in MREŽA
Na izborima se treba čuti glas žena s invaliditetom
Žene s invaliditetom trebaju biti aktivni članovi društva i kreirati život lokalne zajednice. Stoga je važno da se na izborima čuje njihov glas. Međutim, u Hrvatskoj ne postoje javno dostupni podaci koji bi precizno prikazali izlaznost žena s invaliditetom na izbore.
Predsjednica SOIH – Mreže za žene s invaliditetom Gordana Jurčević istaknula je kako se općenito, osobe s invaliditetom suočavaju s različtim preprekama koje utječu na njihovu političku participaciju, uključujući nepristupačnost biračkih mjesta, nedostatak prilagođenih informacija, te administrativne i pravne prepreke.
„Prema istraživanju koje je Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) provela 2021. godine, 72,7 posto ispitanika s invaliditetom izjavilo je da je glasovalo na prethodnim parlamentarnim izborima.
Iako ovo istraživanje ne pruža zasebne podatke za žene s invaliditetom, ukazuje na relativno visoku razinu političke participacije među osobama s invaliditetom općenito. Unatoč ovim podacima, važno je napomenuti da se osobe s invaliditetom, uključujući žene idalje suočavaju s izazovima u ostvarivanju svog biračkog prava. Nedostatak detaljnih statističkih podataka otežava precizno praćenje i unaprjeđenje njihove političke participacije“, pojasnila je Jurčević.
Naglasila je da žene s invaliditetom prepoznaju važnost izbora i njihovu moć u oblikovanju politike, ali često ostaju skeptične prema stvarnim promjenama koje izbori mogu donijeti.
„Iako se očekuju pozitivne promjene, mnoge žene s invaliditetom osjećaju da nisu dovoljno uključene u politički život, a njihova specifična pitanja i potrebe još uvijek nisu prioritet političkih programa. Stoga, iako izlazak na izbore ima važnost, nužno je da se odabrani političari i stranke konkretno posvete implementaciji politika koje će stvarno poboljšati položaj žena s invaliditetom u društvu“, rekla je Jurčević.
Osvrnula se na skorašnje lokalne izbore i na to što bi političari koji su kandidati na izborima trebali učiniti za poboljšanje položaja žena s invaliditetom.
„Za političare koji su kandidati na lokalnim izborima, od ključne je važnosti prepoznati specifične izazove s kojima se suočavaju žene s invaliditetom te implementirati konkretne mjere i politike koje će im omogućiti ravnopravnost, pristup svim društvenim resursima i potpunu društvenu uključenost. Lokalna vlast može igrati ključnu ulogu u stvaranju inkluzivnog društva u kojem žene s invaliditetom mogu ostvarivati svoja prava i živjeti dostojanstveno“, pojasnila je Jurčević.
Što se tiče položaja žena s invaliditetom u Hrvatskoj, Jurčević je rekla da unatoč određenim poboljšanjima u zakonodavstvu i javnim politikama, još uvijek je obilježen brojnim izazovima s kojima se suočavaju žene s invaliditetom u svim sferama društva. Navela je da prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj živi 295.295 žena s invaliditetom što čini 44, 6 posto svih osoba s invaliditetom i 14, 9 posto ukupnog ženskog stanovništva. Najveći broj, njih 152.836 (52 posto), pripada dobnoj skupini iznad 65 godina, dok je 110.503 (37 posto) u radno-aktivnoj dobi od 20 do 64 godine.
Najviše žena s invaliditetom živi u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, koje zajedno čine 31,6 posto ukupnog broja žena s invaliditetom u Hrvatskoj.
Jurčević je rekla da žene s invaliditetom često su izložene višestrukoj diskriminaciji, što ih stavlja u nepovoljan položaj u društvu. Upravo zato su često u većem riziku od nasilja nego žene bez invaliditeta.To uključuje fizičko, seksualno,psihičko i ekonomsko nasilje, a prisutno je i institucionalno nasilje.
„Mnoge žene s invaliditetom ne prijavljuju nasilje zbog ovisnosti o nasilniku npr. skrbniku, partneru, članovima obitelji te nepovjerenja u sustav. Žene s invaliditetom teže pronalaze posao zbog predrasuda poslodavaca i nedostatka prilagođenih radnih mjesta. U usporedbi s muškarcima s invaliditetom, one su rijeđe zaposlene i češće ekonomski ovisne.
Iako je obrazovanje formalno dostupno, mnoge djevojke s invaliditetom nailaze na prepreke zbog nepristupačne infrastrukture i nedostatka asistivne tehnologije. Rijetko ih se potiče na visoko obrazovanje, što kasnije utječe na njihove mogućnosti zapošljavanja. Pristup zdravstvu i reproduktivnim pravima žena s invaliditetom koje obuhvaća pravo na kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu skrb, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje još uvijek je otežano zbog nepristupačnih prostora npr. stepenice, uski prolazi, neadekvatni toaleti te neprilagođene medicinske opreme kao što su ginekološki stolovi, mamografski uređaji i drugo. Ograničen je pristup informacijama o seksualnom i reproduktivnom zdravlju na pristupačnim formatima kao što su Brailleovo pismo“, pojasnila je Jurčević.
Spomenula je da ženama s invaliditetom često je narušeno pravo na roditeljstvo te ih se odgovara od trudnoće, a ako i ostvare roditeljstvo doživljavaju manjak podrške kao majke s invaliditetom. Naglasila je da mnoge žene s invaliditetom suočavaju se s društvenom marginalizacijom i nedostatkom podrške zajednice.
„Žene s invaliditetom u županijama s manjom stopom razvijenosti, manjim gradovima i ruralnim područjima suočavaju se s dodatnim preprekama zbog nedostatka specijaliziranih zdravstvenih i socijalnih usluga što utječe na njihovu kvalitetu života. Nedostatak obrazovnih institucija i prilika za zapošljavanje otežava njihovu ekonomsku neovisnost. Geografska izoliranost i loša prometna povezanost dovode do smanjene društvene uključenosti. Upravo zato SOIH – Mreža žena s invaliditetom surađuje s brojnim predstavnicima institucija i drugim ženskim organizacijama kako bi se osigurala ravnopravnost i poboljšao položaj žena s invaliditetom u svim dijelovima Hrvatske, posebno u manje razvijenim područjima“, objasnila je Jurčević.
U posljednjih nekoliko godina ipak su vidljivi određeni pomaci u poboljšanju položaja žena s invaliditetom u Hrvatskoj, ali izazovi i dalje postoje. Pozitivni pomaci odnose se na zakonodavni i institucionalni napredak, poput usvajanja Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulske konvencije) koja doprinosi boljoj zaštiti žena s invaliditetom od nasilja.
„Boljem položaju žena s invaliditetom doprinosi i aktivizam koji provodi SOIH – Mreža žena s invaliditetom kroz edukacije osnaživanja i informiranje žena s invaliditetom o pravima i zaštiti od nasilja, a kampanjama i javnim manifestacijama povećava se svijest društva o pravima i mogućnostima žena s invaliditetom. Poboljšan je i pristup obrazovanju koji omogućuje veću uključenost djevojaka s invaliditetom. Postoji više mogućnosti cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja poput vaučera preko HZZ-a. Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom donekle su povećali broj zaposlenih žena s invaliditetom, ali one i dalje zaostaju u odnosu na muškarce s invaliditetom. Pozitivnih pomaka ima i u razvoju svijesti o potrebama podrške žena s invaliditetom žrtava nasilja, iako još uvijek imamo premali broj „Sigurnih kuća“ prilagođenih njima u svim segmentima ovisno o vrsti invaliditeta i specifičnosti potreba.“ rekla je Jurčević.
Naglasila je da žene s invaliditetom se i dalje susreću predrasudama oko majčinstva i često im se ne pruža adekvatna podrška te unatoč određenim poboljšanjima žene s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje se suočavaju s brojnim preprekama. Stoga Jurčević smatra da je potrebno sustavno poboljšanje politika i praksi kako bi im se osigurala jednaka prava i prilike u svim aspektima života.
„Žene s invaliditetom u Hrvatskoj sve su aktivnije u borbi za svoja prava, ali i dalje postoje izazovi u njihovoj vidljivosti i utjecaju na donošenje odluka.
SOIH – Mreža žena s invaliditetom svojim djelovanjem radi na osnaživanju žena kroz edukacije i javne kampanje te je upravo Okrugli stol „ZA SVE ŽENE I DJEVOJKE: PRAVA – JEDNAKOST – OSNAŽIVANJE“ s posebnim naglaskom na žene s invaliditetom proveden u partnerstvu sa Pravobraniteljem za osobe s invaliditetom povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena imao i temu ‘Utjecaj na politike invaliditeta kroz aktivizam žena’ kako bi se potaklo djevojke i žene s invaliditetom da postanu aktivistice i liderice promjena koje grade pravednije društvo za sve. Podrška društva postoji u borbi žena s invaliditetom za poboljšanje njihovog položaja, ali nije dovoljna“, istaknula je Jurčević.
Poručila je kako je ključno jačanje svijesti javnosti, bolje provođenje zakona i veća inkluzija žena s invaliditetom u društvene i političke procese kako bi njihova prava bila u potpunosti ostvarena.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 9 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom