in MREŽA
ZAGREB Održana konferencija ‘Kronične nezarazne bolesti u 21. stoljeću’
Naglasak je stavljen na bolesti krvožilnog sustava, a kroz održana dva okrugla stola pričalo se o rastu, načinu prevencije i liječenju kroničnih nezaraznih bolesti u današnje vrijeme
Hrvatsko društvo za kronične bolesti, zajedno s Hrvatskom ligom za hipertenziju jučer je u Hotelu Sheraton u Zagrebu održalo konferenciju pod nazivom ‘Kronične nezarazne bolesti u 21. stoljeću.
Cilj konferencije bio je progovoriti i osvijestiti javnost o problemu nezaraznih bolesti u današnjem društvu. Naglasak je stavljen na bolesti krvožilnog sustava, a kroz održana dva okrugla stola pričalo se o rastu, načinu prevencije i liječenju kroničnih nezaraznih bolesti u današnje vrijeme.
– Mi smo novoosnovano društvo kojem je cilj raditi na edukaciji o nezaraznim bolestima prevenciji, liječenju komplikacija te poboljšanju kvalitete života oboljelih osoba. Hrvatsko društvo za kronične nezarazne bolesti pridružuje se Hrvatskoj ligi za hipertenziju na što smo izrazito ponosni – istaknula je Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Akademik Bojan Jelaković kazao je kako je jako zadovoljan što društvo postaje član lige.
– Ovo je uvertira i najava dobre suradnje, ali i aktivnosti kroz svibanj, mjesec koji je posvećen hipertenziji. Kroz peti mjesec podižemo svijest o važnosti pravilnog mjerenja tlaka. Hrvatska prednjači u mjerenju tlaka, ali nažalost i u bolestima krvožilnog sustava. Ligu ne čine samo doktori i zdravstveni radnici, nego i drugi, kao što su kineziolozi, nutricionisti, ali i mnogi koji se bave čovjekom u cjelini – naglasio je predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju Jelaković.
-Povišen krvni tlak ili hipertenzija zove se tihi ubojica jer nema simptome, a kad se simptomi i razviju, često bude prekasno. Oni mogu biti nespecifični, a to su umor, pojačano znojenje, zaduha, glavobolja i slično. Ove simptome ljudi često zanemaruju i kada izmjere tlak, to omalovažavaju. Od blago povišenog tlaka koji se zanemaruje, može doći i do srčanog udara. Hipertenzija se otkriva vrlo jednostavno – redovitim i pravilnim mjerenjem tlaka. Do hipertenzije dolazi zbog nezdravog načina života. Ljudi se ne kreću dovoljno i nezdravo se hrane. Ključ liječenja hipertenzije leži u kretanju i zdravoj ishrani koja podrazumijeva manji unos soli tešto veći unos voća i povrća – dodao je Jelaković.
Tema prvog okruglog stola bila je ‘rastući teret kroničnih nezaraznih bolest i- prevencija i rana intervencija.
Kroz velik dijapazon tema doktori, kineziolozi i profesori – svako iz svog područja objasnio su na koji se način može prevenirati kardiovaskularne bolesti.
– Kronične nezarazne bolesti jedan su od najčešćih uzroka smrti u republici Hrvatskoj, a pod njih spadaju kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, dijabetes i KPB. Te četiri bolesti najčešći su uzrok smrti kada su u pitanju nezarazne bolesti. Najveći uzročnik smrti u Hrvatskoj, što se tiče nezaraznih bolesti, su hipertenzija i dijabetes. Djelovanjem na čimbenike rizika kao što su pušenje, pretilost, nedovoljna fizička aktivnost, možemo spriječiti veliki broj prijevremenih smrtnih slučajeva– smatra doktorica Verica Kralj.
Osim dvije spomenute bolesti, ljudi često obolijevaju i umiru od kronične bubrežne bolesti. Prema statistici u Hrvatskoj je kronična bubrežna bolest među prvih deset uzročnika smrti – istaknuto je između ostalog na okruglom stolu.
Također, naglašeno je kako ljude treba educirati o problemu hipertenzije i dijabetesa, kao i drugih kroničnih bolesti, ali kako je najvažnije da ljudi krenu mijenjati svoje životne navike. Navedeno je i kako se jedino multidisciplinarnim pristupom, točnije da se u liječenje ovih bolesti udruži više liječnika, može prevenirati visok postotak smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti.
Prehrana i tjelovježba jedne su od ključnih stavki za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ali i ostalih kroničnih nezaraznih bolesti.
Doktorica Eva Pavić kazala je kako bi se hrvatska trebala držati nacionalnih smjernica prehrane te da bi se bolesti tako lakše prevenirale.
-Smjernice treba prilagoditi svima, kako bi ih svi razumjeli i više ih se mogli pridržavati. Djeci moramo pokazati da je zdrava hrana ukusna, dok bi se kod prehrane pacijenata trebali držati standarda za prehranu bolesnika. Pomoću njega našim pacijentima možemo demonstrirati kako bi se trebali hraniti nakon pretrpljenih određenih bolesti. Treba uključiti lokalne proizvođače, sportaše i nutricioniste da snimaju emisije o zdravoj prehrani. Ljudima treba približiti zdravu prehranu na način na koji će oni to razumjeti i moći prihvatiti.
Kineziologinja Sanja Ćurković naglasila je kako se kolektivno premalo krećemo te kako su kvalitetna prehrana i vježbanje dva ključa za prevenciju spomenutih bolesti. Ćurković je naglasila kako je umjereno i redovito vježbanje ključ zdravoga života, te da je sve stvar motivacije. ‘Svakodnevnim hodanjem, uz promjenu prehrambenih navika možemo napraviti čudo’ – zaključila je.
Jedna od tema bila je i utjecaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje. O tome je nešto više rekla Sanja Kalambura. Spomenula je kako tlak zraka direktno utječe na kardiovaskularne bolesti, ali i da bacanje prekomjerne količine hrane stvara štetne plinove što direktno utječe na onečišćenje zraka.
– Onečišćenje zraka je jedan od deset uzroka smrti. Osim vanjskog imamo i unutarnje onečišćenje zraka jer se ljudi još uvijek griju na kruta goriva što također pridonosi riziku od kardiovaskularnih bolesti – nadovezao se Bojan Jelaković na temu klimatskih promjena.
Profesor Pećin rekao je nešto više o zdravstvenoj pismenosti te predstavio što je Hrvatska liga za hipertenziju napravila kada je u pitanju prevencija kardiovaskularnih bolesti.
– Više od 50 posto ljudi ima hipertenziju. Porukama s plakata po gradu mi pokušavamo doprijeti do što većeg broja ljudi. Adam Končić, Nikša Kaleb, Tajči, Juraj Šebalj i Tomislav Bralić naši su promotori ‘lova na tihog ubojicu’. Zamislili smo da svatko iz svoje niše općoj populaciji prenese neku poruku ‘provjeri svoj broj’.
Nama je cilj educirati doktore o ugrozi kardiovaskularnih bolesti, kao i dovesti ljude u ordinacije obiteljske medicine s već izmjerenim tlakom – istaknuo je profesor Ivan Pećin rekavši također kako skeniranjem QR koda pacijent dolazi na stranicu na kojoj mu je detaljno objašnjeno što treba napraviti kako bi izbjegao hipertenziju.
Na drugom okruglom stolu pod nazivom ‘Izazovi i mogućnosti u liječenju kroničnih nezaraznih bolesti – multidisciplinarni pristup i inovacije farmakolog Andrej Belančić i ostali panelisti dotaknuli su se novih lijekova i novih metoda liječenja pacijenata.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, zaklada OneSight osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida
Poslušaj članak
Zaklada OneSight u sklopu svojih humanitarnih aktivnosti tijekom cijele godine provodi projekte usmjerene na poboljšanje kvalitete života osoba u teškim životnim okolnostima, s posebnim naglaskom na osobe u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, a osobito na djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kojima nastoje olakšati pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi.
OneSight EssilorLuxottica Foundation humanitarna je zaklada osnovana s ciljem povećanja dostupnosti pregleda vida i odgovarajuće korekcije vida ljudima koji nemaju jednostavan pristup takvoj skrbi.
Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, Zaklada osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida.
– Već dvije godine projekt provodimo lokalno u suradnji sa SOS Dječjim selima, a ove godine planiramo proširiti aktivnosti na Zagreb, u suradnji sa SOS Zajednicom mladih. Projekt uključuje organizaciju besplatnih pregleda vida za korisnike, kao i osiguravanje besplatnih dioptrijskih naočala, s odgovarajućim dioptrijskim lećama, za sve kojima se na temelju obavljenog pregleda utvrdi potreba za njima. Naša zaklada osigurava volontere, oftalmologe i optometriste te svu potrebnu opremu za provedbu aktivnosti. Sudjelovanje u projektu i svi navedeni proizvodi i usluge za korisnike u potpunosti su besplatni – kazali su.
Raspoloživi kapaciteti im omogućuju uključivanje dodatnog broja korisnika i žele se povezati s ustanovama i organizacijama koje skrbe o osobama u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, osobito o djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Aktivnost planiraju održati 21. studenoga na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
Cilj nije bio samo upoznati polaznike s novim medijem, nego ih potaknuti na komunikaciju, kreativnost i izražavanje vlastitih misli. Posebno je važno stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i slobodno sudjelovati na način koji mu najviše odgovara – govorom, slušanjem ili pripremom vlastitih ideja
Poslušaj članak
Ustanova URIHO i In Portal održali su u ponedjeljak, 2. studenoga 2026. godine prvu radionicu podcasta u sklopu projekta „Jednaki u eteru – inkluzivna škola podcasta i novih medija”. Radionica je održana u prostorima ustanove URIHO na Kajzerici.
Cilj ovog projekta, a kojeg podržava JANAF, je omogućiti osobama s invaliditetom stjecanje praktičnih znanja i vještina za stvaranje digitalnog sadržaja te potaknuti njihovo aktivno i ravnopravno sudjelovanje u suvremenim medijima.
U svijet podcasta polaznike je uvela Nensi Blažević, predavačica s Fakulteta političkih znanosti, koja ih je kroz zanimljivo, pristupačno i interaktivno predavanje upoznala s osnovama podcasta, njegovim nastankom, razvojem i mogućnostima koje pruža.
Tijekom prvog susreta polaznici su imali priliku saznati što je podcast, kako je nastao i na koji se način danas može stvarati i pratiti. Predavačica im je približila podcast kao oblik digitalne emisije koja može biti razgovor, rasprava ili pričanje zanimljivih priča. Objasnila je kako se podcasti mogu slušati ili gledati putem interneta, u vrijeme i na mjestu koje nam najviše odgovara.
Naglasak je stavljen na činjenicu da svatko može imati svoju priču i da svatko zaslužuje priliku izraziti svoje mišljenje. Podcast nije samo govor pred mikrofonom, već i prostor za razmjenu iskustava, ideja i različitih pogleda na svijet. Jednako je važno znati govoriti, ali i pažljivo slušati druge, postavljati pitanja i nadovezivati se na sugovornikove odgovore.
Kroz razgovor i praktične vježbe polaznici su se upoznali s osnovnim pravilima dobrog podcasta. Naučili su koliko je važno odabrati zanimljivu i jasnu temu, govoriti vlastitim tempom, slušati sugovornika i omogućiti svima koji to žele da sudjeluju u razgovoru. Pritom je istaknuto da nije potrebno govoriti savršeno niti se bojati pogreške jer su najvažniji prirodnost, opuštenost i spremnost na sudjelovanje.
Polaznici su bili aktivni tijekom radionice, predstavili su sebe i podijelili svoja zanimanja, interese i teme o kojima bi voljeli razgovarati.
Cilj nije bio samo upoznati polaznike s novim medijem, nego ih potaknuti na komunikaciju, kreativnost i izražavanje vlastitih misli. Posebno je važno stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i slobodno sudjelovati na način koji mu najviše odgovara – govorom, slušanjem ili pripremom vlastitih ideja.
Polaznici su na kraju dobili i mali zadatak za sljedeći susret: odabrati temu o kojoj bi željeli razgovarati, razmisliti zašto im je važna i što bi voljeli saznati od svojih sugovornika.
Predviđeno je da se radionice održavaju jednom mjesečno, a najbolje emisije bit će objavljene na In Portalu.
Iza svakog glasa stoji priča, a svaka priča zaslužuje biti ispričana.
Tko su Purger i Purgerica?
Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
Bajka u kojoj svatko ima svoje mjesto
U Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 23 sataRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaDODIR Komunikacijski posrednici u sjeni osobnih asistenata
-
in MREŽAPrije 7 danaDigitalna akademija otvara nove mogućnosti za OSI u Bjelovaru
-
VijestiPrije 7 danaPovećanje cijene sata osobne asistencije na 14 eura nije dovoljno