Osobe s invaliditetom
Pravo na ginekološki i mamografski pregled za žene s invaliditetom
Pravo na zdravstvenu zaštitu jedno je od temeljnih ljudskih prava koje pripada svakom čovjeku, neovisno o spolu, dobi, imovinskom stanju ili tjelesnim i intelektualnim sposobnostima
Poslušaj članak
Ipak, u praksi se osobe s invaliditetom – a osobito žene – svakodnevno susreću s nizom prepreka koje im otežavaju ili čak onemogućuju ostvarivanje tog prava u punom opsegu. Jedno od ključnih područja u kojem dolazi do izražene diskriminacije su preventivni ginekološki i mamografski pregledi.
Promatrajući pravni okvir vidljivo je da se, prema međunarodnim dokumentima kao što je Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, države potpisnice obvezuju osigurati pristupačnu, kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu skrb osobama s invaliditetom, uključujući i preventivne preglede. U članku 25. Konvencije jasno se navodi da države moraju pružiti istu razinu zdravstvene zaštite osobama s invaliditetom kao i drugima, bez diskriminacije.
Na nacionalnoj razini, pravni okvir u Hrvatskoj obuhvaća Zakon o zaštiti prava pacijenata, Zakon o zdravstvenoj zaštiti te Zakon o suzbijanju diskriminacije. Osim toga, Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom dodatno naglašava važnost uklanjanja prepreka u zdravstvenom sustavu.
Međutim, iako zakonski okvir postoji, praksa pokazuje da je implementacija još uvijek daleko od zadovoljavajuće. Tome u prilog idu i specifični problemi prilikom samog pristupanja pregledu s kojima se žene s invaliditetom svakodnevno susreću.
Osim što se suočavaju sa višestrukom diskriminacijom-kao osobe s invaliditetom, ali i kao žene, kada govorimo o ginekološkim i mamografskim pregledima, riječ je o niz tehničkih, komunikacijskih i društvenih prepreka.
Prva od njih je često i najvidljivija, a radi se o fizičkoj nepristupačnosti ordinacija i uređaja. Naime, mnoge zdravstvene ustanove nemaju prilagođene ginekološke stolove koji omogućuju pristup osobama u invalidskim kolicima, niti imaju dizala ili pristupne rampe. Mamografi su često postavljeni tako da se pregled može obaviti samo u stojećem položaju, što isključuje žene koje ne mogu stajati.
Nedostatak edukacije zdravstvenih djelatnika još je jedna od ‘boljki’ našeg zdravstvenog sustava i stavova društva po pitanju jednakog prava na zdravlje svih pacijenata.
Medicinsko osoblje često nema dovoljno znanja ni senzibiliteta za pristup pacijenticama s invaliditetom. Nerazumijevanje i ne znanje o njihovim potrebama dva su ključna elementa koja mogu dovesti do neprofesionalnog ponašanja, neugodnosti ili čak odbijanja pregleda.
Nažalost, svjedoci smo brojnih primjera da žene s oštećenjem sluha, vida ili intelektualnim poteškoćama često ne dobivaju potrebne informacije na njima razumljiv način, što umanjuje njihovu sposobnost da donose adekvatne odluke o vlastitom zdravlju.
S obzirom na sve ranije navedeno poražavajući su, ali i razumljivi statistički podaci koji kažu da žene s invaliditetom rjeđe odlaze na preventivne preglede, iako imaju veći rizik od određenih bolesti, uključujući karcinom dojke i vrata maternice. Nije potrebno puno mudrosti, stručnosti i logičkog prosuđivanja koje nas dovodi do zaključka kako se ovdje radi o začaranom krugu.
Manja arhitektonska pristupačnost te needuciranost, nerazumijevanje i neznanje znače manji odaziv i pristup pregledima žena s invaliditetom. S druge strane, nemogućnost pristupa pregledima dovodi do kasnijeg otkrivanja potencijalnih bolesti, odnosno povećava stopu smrtnosti te dodatno opterećuje zdravstveni sustav.
U posljednje vrijeme kroz medije, ali i brojene društvene kampanje, čujemo o važnosti prevencije, podizanju razine svijesti te o važnosti brige za svoje zdravlje, no znamo li uistinu što prevencija znači i je li jednaka za sve?
Dokle god postoje infrastrukturne barijere, a ne rješenja, nedostatak adekvatne, stručne, moderne i svima dostupne opreme, nedostatak educiranih i stručnih medicinskih djelatnika koji se kontinuirano usavršavaju, kao i nedostatak alternativnih mogućnosti pristupu informacijama u obliku znakovnog jezika, audio formata ili pojednostavljenog teksta za osobe s intelektualnim teškoćama, ne možemo govoriti da smo kao društvo ili kao država potpisnica UN-ove Konvencije zadovoljili, a još manje primijenili ijednu stavku navedenog međunarodnog dokumenta.
Pravo na ginekološki i mamografski pregled u Republici Hrvatskoj stoga još uvijek je privilegija za žene bez invaliditeta u pojedinim ordinacijama, glavama, stavovima i zastarjelim praksama medicinskih djelatnika.
Iako je riječ o osnovnom pitanju zdravstvene jednakosti, dostojanstva i poštovanja ljudskih prava, sve dok se ženama s invaliditetom sustavno uskraćuje pristup tim uslugama, društvo ne može tvrditi da je pravedno i inkluzivno.
Potrebna je politička volja, financijska ulaganja i promjena svijesti kako bi se ovo pravo pretvorilo u stvarnost za sve žene – bez iznimke.
Marijana Maljković/Centar za razvoj vrijednosti
Osobe s invaliditetom
ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
Osobe s invaliditetom
Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Osobe s invaliditetom
„Besplatne” usluge djeci ipak opterećuju obiteljski proračun
Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole
Poslušaj članak
Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.
Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.
To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.
Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.
Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.
Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI




