Connect with us

in MREŽA

Znakovni jezik je dio kulture gluhih osoba

Objavljeno

/

Tri osobe sudjeluju na događanju povodom Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnog jezika. Žena lijevo prevodi na znakovni jezik, žena u sredini obraća se publici, a muškarac desno sjedi s papirom u ruci. Iza njih je projekcija s natpisom „Taj divni, šareni grad“ u duginim bojama te banner Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih.
Foto: Ivana Vranješ

Povodom Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnog jezika, Hrvatski savez gluhih i nagluhih organizirao je čitanje hrvatskih priča na znakovnom jeziku

Poslušaj članak

Djeca vole priče jer se zabave i iz njih izvuku neku pouku. Kroz priče gluha i nagluha djeca, poput čujuće, mogu razvijati kreativnost i maštu te im priče na prilagođen način trebaju biti dostupne.

Povodom Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnog jezika, Hrvatski savez gluhih i nagluhih organizirao je 23. rujna u Gradskoj knjižnici čitanje hrvatskih priča na znakovnom jeziku s aplikacije ‘Basna, bajka, burg’.

Redatelj Mario Kovač, Kiara Vrljić i Mona Vincek iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih čitali su priče na hrvatskom znakovnom jeziku i hrvatskom jeziku. Priče su oduševile čujuću, gluhu i nagluhu djecu te njihove roditelje, a nakon svakog čitanja na interaktivan način usvojili su nove riječi na hrvatskom znakovnom jeziku.

Redatelj Mario Kovač izrazio je zadovoljstvo što sudjeluje na obilježavanju Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnog jezika. Naglasio je da se druži i surađuje s gluhim osobama već niz godina. Uz projekte s gluhim osobama radio je i predstave s Udrugom ‘Dlan’.

– Jako je važno da hrvatski znakovni jezik ima svoj dan i da je prepoznat kao ravnopravni jezik u porodici svih jezika. To je jedan prekrasan, kreativan, gotovo poetski jezik. Uvijek mi je zanimljivo vidjeti kako ga interpretiraju i kako svaki govornik hrvatskog znakovnog jezika daje nešto svoje tom jeziku, ima svoj specifičan pokret – rekao je Kovač. Naglasio je kako je važno da i gluha djeca uživaju u pričama, jer su one temeljni dio odrastanja svakog djeteta.

Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek rekla je da se gluhe osobe doživljava kao da imaju nevidljivi invaliditet te se Međunarodnim tjednom gluhih osoba želi proširiti glas tih osoba, pokazati da oni postoje. Upozorila je da se gluhe osobe još uvijek suočavaju s velikim izazovima.

Nedostaje prevoditelja na znakovni jezik, što otežava i integraciju gluhih osoba u društvo, a unatoč tome što je sve više visokoobrazovanih mladih gluhih osoba, neki se od njih ne uspiju zaposliti u struci. Još uvijek je problem što druge osobe ne znaju kako pristupiti gluhoj osobi, kako s njom komunicirati.

Vincek je istaknula važnost obilježavanja Međunarodnog dana znakovnog jezika jer je taj jezik dio kulture zajednice gluhih osoba.

– U svijetu postoji više od 200 različitih znakovnih jezika. Svaka država ima više-manje svoj znakovni jezik, jednako su različiti kao i govorni jezici – pojasnila je Vincek. Naglasila je da mediji značajno utječu na podizanje svijesti o znakovnom jeziku. Premijere pojedinih emisija i Dnevnik na Hrvatskoj televiziji svakodnevno se prevode na znakovni jezik.

Vincek je istaknula da se svijest o znakovnom jeziku podiže i sve većim uključivanjem gluhe djece u redovan sustav obrazovanja, gdje koriste uslugu komunikacijskog posrednika. Spomenula je da važnu ulogu u podizanju svijesti o hrvatskom znakovnom jeziku ima i aplikacija ‘Basna, bajka, burg’, jer priče na tom jeziku nisu namijenjene samo gluhoj i nagluhoj, nego i čujućoj djeci.

– To je aplikacija koja se može skinuti na mobilne telefone. Ovu aplikaciju je napravila umjetnička organizacija Yelo, a ona je zamišljena tako da kada se šeće gradom, pojavljuju se priče koje djeca mogu slušati – priče se pojavljuju na određenim lokacijama kao što su dječji vrtići. U dogovoru s umjetničkom organizacijom prijavili smo se na natječaj Ministarstva kulture, odobrena su nam sredstva te smo 45 priča od ukupno 90 na aplikaciji prilagodili gluhoj i nagluhoj djeci, odnosno preveli na hrvatski znakovni jezik, ali željeli bismo sve priče prevesti na taj jezik – pojasnila je Vincek.

Za Međunarodni tjedan gluhih osoba i Međunarodni dan znakovnog jezika poručila je da gluhe osobe žive u društvu, žele biti vidljive i žele da se ljudi ne boje komunicirati s njima.

in MREŽA

SISAK Monodrama s novim pogledom na autizam

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Publika će kroz ovu predstavu imati priliku zaviriti u svijet autistične osobe, upravo onakav kakav on zapravo jest

Iako se 2. travnja obilježava Dan svjesnosti o autizmu Sisak je odlučio i dalje pričati i baviti se temom autizma.

Upravo zato, ove subote, 18. travnja u koncertnoj dvorani Centra Sisačko-moslavačke županije (Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 26) održat će se edukativna monodrama pod nazivom  ‘Kako razumjeti mene sa autizmom’ Autor ove monodrame koja priča o gorućoj temi autizma, je glumac i redatelj Jasmin Salkić.

Ovu monodramu kojom će se publici približiti svijet osoba s autizmom, organizira Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije

Publika će kroz ovu predstavu imati priliku zaviriti u svijet autistične osobe, upravo onakav kakav on zapravo jest za osobe iz spektra autizma. To je tako jer Jasmin magistar društvenih znanosti koji za kruh zarađuje kao defektolog – oligofrenolog pa je tek nakon toga odličan glumac.

Kroz svoju monodramu Jasmin će povezati svoje stečeno stručno znanje i umjetničko stvaralaštvo koje na edukativan način podiže svijest duboko utječući na promjenu stavova publike koja pogleda ovu predstavu. Kroz monodramu “Kako razumjeti mene sa autizmom” kroz opis dnevnih tema isprepleće se satira i koja bez obzira na to zadržava toplu notu kroz poruke, poštovanja, razumijevanja i zahvalnosti.

Ova edukativna monodrama namijenjena je različitoj publici – liječnicima, roditeljima, djelatnicima koji rade u odgojno-obrazovno sustavu, svima onima koji žele pobliže shvatiti autizam i život osoba koje se s njim bore.

Ako i vi želite pobliže saznati kako što osobe s autizmom prolaze svaki dan, ali i što prolazi roditelj osobe s autizmom ili oni čiji je posao briga za djecu iz autističnog spektra, onda je ovo predstava za vas.

S obzirom na to da je broj mjesta za gledanje ove hvalevrijedne predstave ograničen, rezervacije za karte treba podnijeti unaprijed. Svoje mjesto možete rezervirati  pozivom na broj telefona 091/4050 533, radnim danom,  u vremenu od 9 do 15 sati.  Karte se mogu preuzeti i platiti na licu mjesta u sjedištu Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije (Jelene Babić 18 – Mala kuća).

Također, karte se mogu preuzeti i na dan predstave 18. travnja, sat vremena prije  predstave u Sisku, u zgradi bivše Komande (Ulici Ivana Kukuljevića Sakcinskog 26).

Nakon  predstave organizirat će se i kraći razgovor s autorom i glumcem Jasminom Salkićem koji će rado odgovoriti na sva stručna i roditeljska pitanja vezana uz poremećaje iz spektra autizma.

Nastavite čitati

in MREŽA

CeDePe Zagreb i Udruga Spektar pokreću hvalevrijedan projekt

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Projekt SPONA ima za cilj uspostaviti održiv model tranzicijske podrške osobama s invaliditetom u prijelazu prema odraslom životu

CeDePe Zagreb i Udruga Spektar pokreću novi projekt kojim se pokušava postići da osobe s invaliditetom dobiju podršku u razdoblju tranzicije između edukacije odnosno radnog osposobljavanja i prelaska u odrasli život.

Projekt SPONA provode dvije udruge koje imaju dugogodišnje iskustvo u pružanju socijalnih usluga osobama s invaliditetom. Ovaj projekt provodit će se na području Zagreba i Splita u trajanju od 36 mjeseci.

 Zahvaljujući njihovom iskustvu kroz projektne aktivnosti nastoje pružiti podršku odraslim osobama s invaliditetom koje izlaze iz institucionalne skrbi nakon navršene 21. godine života te u prelasku između sustava, ostaju bez kontinuirane koordinirane individualne podrške bez koje nisu navikli funkcionirati, te ‘padaju’ na brigu svojim roditeljima i svojim bližnjima.

Upravo takve okolnosti povećavaju rizik od socijalne isključenosti, gubitak stečenih vještina, izolacije iz društva, te rizik od ponovnog vraćanja pod brigu institucionalne skrbi.

Projekt SPONA se provodi kako se takav scenarij ne bi dogodio. Naime, projekt kroz strukturirani model procjene, razvoja i usmjeravanja korisnika prema adekvatnim oblicima podrške u zajednici, pokušava spriječiti nastanak navedenih problema.

Kako bi se korisnike ne bi ostavilo bez adekvatne podrške pri velikoj promjeni u tranzciji u život odraslih, projekt SPONA ima za cilj uspostaviti održiv i prenosiv model tranzicijske podrške osobama s invaliditetom u prijelazu prema odraslom životu.

U sklopu projekta osigurat će se individualizirana stručna procjena korisnika, izrada plana podrške za korisnika, razvoj njegovih funkcionalnih i socijalnih vještina, te će korisnik dobiti završno stručno mišljenje sa smjernicama za daljnje uključivanje u sustav socijalnih usluga, zapošljavanje ili druge oblike podrške.

Planirano je pružanje podrške za 120 korisnika, po 60 u svakom gradu. Svake godine planira se uvesti 40 novih korisnika u projekt. (po 20 u svakom gradu).

Posebna inovacija projekta je razvoj i primjena senzorne integracije za odrasle osobe s invaliditetom, razvijene u suradnji sa Zdravstvenim veleučilištem Zagreb, čime se dodatno unaprjeđuje kvaliteta procjene, samoregulacije i svakodnevnog funkcioniranja korisnika.

Projekt će funkcionirati na temelju šest područja rada u kojima će se raditi s korisnicima – stručna procjena i individualni plan, aktivnosti svakodnevnog života, senzorna integracija, samozastupanje, slobodno vrijeme i socijalna participacija, te AT-AAC podrška.

Korisnici će u sklopu svake radne cjeline proći deset radionica koje će uključivati pojedine aktivnosti.

Što se tiče senzorne integracije ona će obuhvaćati samoregulaciju, senzoričku obradu i pripremu korisnika za sudjelovanje. Kroz radionice u cjelini aktivnosti svakodnevnog života sudionici će naučiti kako si organizirati dan, učit će se samostalnosti i stjecanju routine.  Što se tiče AT-AAC radionice korisnici će se učiti komunikaciji, korištenju  asistivne tehnologije, te učiti o digitalnoj podršci.

Isto tako, kroz kreativne i slobodne aktivnosti korisnici će se učiti izražavanju, korištenju slobodnog vremena, te će se raditi na socijalnoj uključenosti korisnika.

Konačno, kroz radionice samozastupanja korisnici će razvijati komunikacijske i socijalne vještine te će se učiti donošenju odluka.

Po završetku ciklusa radionica radi se procjena funkcionalnih sposobnosti, analiza napretka, procjena razine samostalnosti korisnika, radi se senzorički profil i preporuke, te se daju smjernice za daljnje uključivanje u adekvatne oblike podrške.

Inače, projekt uključuje suradnju sa sustavom, a u to ulazi identifikacija korisnika, preporuka za uključivanje, razmjenu relevantnih informacija i planiranje kontinuiteta podrške.


Nastavite čitati

in MREŽA

Udruga ANA imala tjedan pun hvale vrijednih aktivnosti

Objavljeno

/

Slika prikazuje dječji kreativni rad.
Foto: Udruga ANA

Bio je ovo tjedan podrške u učenju, zavičajnih priča i radionica o tradiciji, kreativnih radionica i još mnogo čega poučnog

ANA -Udruga za pomoć djeci i obiteljima proteklog je tjedna imala aktivnosti diljem lijepe naše. Kroz ovaj tjedan bilo je kreativnih radionica u Matuljima, zavičajne priče u Novalji, radionice o tradiciji u Koprivnici, te podrške u učenju u Splitu i Ludbregu. Cilj je bio pružiti djeci prostor za učenje, stvaranje, razvoj i osjećaj pripadnosti

U Matuljima su djeca zaronila u  kroz kreativnu radionica za djecu pod nazivom ‘Morski svijet’, Djecu su radila radove od raznih materijala na temu mora. Tu su se mogle naći šarene ribice, hobotnice i drugi razni morski motivi. Svaki je crtež bio jedinstven i poseban na svoj način, a djeca su na kreativan i zanimljiv način kreirali jedinstveni morski svijet razvijajući svoju kreativnost i maštu. Pokazujući međusobno radove, razmjenjivali su ideje razvijali su suradnju, te osjećaj pripadnosti i sigurnosti.

Vrijednost radionica prepoznala je i Općina Matulji koja je cijeloj ovoj kreativnoj priči dala podršku.

-Radionice poput ove imaju veliku vrijednost jer djeci omogućuju da kroz igru i kreativnost razvijaju maštu, samopouzdanje i osjećaj zajedništva. Djeca su prirodno znatiželjna i kreativna, a kada im damo prostor za stvaranje, nastaju prekrasni radovi i još ljepši trenuci. Posebno nas raduje vidjeti koliko su djeca bila posvećena i ponosna na ono što su izradila. Od srca zahvaljujemo Općini Matulji na podršci programu i na tome što prepoznaje koliko su aktivnosti za djecu važne za svaku zajednicu – istaknula je predsjednica Udruge Ana, Ana Duga.

Protekli tjedan u Novalji bio je ispunjen ponavljanjem školskog gradiva, taman da djeca utvrde gradivo prije kraja školske godine. Posebno zanimanje učenika privukla je radionica pod nazivom ‘Paška Atlantida’, gdje su djeca nakon čitanja priče o njihovom kraju, razmjenjivala dojmove o tome kako je grad nekada izgledao. Kroz likovni dio radionica djeca su razvijala svoju kreativnost, crtajući podvodni grad bojama i flomasterima. Kroz ove radionice djeca su razvijala interes za povijest i geografiju te se dublje povezivali sa svojim krajem.

U Splitu su održane dvoje aktivnosti. Jedna aktivnost odvijala se pod nazivom ‘Dajmo im šansu’. Kroz taj program djeca su dobila toplu podršku u učenju van školskog sustava. Za djecu to znači bolje razumijevanje školskog gradiva, manje stresa, više samopouzdanja i zdraviji odnos prema učenju.

Kroz ovakav rad djeca ne dobivaju samo odgovore na zadatke nego i vrijeme da razmisle na koji način da do njega dođu. Izvaninstitucionalna podrška zato ima veliku važnost jer otvara prostor u kojem dijete može učiti svojim tempom, pitati bez srama i razvijati sigurnost bez pritiska. Dodajmo kako su podršku u učenju dobila i djeca u Ludbregu.

Druga aktivnost održana u Splitu je radionica pod nazivom ‘Sedam Kaštela’ kroz koju su djeca kroz priču, razgovor i likovni rad upoznala svih sedam Kaštela.

U Koprivnici pak, su djeca sudjelovala u kreativno-edukativnoj radionici ‘Tradicija naših starih kroz dječje oči’ gdje su kroz druženje i crtanje spoznali kako su živjeli naši djedovi i bake.

Osim svih ovih aktivnosti, predsjednica Udruge ANA preuzela je ugovor u Gradu Sisku kojim se potvrđuje suradnja s Gradom Siskom gdje će se ovakve edukativne aktivnosti odvijati u budućnosti.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu