebu u trudnoći, a većina trudnica diljem svijeta ga koristi već nekoliko desetljeća bez ikakvog utjecaja na autizam i ADHD.

– Također je najsigurniji za upotrebu ako postoji majčina vrućica, dok je neliječena visoka temperatura faktor rizika za loše ishode trudnoće, uključujući nepovoljne ishode za fetus. Visoka temperatura i upala negativno utječu na mozak fetusa i novorođenčeta – istaknuo je Siassakos.

Studija jasno dokazuje kako Donald Trump nije bio u pravu kada je govorio o povezanosti uzimanja paracetamola u trudnoći,

Svi ispitanici koji su svirali neki instrument ili provodili više vremena slušajući muziku, imali su bolje rezultate na kognitivnim testovima i testovima epizodnog pamćenja

Demencija je bolest koja utječe na slabljenje kognitivne funkcije kod ljudi. S obzirom na to da je najčešće dobivaju ljudi od 65+ godina, neki od simptoma otkrivaju se relativno kasno, onda kada je bolest već uznapredovala i napravila znatna oštećenja na mozgu.

Od ove bolesti u svijetu pati više od 55 milijuna ljudi, a smatra se da će do 2050. godine taj broj narasti na 139 milijuna. Kako piše ScienceAlert, to bi moglo biti zato jer u mladosti nisu slušali dovoljno glazbe.

Upućuje na to nova studija Sveučilišta Monash, koja je rađena na uzorku od 10.893 Australaca u dobi od 70+ godina koji su za vrijeme provedbe studije bili štićenici staračkog doma i nisu imali dijagnosticiranu demenciju.

Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju bili su ispitivani o svojim glazbenim navikama, točnije o tome jesu li slušali muziku i sviraju li neki od instrumenata. Otkriveno je kako su ljudi koji su često slušali glazbu imali 39% manju mogućnost da obole od nekog oblika demencije u roku od tri godine od praćenja te 17% manju vjerojatnost da će razviti blaže oblike kognitivnih oštećenja.

Svi ispitanici koji su svirali neki instrument ili provodili više vremena slušajući muziku, imali su bolje rezultate na kognitivnim testovima i testovima epizodnog pamćenja. Upravo je sposobnost epizodnog pamćenja ta koja je važna za prisjećanje svakodnevnih događaja.

Oni koji su svirali neki instrument imali su 35% manju šansu da dobiju demenciju, ali nije bilo naznaka za poboljšanje kod drugih kognitivnih oboljenja.

Nadalje, studija sugerira da ljudi koji su češće slušali muziku, a uz to svirali neki instrument, imali 33% manji rizik od demencije te 22% manji rizik od stanja koja oštećuju kognitivne sposobnosti, a nisu povezana sa demencijom. Stupanj rizika za oboljenje od demencije također se povezuje sa stupnjem obrazovanja čovjeka.

Autori studije u svom radu ističu kako su koristi bavljenja glazbom bile najjače kod onih s višim obrazovanjem (16+ godina), ali su pokazale nedosljedne rezultate u skupini sa srednjim obrazovanjem (12–15 godina).

Glavna autorica studije i specijalistica javnog zdravstva Emma Jaffa sa austrijskog Sveučilišta Monash tvrdi kako glazbene aktivnosti mogu biti ključne za prevenciju demencije.

– Studija sugerira da glazbene aktivnosti mogu biti pristupačna strategija za održavanje kognitivnog zdravlja kod starijih osoba, iako se uzročnost ne može utvrditi. Dokazi upućuju na to da starenje mozga nije samo posljedica dobi i genetike, već na njega mogu utjecati i vlastiti okolišni i životni stilovi. Naša studija sugerira da intervencije temeljene na načinu života, poput slušanja i/ili sviranja glazbe, mogu poboljšati kognitivno zdravlje – kazala je znanstvenica.

Još jedna činjenica koja potvrđuje da su demencija i slušanje glazbe povezani je to da ljudi koji imaju oštećenje sluha jako često u starosti obole od demencije, a da ljudi koji nose slušni aparat imaju bolje kognitivne funkcije.

Zbog toga se smatra kako upravo slušanje muzike može pomoći u prevenciji oboljenja od demencije u starosti.

– Slušanje glazbe aktivira cijeli niz regija u vašem mozgu, to vam doista daje kognitivnu stimulaciju, što je korisno za smanjenje rizika od demencije – objasnila je neuropsihijatrijska epidemiologinja i koautorica studije, Joanne Ryan.

Rezultati ove studije objavljeni su u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry.

Ovo bi u konačnici moglo dovesti do razumijevanja čimbenika koji dovode do razvitka multiple skleroze

Multipla skleroza je kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava. Ova teška bolest javlja se u dobi između 15 i 45 godina. U svijetu od MS boluje preko 2,5 milijuna ljudi, dok je broj oboljelih od MS-a u Hrvatskoj negdje oko 4500.

Osnovna karakteristika multiple skleroze je dominantna upala mijelinske ovojnice živca središnjeg živčanog sustava što onemogućuje normalno širenje živčanih impulsa. Pri oštećenju moždane ovojnice provode se sporiji moždani impulsi što dovodi do određenog neurološkog ispada. To može dovesti do raznih motoričkih oštećenja, oštećenja vida i smanjenja kognitivnih sposobnosti, ovisno o tome gdje je oštećenje nastalo i u kojem intezitetu.

Iako je ova bolest kod svakog individualna, postoje načini kako se ona može predvidjeti prije nego se simptomi uopće pojave. Naime, kako piše ScienceAlert, znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u SAD-u (UCSF) putem provedene studije u krvi pacijenta otkrili oštećenje mozga prije nego li su se ikakvi simptomi MS-a pojavili.

Tim znanstvenika analizirao je krv američkih vojnika od kojih je kod 134 kasnije dijagnosticirana multipla skleroza. Znanstvenici su proučili više od 5000 proteina iz krvi kako bi ustanovili pojavljuju li se rani obrasci bolesti ljudi na kojima je istraživanje provedeno.

Rezultati analize otkrili su da je razina mijelinskog oligodendrocitnog glikoproteina (MOG) kod ljudi kod kojih se bolest kasnije javila, porasla čak sedam godina prije pojave prvih simptoma bolesti.

S obzirom na to da MOG pomaže u zaštiti ožičenja živčanog sustava, ovo otkriće govori da su zaštitni slojevi napadnuti puno prije nego li je pacijent počeo uviđati promjene u svom zdravstvenom stanju.

Znanstvenici tvrde kako je šest godina prije pojave prvih simptoma laki lanac neurofilamenta (NFL) postao obilniji što je jedan od glavnih znakova da se u mozgu događa neki neželjeni proces, točnije da je došlo do određenih oštećenja u živčanom sustavu.  

Ta promjena dokazuje kako bolest najprije uništava zaštitu oko živčanog sustava, a tek onda dopire do samih živaca.

Osim povišenog NFL-a, na uzetim uzorcima, prije razvitka simptoma, povišena je bila i razina interleukin-3 enzima koji je zadužen za preusmjeravanje imunoloških stanica u dijelove tijela zahvaćene MS-om.

Kombiniranjem 21 proteina koji su pokazali najjače rane promjene, istraživači smatraju da bi se mogao razviti krvni test za otkrivanje presimptomatske multiple skleroze.

S obzirom na to da je ova studija napravljena na malom broju ljudi koji su dali krv, potrebno je napraviti istu stvar na različitim skupinama ljudi kako bi se vidjelo na koji način i koliko brzo bolest napreduje kod različitih pacijenata.

Isto tako, znanstvenicima ova metoda daje uvid u to koja oštećenja prva nastupaju i u kojem periodu. To bi u konačnici moglo dovesti do razumijevanja čimbenika koji dovode do razvitka multiple skleroze. Samim tim mogla bi se ranije uvesti terapija koja bi usporila progresiju same bolesti.

– Sada znamo da MS počinje puno ranije od kliničke pojave, što daje stvarnu mogućnost da bismo jednog dana mogli spriječiti MS  ili barem upotrijebiti svoje znanje kako bismo zaštitili ljude od budućih ozljeda – kazao je neurolog Ari Green s UCSF-a.

Studija je objavljena u časopisu Nature Medicine.